Jutarnji smiraj višednevnog sjeverca nije slutio na dobro. Jutarnju kavu ispio je na eks, stegnuo kravatu, te popravljajući frizuru provjerio ima li doručka među zubima. Odijelo mu je savršeno pristajalo, kao da skrojeno po njegovim mjerama. Tamno zelena košulja, žuta kravata i tamne naočale odavale su dojam početnika.
Mjerač razine goriva, za divno je čudo, bio na donjoj trećini. Uvijek je vozio na granici između rezerve i «nema kapi», ali ovoga puta nije želio riskirati. Dizelski motor njegovog TDIa umorno je zabrundao ispustivši oblak čađi. Restoran nije bio daleko, svega pola sata brže vožnje.
Svježe namirnice i iskusna priprema, od svinjskog odreska oko domaćeg kulena napravili su čudo. Vrhunska graševina (2000.) odlično se sljubljivala s odreskom nazvanim «Barun Trenk».
-Osoblje!, pomalo je nespretno poviknuo, dignuvši ruku.
Nakon nekoliko minuta došao je isti onaj čovjek koji je poslužio izvrsno pripremljen specijalitet.
-Izvolite?
-Mogu li molim vas razgovarati s menadžerom?
-Ako postoji, gospodine, neki problem, mogu li vam ja pomoći?, rekao je konobar pomalo uplašeno.
-Ne, hvala. Hrana je ukusna, a vino idealno temperirano. Trebao bih razgovarati s menadžerom ako je moguće?
-Odmah gospodine.
Shvativši kako se radi o poslovnom pozivu, konobar se nije previše žurio. Ionako trgovačkih putnika koji svraćaju na objed pokušavajući prodati nešto iz svoga asortimana ima previše.
Ishod takvih razgovora uvijek je jednako završavao. Loše za gosta.
- Kako mogu pomoći?, upitao je menadžer, kojemu je trebalo dobrih 15 minuta da se pojavi.
- Hrana je ukusna, dvijetisućita je dobra godina, a ja imam poslovnu ponudu za vas!
- Znate, mi imamo stalne dobavljače i rabate…, no što nudite?
Nudim otkup vašeg rabljenog ulja za prženje.
Začuđeno pogledavši, predstavnik restorana nije mogao vjerovati što čuje.
-Molim?
-Koliko dnevno potrošite ulja za prženje?
Zastavši, ipak odgovori. - Hm.., to vam ovisi o danu, vremenu, programu na TV-u.. no nekakav mjesečni prosjek je oko 200 litara?
-Nudim otkup toga iskorištenoga ulja, jedino što bi vaši radnici ulje umjesto u otpad i kanalizaciju, odsada odlagali u posebni spremnik. Naravno, ako se uspijemo dogovoriti. Nudim kunu po litri?
-Kunu?
-Da, kunu po litri, ali bez krupnog otpada.
Nakon dramaturške pauze, Jozo menadžer se nasmijao i ponudio piće dobrom putniku namjerniku, odsada partneru na kojemu će godišnje prihodovati oko 2000 kuna. Otvorili su još jednu graševinu.
S osmijehom na licu, Flopu su kroz glavu prolazile misli o metil esteru masnih kiselina iz kućnog okruženja. TDI više neće čađiti. Bio je prosinac 2005. godine.
|