Čudno je

Ful mi je čudno kako se neke stvari ne mijenjaju. A s druge strane, kako blesavo završavaju.
I bez obzira na sve, mene uhvatila neka prokleta viroza, temeratura 38, glava puca a sinusa više ni nemam. A najgore od svega je to što me on nazvao i nisam mu ništa htjela reć. On se onaša kao da je sve u redu a ja na sva pitanja 'što ti je' odgovaram sa 'ništa'. Osjećam se tako jadno jer neznam izraziti svoje osjećaje, jer neznam izreći ono što osjećam u pravim trenucima...jer nemogu naprosto reći - dosta mi je svega. Il smo skroz ozbiljni il nismo uopće. Jer sve te igrarije 'ti si moja, ja sam tvoj' meni ne vrijede ni k.... od ovce kad se on onda izlane i kad konačno mu izleti što stvarno misli i osjeća. Ma idi u ku... i ti i tvoj fakin najbolji frend koji već 8 godina studira 2. godinu prava, koji ženi za rođendani nije kupio ništa pravdajući se da nema para, da bi si idući dan platio fakin dvoranu za nogomet za cijeli prokleti mjesec. Jeb.. takvog tipa. I na kraju krajeva, ako mu je on tako važan, nek ide njega j...t straga ane meni kenjat o tome kako je moje dupe sexy i poželjno. Ma nek ide u krasni k...i sve, pretvorila sam se u drita.
A sad nešto da se smirim : LV, LV, LV, LV, LV