KONZILIJ

Bis heute lacht man über ihn:
Till Eulenspiegel ist der bekannteste Narr der Welt,
ein Sinnbild der Schadenfreude und des Spottes.
Zur Freude der Eulensammler
wird er häufig
zusammen mit einer Eule dargestellt

E U nuh

Counters

KONZILIJ

10.02.2007., subota

hrvatski znanstvenici nastupaju

Teško se oporaviti od šoka statističkih podataka o razini školske spreme u Hrvata koju smo ovih dana mogli pročitati i na našem portalu. U bijegu od stvarnosti može se pobjeći na stranice hrvatske znanstvene bibliografije:

Djeca imigranata najbolji su učenici u osnovnim i srednjim školama u Velikoj Britaniji, pokazali su rezultati istraživanja Sveučilišta u Bristolu objavljeni u subotu, javlja hina.

Daleko najbolji učenici su djeca doseljenika iz Kine, Pakistana, Indije i Bangladeša, a bolji od Britanaca su i potomci onih koji su došli iz Afrike.
Jedina djeca imigranata koja slabije uče od Britanaca su ona čiji su roditelji došli s Karipskog otočja, Jamajke i Barbadosa.

Autori istraživanja ocjenjuju da je to posljedica razlike u pristupu važnosti obrazovanja. Imigranti ili "etničke manjine", kako se u Britaniji službeno nazivaju, svoju djecu od malena uče tome da su im dobro obrazovanje i uspjeh u školi najsigurnija nada za bolji život. Kod Britanaca takav sustav vrijednosti i pristup, podsjećaju autori studije, odavno ne postoji.

A što se događa kod nas i bez reformi školstva i sustava izobrazbe?

E moj narode, ako si mislio kako je besmisleno čitanje telefonskih imenika vrhunac utroška vremena gledano kroz cost&benefit analizu, nisam baš uvjeren da je tome tako. Na ovim stranicama možete pronaći svoje susjede iz kvarta, svoje nadređene i podređene, svoje rodijake i političke (ne)istomišljenike, a koji se kite titulama dipl. nešto, mr.sci; dr.sci,…i spadaju u manji dio onih 7,9 % elitno obrazovanih kadrova.
Ili ja nisam više normalan ili se čovjek može stvarno zabaviti čak i na ovim stranicama. Znanstvenike možete tražiti po imenu, struci, uradku, itd. a onda se uvjeriti u njihov doprinos znanstvenoj misli u nas. Negdje će te pronaći samo sažetak, a negdje cijeli znanstveni rad. Evo nekoliko slučajno odabranih primjera, budući je područje znanstvenog stvaralaštva preširoko, kako bih vas samo potaknuo da krenete slijediti nekakvu nit za creme de la creme les society de la croats:

- neki diplomski, magistarski i doktorski radovi:
Puškar, Boris.
Unutarsortna varijabilnost Oblačinske višnje / doktorska disertacija.
Zagreb : Agronomski fakultet, 19.12. 2005., 92 str. Voditelj: Pejić, Ivan.

Kos, Darko.
Učinak fungicida na smrdljivu snijet (Tilletia caries (DC) Tul.) i postrani efekti na rast i razvoj pšenice / magistarski rad.
Zagreb : Agronomski fakultet, 04.07. 2005., 86 str. Voditelj: Cvjetković, Bogdan.

Ivanković, Stanko.
Modificiranje sadržaja omega-3 masnih kiselina u mesu tovnih pilića / doktorska disertacija.
Mostar : Agronomski fakultet, 28.06. 2002., 112 str. Voditelj: Kralik, Gordana.

Čupić, Tihomir.
Genetska varijabilnost kvantitativnih svojstava lucerne / magistarski rad.
Zagreb : Agronomski fakultet, 20.06. 2002., 66 str. Voditelj: Kozumplik, Vinko.

Budanec, Vjekoslav.
Utjecaj različitih oblika i doza gnojiva na prinos radiča / diplomski rad.
Zagrebu : Agronomski fakultet, 24.01. 2003., 26 str. Voditelj: Herak Ćustić, Mirjana.

Jukić, Željko.
Otpuštanje vode iz zrna kukuruza u polju i sušionici u procesu konvekcijskog sušenja / doktorska disertacija.
Zagreb : Agronomski fakultet, 21.12. 2004., 114 str. Voditelj: Krička, Tajana.

Kalit, Samir.
Biokemijske promjene Tounjskog sira tijekom zrenja / doktorska disertacija.
Zagreb : Agronomski fakultet, 23.04. 2003, 120 str. Voditelj: Lukač-Havranek, Jasmina

Dražić, Marica Maja.
Tolerantnost pčele medarice (Apis mellifera Linnaeus, 1758) na nametnika Varroa destructor (Anderson i Trueman, 2000) / doktorska disertacija.
Zagreb : Agronomski fakultet, 24.05. 2004, 128 str. Voditelj: Kezić, Nikola.

Ilak Peršurić, Anita Silvana.
Društveno-ekonomski položaj žena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Istarske županije / doktorska disertacija.
Zagreb : Agronomski fakultet, 25.10. 2006, 165 str. Voditelj: Žutinić, Đurđica.

Konjačić, Miljenko.
Fenotipske i genetske odlike buše u Hrvatskoj / magistarski rad.
Zagreb : Agronomski fakultet, 30. 05. 2005., 77 str. Voditelj: Ivanković, Ante.

Gotlin Čuljak, Tanja.
Fauna i dinamika populacije lisnih uši (Hemiptera ; Aphidoidea) u Hrvatskoj / doktorska disertacija.
Zagreb : Agronomski fakultet, 19. 05. 2006., 193 str. Voditelj: Igrc Barčić, Jasminka.

Jelovčan, Siniša.
Istraživanje faune božjih ovčica (Coccinellidae) u Hrvatskoj / magistarski rad.
Zagreb : Agronomski fakultet, 20.12. 2005., 125 str. Voditelj: Igrc Barčić, Jasminka.

Mijić, Pero.
Značajke protoka mlijeka pri strojnoj mužnji krava / doktorska disertacija.
Osijek : Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 14.05. 2004., 149 str. Voditelj: Knežević, Ivan.

Kalauz, Tomislav.
Osobine lista jagode kod različitih sorata / diplomski rad.
Zagreb : Agronomski fakultet, 04.11. 2002., 24 str. Voditelj: Duralija, Boris.

Topolčić, Davor.
Sociologijski aspekti neplaćenog rada u obitelji / doktorska disertacija.
Zagreb : Filozofski fakultet, 27.03. 2003., 202 str. Voditelj: Katunarić, Vjeran

Miljenko Hajdarović, dipl. rad :
Sažetak: Porastom broja korisnika interneta i povećanjem vremena provednog online često se dešava kreiranje novih identiteta i novog poimanja individue.
Znanstvena područja Sociologija
Puni text rada: 236235.Socioloki_aspekti_cyber_drutva.pdf

I za kraj: Dr Mato Brautović „Karakteristike novih medija u razvoju on-line novinarstva“

Novi mediji omogućuju svima da budu nakladnici te da, uz minimalne troškove, pokreću medije s globalnim dosegom. Prednosti novih medija su iskoristili klasični mediji, koji, međutim, nemaju tehničko znanje te, s druge strane, veliki broj osoba koje raspolažu tehničkim, no ne i novinarskim znanjem. Iz toga, kao i iz činjenice da uopće ne postoje standardi u novomedijskom izdavaštvu, proizlazi niz problema. Stoga su znanstvena istraživanja od vitalnog značaja za takav oblik novinarstva. Međutim, tom problematikom bavi se vrlo mali broj znanstvenika kako u Hrvatskoj, tako i u Svijetu. U nove medije ubrojeni su Internet, računalne i video igre, digitalna umjetnost i grafika, te virtualna realnost. Osim objašnjenja njihovih temeljnih značajki, posebna je pažnja posvećena povijesnom razvoju novih medija, njihovim međusobnim razlikama, ali i međusobnoj povezanosti kako bi se naglasio brz razvoj nekarakterističan za ijedan dosadašnji medij. Kroz teorije računalno posredovanog komuniciranja i koncepte - teoriju društvene prisutnosti, teoriju bogatstva medija, koncept društvenih znakova, koncept računala kao društvenih aktera te koncepte interaktivnosti i hipermedije, objašnjene su karakteristike novih medija i to - neposrednost, interaktivnost, multimedijalnost, nelinearnost, povezanost i arhiviranost. Nadalje, analizirane su karakteristike online komuniciranja i to preko primjera komuniciranja jedan-na-jedan, jedan-na-mnogi, mnogi-na-mnogi, te mnogi-na-jedan. Masmedijske karakteristika Interneta objašnjene su teorijama odabira medija, upotrebe i zadovoljstva, utvrđivanja djelokruga rada i selektivne izloženosti. Online mediji definirani su kao web stranice čiji je glavni cilj informiranje korisnika, neovisno radi li se o informativno-političkom, zabavnom ili nekom drugom sadržaju, te neovisno radi li se o digitalnim izdanjima klasičnih medija ili novim medijima, a koje ostvaruju ili imaju potencijal ostvariti masmedijski učinak. Iz toga slijedi kako online novinarstvo u osnovnom obliku predstavlja izvješćivanje i prezentiranje novosti putem Interneta. Zbog konstantnog razvoja online medija te nepostojanja standarda, još uvijek nema ustaljenih novinarskih formi u online novinarstvu. Istraživanjem je utvrđena korelacija između primjene pojedinih karakteristika novih medija u prezentiranju sadržaja online medija i stupnja posjećenosti. Kao najznačajnija karakteristika utvrđena je neposrednost, a za njom slijede multimedijalnost te povezanost. Najmanje važna karakteristika je nelinearnost. Bez primjene karakteristika (ili prednosti) novih medija u prezentaciji sadržaja, online mediji su samo puka kopija klasičnih izdanja, iz čega i proizlaze svi njihovi problemi (nestalnost, beznačajnost, neisplativost… ; ).

- 18:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.