14.12.2011., srijeda
Planeti na nebu - prosinac 2011.
Ovdje je još jedan od tko zna koliko već sličnih članaka sa svrhom promoviranja amaterske astronomije i edukacije puka svekolikog o našem nebu. Za promatranje planeta nije potreban teleskop jer se svi osim Neptuna i Urana jasno vide golim okom i zaista ih je nemoguće promašiti. Ako nekoga zanimaju detalji na planetima, treba mu teleskop i to malo bolji. Međutim načelno svi koji ih imaju jako dobro znaju gdje su i kada vidljivi planeti, stoga od ovog članka neće nikako profitirati.  Link na članak će do kraja praznika stajati u boxu lijevo, tako da je nadohvat ruke ako nekome bude trebao tijekom zimskih praznika. Pričajući samo o planetima, cijela će zima biti dosta zanimljiva jer su se lijepo razmjestili prividno dalje od Sunca. Naravno, ono što vrijedi za prosinac 2011., otprilike i vrijedi za siječanj 2012., s recimo satom razlike. Nisu to brze i velike promjene, osim za Merkur koji se brzo vrti oko Sunca. Utjecaja na ljude nema, jer je astrologija, iako unosna djelatnost, samo prljava pseudoznanost. Gromade stijenja, lave, plina i plazme idu svojim putem i jedini mjerljivi utjecaj imaju po tome što nam što svojim, a što odbijenim svjetlom podražuju mrežnice u oku ili senzore na teleskopima. Još je svega par dana do zimskog suncostaja (22. prosinca u 05:30) kada će dan najkraće trajati, a noć najdulje. Odabrao sam vikend koji slijedi (večer 16. prosinca) kao početak promatranja. Vremenska prognoza nije nimalo povoljna, međutim kako sam već rekao, većinu podataka možete na fleksibilan način iskoristiti za cijelu zimu. Prilika za fotografiranje ima, samo treba znati kako.
Taman oko 18h s istoka izlazi i zviježđe Orion i ispod njega Veliki pas sa Siriusom (najsjajnija zvijezda na nebu), a do njih Mali pas s Prokionom koji cijele noći prelaze nebo, a u blizini je i zvijezda Kapela u zviježđu Kočijaš (peterokut, gledano iz svjetlosno onečišćenih gradova).
Negdje oko 23h skupa s Mjesecom izlazi i Mars, Mjesecu s lijeve strane. Značajno je slabijeg sjaja (0.5) od Jupitera, ali se lako uoči jer je breskvaste boje, te mirnog sjaja kao što planeti najčešće bivaju. Iznad je zvijezda Regul (Lav).
Oko 02:30 s istoka se diže blijedi Saturn, sjaja podjednakog kao i Mars. Desno od njega je zvijezda Spika (Djevica), a blizu je i zvijezda Arktur (Volar). (Inače, 20. prosinca (utorak), pridružit će im se i "stari Mjesec" u obliku srpa, te će s njima tvoriti skoro pravokutni trokut.)
Malo nakon 05:30, kada je već zaista hladno, a Vega i Deneb se opet vide na sjeveroistoku, s jug-jugoistoka izlazi i Merkur, poznat po tome što ga se zbog njegove bliskosti Suncu rijetko dobro vidi. Magnituda sjaja mu je otprilike 0, znači nešto više od Saturna i Marsa. Boja nikakva specijalna, a malo više treperi jer je sitan i daleko. Ovo je zapravo jedna od dosta rijetkih prilika za promatranje, pa ako vam ne smeta hladnoća i imate avanturističkog duha, a jugoistočni obzor vam je dosta nizak, lako ćete ga uloviti. Dvogled dobro dođe jer čim ga spazite mozak zapamti gdje je i prepozna ga golim okom. Ako usput primijetite koji meteor, vjerojatno će se raditi o nekom iz roja Geminida. Da ne smeta Mjesec, lijepo bi se vidjeli, no ovako to nema previše smisla. Pluton više nije klasificiran kao planet, a sve i da imate dovoljno dobar teleskop za njega, ne biste ga mogli vidjeti jer se sad nalazi prividno blizu Sunca. Nedostaje još jedan planet, a to je upravo onaj kojeg promatrate s u prosjeku 180 cm udaljenosti. |
