četvrtak, 02.11.2006.

Sloboda i jednakost


Rekao sam Danieli za Crvenokosu. Nazvala me je jutros da provjeri da li je sve u redu sa mnom. Bila je zabrinuta zbog noćne more kuju sam imao. Sanjao sam nju i pomislio sam da joj se nešto dogodilo. Nazvao sam ju kasno uvečer tog dana i pitao da li je sve u redu, da li se je nešto dogodilo. Probudio sam ju iz sna. Bilo je oko tri ujutro. Nije prvi put da tako kasno razgovaramo. Često sam budan noću. Ne volim spavati kada je mrak. Kada sam usamljen uvijek nazovem dragu osobu. Jako dugo je to bila Daniela. Možda je to bio izgovor da me nazove, ili joj se taj poziv vario u želucu tih nekoliko dana , koliko je prošlo od našeg prošlog razgovora. Nije pretjerano važno. Nazvala me je. Rekao sam joj za testiranje, razgovarali smo malo o njezinom putovanju u Tunis, o muškarcima koje je tamo upoznala. Bilo je jutro. Imao sam golemu jutarnju erekciju. Nisam ju dugo imao. Izgleda da mi je upala na zalasku. Razgovarali smo, i razgovarali i ona je spomenula da bi joj bilo drago da upoznam nekog dobrog. I tada sam joj rekao za Crvenokosu. Nisam joj nikada rekao za nijednu drugu ženu. Za nju jesam. Počela je plakati. Zato što je bila sama, i što nije bila s nikim. Bila je navodno sretna za mene.
Jučer sam proveo ugodnu večer sa Crvenokosom. Učio sam biti sebičan. I ne dolazi mi to lako. Ali, radim male korake u pravom smjeru i ona me podržava. Iako ona ne puši, kupio sam si kutiju cigareta i popušio ih nekoliko s njom. Želio sam to. Razgovarali smo, proveli nekoliko sati na kavi, vodili ljubav na način da sam se ja fokusirao na sebe. Djelomično sam ju isključio i radio sam samo ono s kojim sam se osjećao ugodno. Seks je bio spor i ne nasilan. Nije bilo brzog razvaljivanja i dugotrajnog razjebavanja. Nisam slušao njezino disanje, ili pratio njezin pogled da vidim što joj najviše odgovara. Odgovarao mi je spori i nježni seks. Dok smo vodili ljubav, slušao sam samog sebe i radio ono što mi je moja unutrašnjost govorila da radim. Skoro sam se izgubio. Trebalo mi je malo truda da se vratim. Ipak, ne smijem biti pretjerano sebičan. Ponekad.
Nalazi za spolne bolesti bi trebali doći sutra. Jedva čekam da saznam što imam. Ili nemam. Ili što god, samo da se nešto desi. Štedim novac. Iako bi ga sada potrošio na određene knjige koje sam uvijek želio imati. Biti će vremena, ako ga neće, onda nikada nije bilo ni vrijedno razmišljati o njima. Postoje važnije stvari od rijetkih, izvan tiska, izdanja. Mislim da će se stvari same složiti , na ovaj ili onaj način, ako ih budem stvarno želio. Samo treba željeti, i vjerovati, raditi one stvari koje ugodno sjedaju sa svojim unutrašnjim ja. Sreća je u malim dozama, dim cigarete, orgazam ili prvi dodir sa tek kupljenom knjigom. Sve ostalo je život takav kakav je.
Ponekad razmišljam o Slavenu, i kako bi ga volio upoznati i vidjeti da li je on stvarna osoba ili konstrukt nečije mašte. Ovdje to nije važno, i mislim da nikada nigdje i neće biti. Za mene je dovoljno stvaran , i na kraju dana bitno je samo ono u što ja vjerujem. Mislim da je draga osoba. Ljupka.
Razgovarao sam sa Crvenokosom o konobaru kafića gdje smo jučer bili. Rekao sam joj da je on vrsta muškarca koji se meni sviđa. Mršav, žilav, uska lica, sa dvodnevnom bradom, crne jake kose. Smeđih očiju. Razmišljao sam o seksu s muškarcima. Ozbiljno sam sa sobom. Shvaćam da mi se neki sviđaju, ali ne osjećam seksualnu privlačnost prema njima. Nemam erekcije , niti navalu uzbuđenja. Sviđa mi se dodir muške kože kada šminkam svoje igraće, i ako se sada stavim u svoju kožu u tom trenutku mislim da bi se radilo samo o mehanici ako bi došlo do seksa, kao što sam i ponekad vodio ljubav s nekim ženama. Bez pretjerano osjećaja, samo mehanički. Ne bi ništa osjetio. Isključio bi se, i zadovoljio ih. Mogle su mi i platiti za danu uslugu jer u tom trenutku nisam bio ništa više od kurve koja je prodavala svoje tijelo i vještinu.

- 11:10 - Komentari (13) - Isprintaj - #