Pred vama je prvi u nizu tekstova koji će biti objavljeni na ovim stranicama, a kojima je cilj približiti problematiku GMO-a i pozvati sve na akciju kojom želimo zabraniti sijanje GM sjemena u RH, te označavanje hrane koja sadrži i najmanje količine genetičke modifikacije. Zaista je zadnje vrijeme da nešto učinimo, jer Monsanto, korporacija koja vlada gotovo 80% tržištem GMO sjemena u svijetu, je do prije 10 dana imala otvoren natječaj za prodajnog predstavnika za svoje sjeme u Hrvatskoj - radno mjesto su gotovo sve županije - tako da smo svi zainteresirani da ovo spriječimo! To je oštar napad na bioraznolikost Republike Hrvatske i jasan pokazatelj da nam rade iza leđa i žele sijati nedokazani GMO. Tekst je malo duži, ali daje jasan pregled kako se počelo genetsko modificiranje, u koje svrhe, i što žele s njim, kao i probleme i deformacije, bolesti koje dolaze kod životinja zbog uzimanja genetski modificiranog hormona za rast te utjecaj takvog mesa i mlijeka na djecu i ljude. Uzmite 10 min., pročitajte, pogledajte linkove i razmislite želite li to u Hrvatskoj. Priča koja slijedi je i priča o Monsantu, najozloglašenijoj svjetskoj GM korporaciji koja ulazi na hrvatsko tržište! I na kraju - uključite se u akciju!

National Post, 20. listopada, 2001. : Temeljem 81 znanstvene studije provedenih od 400 znanstvenih timova, može se zaključiti kako GMO ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje ni za okoliš.

Navedeni su “znanstvenici” za ove “rezultate” ubrali 65 milijuna američkih dolara ili u prosjeku 163 tisuće američkih dolara po znanstvenom timu. Procjenjuje se da danas npr.u Velikoj Britaniji korporacije pokrivaju 80-90% financijskih troškova vrhunskih istraživačkih sveučilišta. Raste uvjerenje da preuzimanje znanosti od strane korporacija predstavlja najveću prijetnju ljudskom preživljavanju.

Anketa objavljena u magazinu “Times Higher Education Supplement” (8. rujna 2000.) ukazuje da je od trećine anketiranih znanstvenika zatraženo da rezultate svojih istraživanja promijene u interesu naručioca.

(Today's Pelican Brief - obavezno pogledati link, nije dugačak)

Na početku su bili hormoni.

Ili zašto su Amerikanci drukčije debeli od nas. Zašto izgledaju poput svog povrća i mesa, oversized i nabubreno kao da će se svake sekunde rasprsnuti. Mi smo drukčije debeli, čvrsto i kvrgavo. Otkud pojam "galofak generacija", zašto najbogatija zemlja na svijetu ima zdravstveni sustav u raspadu i najviše ljudi oboljelih od visokocivilizacijskih bolesti: leukemije, alergije, katastrofalnih spermatograma, policističnih jajnika, neplodnosti, karcinoma, tisuću i jednog hormonalnog poremećaja....

Znamo kako izgledaju steroidima dopingirani sportaši, s testisima veličine lješnjaka, dok žene promoviraju gracioznost bugarskih bacačica kladiva.

Ostali svoje steroide uzimaju polako, cijeli život i efekti nisu karikaturalni. Naprotiv.

Goveđi hormon rasta

Još 30tih godina se shvatilo da injektirani hormon rasta natjera krave na veću mliječnost, no tek 80tih se upotrebom rekombinantne DNA (genetički inženjering) dobivalo dovoljno goveđeg hormona rasta (rbGH) za masovnu upotrebu.

Danas se procjenjuje da se 30% krava u USA upravo tretira njime.

Trgovački naziv mu je POSILAC, proizvođač Monsanto. FDA je odobrila upotrebu, od veljače 1994. godine. Richard Burroughs, voditelj revizije odobrenja bio je šokiran time kako malo testova je agencija zahtijevala. Naručio je još testova, ali je ubrzo dobio otkaz.. Rekao je, “I was told that I was slowing down the approval process.»

Može li mlijeko tretiranih životinja povećati rizik od raka?

Dokazi ne postoje. rbGH se upotrebljava tek desetak godina, prerano je za studije, kažu u FDA. Monsanto kaže da je besprijekorno, da su količine hormona u mlijeku beznačajne, ljudsko tijelo ne prepoznaje goveđi hormon, osim toga on se i probavi.

Izvješće koje je u vrijeme predsjednika Clintona, na 80 stranica objavila Bijela Kuća tvrdi da nema opasnosti po čovjeka, ni po životinju. (Bauman, 1994.)

No, uza sve pritiske SAD-a do danas niti jedna država svijeta nije odobrila uporabu tog hormona. Tvrdi se da se hormon razgradi tijekom pasterizacije mlijeka.

A upravo dva znanstvenika Monsanta, Ted Elasser i Brian McBride utvrdili su da i nakon 30 minuta vrenja u mlijeku ostaje još 81 % nerazgrađenog hormona. Ovo mlijeko zbog desetak puta povećanog sadržaja inzulin-faktora rasta (IGF-1), u pripadnika ljudske vrste povećava vjerojatnost oboljenja od raka dojke, raka prostate i raka debelog crijeva. (Prosser i sur., 1989.) Ovi nalazi, o štetnosti tog hormona po zdravlje životinje kao i oni britanskih znanstvenika, zbog blokade od strane matične tvrtke, nisu publicirani tijekom naredne tri godine.

Znanstveni časopis “Science”, 24. kolovoza 1990. prvi puta objavljuje rezultate 90 dnevnih znanstvenih istraživanja o rBGH. Kasnije se tijekom sudskog spora utvrdilo da je pokus trajao 180 dana, ali su podaci druge polovine pokusa naprosto nestali. Naprosto stoga što su bili vrlo nepovoljni po vlasnika patenta – korporaciju Monsanto.

Monsato je šutio i o indirektnim efektima:

rbGH se probavljaju na manje fragmente, koji mogu ući u krv i izazvati alergiju kod štakora hranjenog tim hormonom (kanadsko istraživanje).

FDA, provodi reviziju studije, kaže nije istina. Radi uvjerljivosti provodi i istraživanje na štakorima dajući im IGF-1. Alergija nema. No, štakore su hranili samo dva tjedna. Nisu eksperimentirali na dulje periode.

Ako tko pita za krave, one pod djelovanjem hormona razvijaju izuzetno bolne upale vimena i papaka, hormon značajno oslabljuje imunitet. Inače bezopasne bakterije izazivaju infekcije. Krave su stalno su na antibioticima. Antibiotici završavaju i u mlijeku, a bakterije usput postaju otporne na te antibiotike, pa trebaju jači lijekovi.. Te posvudašnje, za domaćina nespecifične bakterije inficiraju bilo koga, i ljude.

Zanimljivo je da je FDA prethodno zaposlila Margaret Miller, bivšu chemical laboratory supervisor za Monsanto. Radila je kao: Deputy Director for Human Food Safety and Consultative Services u FDA, Center for Veterinary Medicine (CVM)'s Office of New Animal Drug Evaluation. Po dolasku FDA (1989.) dobila je ovlasti i promijenila propis te za 100 puta povećala dozvoljene količine antibiotika u mlijeku.

Spolni hormoni su također ubrzali rast stoke.

Sintetički proizveden estrogen DES, je davan stoci i pilićima od 50tih. Pilići su postajali fenomenalno brzo debeli. Koristio se i u humanoj medicini, peroralno. Otkriveno je da uzrokuje rak i krajem 70tih je povučen iz upotrebe. 20 godina je konzumiran. Jedna pošiljka malo overdoziranih U.S. pilića je završila u Genovi, Italija i hormonski kastrirala popriličan broj tamošnjih latin lovera.

Danas se u U.S. upotrebljava 6 vrsta spolnih hormona, što ženskih, što muških, u uzgoju stoke, odobrenih od FDA: estradiol, progesterone, testosterone, zeranol, trenbolone acetate, i melengestrol acetate. Ne upotrebljavaju se za svinje i piliće. Kažu da nemaju očekivani efekt na brzinu rasta. Usput, spolni hormoni se talože u masno tkivo debelih svinja, a ptice imaju brz metabolizam.

Steroidni hormoni se daju u peletama hrane, a proteinski u obliku implantata u uho krave, potkožno. To uho se pri klanju baca. Implantati u ostale dijelove tijela se ne dozvoljavaju, jer dolazi do rezidua hormona u mesu. No, dozvoljava se farmerima da sami daju injekcije hormona pod kožu. Bilo gdje na tijelu.

Estradiol, progesteron i testosteron su hormoni prirodnog porijekla pa ne postoji način da se izmjeri količina rezidua, nije ih moguće razlikovati od injektiranih. Zato se niti ne kontrolira njihova količina.

Rani pubertet u djevojčica je povezan s povećanim rizikom od raka dojke, uz ostale faktore, naravno. Posumnjalo se da steroidni hormoni iz hrane izazivaju rani pubertet u djevojčica. Nije nikad dokazano. No nikad nije napravljena epidemiološka studija povezanosti hormonski tretirane hrane s pojavom puberteta.

Ipak 80tih godina, u Puerto Ricu, pojavilo se mnogo djevojčica s prvom menstruacijom u 8. godini. CDC je vodio istragu. Meso je bilo navodno u redu, ali u krvi djevojčica je nađena povišena razina zeranola, jednog od promotora rasta. Btw. upotreba mu je u Europi zabranjena još 1985., u U.S. se i dalje upotrebljava. Jedan laboratorij je pronašao i estrogene u piletini, ali nitko nije verificirao nalaz.

Opet Talijani, rezidue steroidnih hormona iz govedine i piletine u školskim obrocima su okrivljene za nenormalni rast grudi u dječaka i djevojčica. No meso nije testirano jer više nije bilo uzoraka.



1989, Evropska zajednica, danas Europska unija zabranila je upotrebu svih hormona u uzgoju stoke. Kanada upotrebljava steroidne, a USA sve.

Hrvatska nije upotrebljavala hormone u te svrhe. Bili smo presiromašni, prezaostali i bezbrižno smo izvozili najbolju junetinu na svijetu (hrvatski baby beef) u Europu i Ameriku. Nismo nikad davali ni mesno koštano brašno kravama. Samo antibiotike za bolji rast, no i to je ukinuto. Trebali smo postati najjači izvoznik mesa. Ali nismo. Postali smo uvoznik.

Nijedna od vlade priznata studija do sada nije utvrdila opasnost rezidua hormona. No, nije provedena nijedna studija na velikom broju ljudi koji se hrane takvim mesom u odnosu na veliki broj ljudi koji se ne hrane takvim mesom.

I na kraju, ako vam sve ovo nije dovoljno da se ošto usprotivite GMO-u kay nam je u komentarima ostavila još jednu "divnu" konverzaciju između američke FDA i Monstanta, koja ide nekako ovako:

FDA: “Ultimately, it is the food producer who is responsible for assuring safety.”

Monsanto (komentar Phila Angella, Director of Corporate Communications):

“Monsanto should not have to vouchsafe the safety of biotech food…. Our interest is in selling as much of it as possible. Assuring its safety is the FDA’s job.

hr.digg|prijavi