e-mail (kojeg nažalost rijetko provjeravam)



Utemeljeno 24.05.2005. u 15:38
(optimizirano za Mozillu Firefox)

28.06.2007., četvrtak

Pjesnik je otišao. Jedna cura je otišla.

Jučer, 27. lipnja 2007. godine, umro je Dragutin Tadijanović. Pjesnik Rastušja, koji je obilježio naše učeničke godine. Obilježio je moju osnovnu školu koja mi je u ovom trenutku tako živo u sjećanju, a uskoro će opet potonuti. Ne znam je li ikad, dok sam ju pohađao, došao u posjet, no znam da mi je želja da ga vidim (i možda razmjenim koju riječ) ostala neuslišana.
Čudio sam se kako je u toliko visokim godinama, ostao tako bistre svijesti. Sto i dvije godine života na ovom planetu. Sad je to završilo i Tadija ide na drugo mjesto. Bar tako vjerujem i nadam se.
Iako nikad nećemo moći znati kako mu je bilo, ostaju nam njegove pjesme, kroz koje je pokazivao dio sebe. Tadija, počivao u miru.

Prsten

Kad me pitaju,kakav je
Prsten moj, i odakle je,odgovaram:
Srebrni prsten, zar ne vidite.A kamen, kap
Tamne krvi, koju zovu karneol,
Nosio je, u davno doba, na polasku
U križarski rat, vitez neki. (Tko zna išta
O njemu?)Kasnije, mnogo kasnije,
Nürnberški zlatar kamen je okovao
U srebro.I prsten, u malom nizu stoljeća,
Prelažeše s ruke na ruku.(Te su ruke prah
I pepeo, mogla bi za njih reći živa usta.)
Pa je došao, j e d n o g a d a n a, i na moju ruku;
Ona je o njemu (godine, godine!) napisala stih:
"Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov".
A nitko nije pomišljao da je doista
Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov.
Nego me ispitivahu:
Koliko bi on stajao,
I odmah dodavali: Hiljade, teške hiljade.
Ne bi ni slušali moj zbunjeni odgovor,
Da nisam o tome mislio, i da ne znam
Hoće li on sa mnom leći
U zemlju ili će biti na nepoznatoj ruci
Kad moja bude pepeo i prah.Ona neće znati
Da se i meni činilo, kao i onima
Preda mnom, da se ruka moja neće nikada
Rastati od prstena, od prstena od srebra,
S kamenom tamnim kao krv, a zovu ga karneol
Oni koji poznaju drago kamenje.Gotova je pjesma
O prstenu.O mojem ili tvojem prstenu?

Zagreb (Ilica 26), 1.prosinca 1955., četvrtak, popodne




24. lipnja 2007. godine, poginula je Natalija Knežević u dvadesetoj godini. Natalijinog lica se gotovo i ne sjećam. Ono što znam jest da smo se na rođendanima sestrine prijateljice, smijuljili i zadirkivali, pri čemu je ona nekako dominirala. Pomalo me i ljutila. Onako, slatko.
Tužno je to što, kako sve više stariš, ljudi oko tebe umiru. Tu i tamo, nekoga skupi auto na motoru, netko pogine u prometnoj nezgodi u autu, netko se ubije, netko predozira.
Dobiješ mali članak u novinama, stave te u kutiju i u zemlju.
I onda, počnu te zaboravljati. Eventualno se netko sjeti. "Ah, ona, da, poginula je."
Eto, neka ovo bude bar skromni pokušaj da jedna anegdota o Nataliji ostane očuvana na mreži svih mreža.
Natalija, počivala u miru.

Nosim sve torbe a nisam magarac

Ja se ne volim ni s kim tući
I nikad neću da dotaknem
Kad me nagovaraju i kažu:
Ne smiješ dodirnuti njegovo uho.

Kad nas učitelj pusti iz škole
Najprije idemo svi u redu,
A poslije, čim nas ne vidi više,
Tuku se s onima iz drugog sela.

Ja ne volim o tome ni govoriti.
Meni je najdraže kad idemo kući
A netko vikne: Tko će bit magarac?
Ja onda kažem: Metnite na me torbe!

I svi na moja ramena povješaju.
A meni nije teško, jer znam da nosim
I Jelinu torbu.Mogao bih za nju
Da nosim, sigurno,trideset i tri torbe.

Al nikom ne bih priznao da sve nosim
Zbog Jele!...Koji možda o meni misli da sam
Magarac pravi, znam: vara se, i ne zna...
Magarac, to svi već znaju, imade dugačke uši.

Zagreb (Runjaninova ulica 4), 23. srpnja 1935


- 19:21 - gurni glavu kroz monitor (22) - snimi - #

25.06.2007., ponedjeljak

Gdje naći planete na prijelazu lipnja u srpanj 2007.?

Ovo je odlično vrijeme za traganje za planetima na našem nebu. Vedro je, noći su ugodne, a većina planeta je vidljiva i u normalnim noćnim satima. Inače je prostim okom moguće vidjeti sve planete osim Neptuna, no za Uran vam trebaju savršeni uvjeti (a i onda se prostim okom gotovo ne vidi), pa ga neću spominjati.
Trebate znati strane svijeta, posjedovati funkcionalne oči i to bi bilo to. Ako još imate i dalekozor, uzmite ga, jer stvarno ne može smetati.

Merkur

Merkur se nalazi vrlo blizu Sunca, tako da ga je trenutno nemoguće vidjeti prostim okom, a svako traganje dalekozorom i ostalom optikom ne preporučujem, jer možete slučajno potegnuti po Suncu i oštetiti vid, a optikom potpomognuto gledanje u blještavi dio neba kraj Sunca je isto štetno. Upozorio sam...

Venera i Saturn

Nakon zalaska Sunca, na zapadu. Približavaju se, te će prvi srpnja biti prividno daleko samo 43 kutna stupnja (Mjesec je promjera 30°), dakle, bit će u tijesnoj konjukciji. Ne propustiti.
Veneru ne možete fulati, jer bliješti magnitudom od -4.4, ovih dana ju mnogi poistovjećuju s izvanzemaljskim letećim tanjurima... Saturn je odmah lijevo, između Venere i zvijezde Regul.

Mars

Rano ujutro, oko tri sata, iznad istoka, prilično usamljen u svojem dijelu neba. Svijetli blijedo-crvenkasto-narančasto.

Jupiter

Potražite ga oko 22:30 na jugu. Jakog je sjaja. Malo ispod i desno je zvijezda Antares. Ovih dana mu se približava Mjesec.

Dakle, sve to možete vidjeti bez po' muke i s balkona u smogom okupanom velegradu, ako imate dobar pogled. Jednom kad naučite kako izgleda recimo Jupiter, teško ćete ga zamijeniti za nešto drugo.

Usput, evo rezultata misije STS-117 čije je promatranje bila tema prošlog članka.
Na ovoj slici se sve vidi. Dodani su ovi ogromni paneli na lijevoj strani (gore i dolje), kao i cijeli sustav koji ih drži na mjestu.
Postaja je sad još jačeg sjaja, ali se trenutno ne vidi iz Republike Hrvatske.

- 14:23 - gurni glavu kroz monitor (10) - snimi - #

09.06.2007., subota

Space Shuttle Atlantis (STS-117) i Međunarodna svemirska postaja (ISS) - na nebu (ažurirajući članak)

Kratka obavijest za sve one koji bi htjeli vidjeti nešto više osim uvijek istih zvijezda na noćnom nebu.
Članak će se dnevno ažurirati, što se odnosi na podatke o preletu.

STS-117 je misija čiji je glavni cilj dopremiti novi sustav rešetkastih nosača i solarne panele čime će postaja (u stalnoj nadogradnji) moći prikupljati još više energije. S misijom je zbog tuče i nevremena isprva bilo problema, pa je originalno vrijeme lansiranja (16.03.) bilo pomaknuto.
Na pozadini sličice koja prikazuje posadu, narančastom je crtom naglašena nadogradnja.




Shuttle Atlantis lansiran je 8. lipnja u 23:48:04 (UT).
Podatci su za dva dana, a izračunati su za Zagreb.
Može ih koristiti cijela RH, s tim da onda postoje neznatne razlike (niti pola minute vremena, par stupnjeva visine, te desetine magnitude sjaja).


objekt: Međunarodna svemirska postaja (ISS) odvojena od shuttlea Atlantis (STS-117)
Lokalno vijeme: srednjoeuropsko ljetno vrijeme (GMT + 2:00)

21.06.2007.
početak: 21:34:02 (10°, W)
maksimum: 21:36:32 (28°, SW)
kraj: 21:39:03 (10°, SSE)
magnituda: 1.9

22.06.2007.
početak: 21:55:53 (10°, WSW)
maksimum: 21:56:45 (11°, SW)
kraj: 21:57:37 (10°, SSW)
magnituda: 1.9


Neki od vas neće znati što znače podatci, pa evo male upute. Vrlo su jednostavne.
primjer: (26°, N)
26° znači da je objekt na kutnoj visini od 26°. Kutna visina je kut koji zatvara dužina promatrač-objekt s dužinom promatrač-obzor. Dakle, obzor ima visinu od 0°, zenit ima 90°. Na pola puta je naravno, 45°.
N znači smjer u kojemu treba promatrati, pobliže, ovdje bi to bio sjever. Recimo NWN je sjever-sjeverozapad.
Magnituda je sjaj objekta. Što je broj manji, objekt je sjajniji.


Oboje obiđu planet za nešto više od 91 minutu, gibajući se pri tome brzinom od oko 27744 km/h na visini od oko 333 kilometra.
Zadnji preleti počinjali su naglo, postaja i shuttle bi se odjednom pojavili nisko na nebu. Kasnije, dobivaju na sjaju i visini, da bi na kraju utonuli u Zemljinu sjenu.
Ako netko ima opremljeniji fotoaparat, može ih pokušati slikati; možda razazna krila shuttlea i solarne panele postaje.

Ako netko želi sám istraživati i nadgledati, može se registrirati ovdje, gdje mora unijeti svoje koordinate, na što će mu software izračunati vrlo točne podatke preleta, a ako netko želi proučiti dobre tekstove vezane za dugotrajni život u svemiru, s osvrtom na medicinske probleme koji takav život koče, neka svrati na 012station blog.

EDIT:
STS-117 je pokušao sletjeti u Kennedy Space Center, no to je otkazano zbog lošeg vremena. Sletio je u 3:49 po lokalnom vremenu (ETD) na Runway 22 u Edwards Air Force Base u Kaliforniji. Napravio je 219 orbita i preletio više od 9.3 milijuna kilometara.

Osobno sam vidio 4-5 prelijetanja, a od toga je najbolji bio prelet 21-og lipnja, kad sam vidio i shuttle i postaju. Bili su udaljeni nešto manje od 15° i stvarno se lijepo moglo vidjeti kako prelijeću nebo, i to značajno jačeg sjaja nego što je predviđeno.

ISS se do daljnjega, više neće moći vidjeti na našem nebu, a uskoro ću staviti članak o tome kako promatrati još jedan tip umjetnih objekata na nebeskom svodu, čiji sjaj dostiže čak magnitudu od -8, i koje ljudi u najčešćem broju slučajeva niti ne označe kao NLO, nego odmah zamjenjuju za izvanzemaljske brodove.

Inače, ovdje možete vidjeti rezultat nadogradnje i usporediti s malom sličicom na početku članka.

- 16:07 - gurni glavu kroz monitor (20) - snimi - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< lipanj, 2007 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

interferencija on/off

Ovaj blog je čuvao Frank. Frank je deložiran prije par mjeseci. Ako imate utočište, Frank će vam biti zahvalan.

zapamtite!

Copyright © endimion17.blog.hr 2005-2006-2007-2008-2009-2010-2011-2012-2013.

Sva prava pridržana.