Ovisnost o genetski modificiranom sjemenu
|
Genetski modificirani organizmi (GMO) su organizmi (biljke, životinje i jednostanična bića) kojima je dodan jedan ili više gena kako bi se dobila nova svojstva. Postoji više pravaca genetičkog inženjeringa, a u ovom postu pišem o zagađenju tla uzgojem komercijalnih GM kultura poput uljane repice, kukuruza i sl., te stvaranju ovisnosti o genetički modificiranom sjemenu biotehnoloških korporacija. Kvaliteta ovakve hrane za zdravlje čovjeka i životinja, kao i ostali aspekti GMO problema biti će obrađeni postupno, u narednim postovima. Uključite se u raspravu. Kod genetski modificiranih (GM) biljaka za komercijalnu upotrebu, u gotovo svim slučajevima, radi se o genetskoj modifikaciji kojom biljke dobivaju: 1. mogućnost proizvodnje insekticida ili 2. otpornost na herbicide. Biljke koje proizvode insekticid, da budem plastičan, rade to cijelo vrijeme. Biljka nema radno vrijeme. Nametnici zbog trajne izloženosti insekticidu mutiraju i postaju otporni na njega. Tijekom rasta takve genetički modificirane biljke u zemlju se ispusti više otrova nego klasičnim metodama, jer biljka to radi cijelo vrijeme. GM kompanije imaju specijalne herbicide za svoje patentirano sjeme. Ako želiš da ti uspije sjeme, moraš kupovati i njihov herbicid, jer jedno bez drugog ne funkcionira. Zbog uštede energije, a time i smanjivanja cijene proizvodnje, špricanje herbicidima se vrši jednom u sezoni u duplim dozama. Posljedice toga je pojava otpornih, samoniklih mutiranih biljaka. Seljak, kojemu se GM kultura u početku činila vrlo rentabilna, ustvari je prevaren jer ga je poput ovisnika na GM sjeme navukla biotehnološka kompanija. Da bi kontrolirao usjeve, poljoprivrednik treba sve više korporativnog herbicida, gnojiva.. Na takvoj zemlji više ne može rasti sjeme koje nema ugrađen patentirani gen za otpornost na herbicid.  |
