Hotel za pse Zagrebački duhek

1.) ALERGIJSKE REAKCIJE KOD PASA

Iako se ljudi često prije putovanja i ostavljanja psa na čuvanju konzultiraju s veterinarom, ponekad se desi da se i najzdraviji pas po dolasku na čuvanje razboli.
Takvi slučajevi nisu toliko česti no svakako nisu niti rijetki, posebno kada se radi o starijim psima koji boluju od određenih kroničnih bolesti kao što su razne vrste benignih ili malignih tumora, dijabetesa, epilepsije, alergijskog atopijskog dermatitisa ili alergija.
U slučaju pojave novih ili pogoršanja starih simptoma prvo što poduzimamo, izuzev prve pomoći na licu mjesta, je svakako posjeta veterinaru.
Kao najstariji pet sitting obrt u Zagrebu, uslugu samog vođenja psa veterinaru i čekanja sa psom na pregled nikada nismo, niti ikada budemo naplaćivali jer mi se takve opcije, sve popularnije kod novijih pet sitting servisa diljem grada, jednostavno čine amoralnima.
U slučaju potrebe, dakle, pas se odmah vodi veterinaru kod kojega vodim i svoje pse i u koga imam apsolutno povjerenje dok troškove liječenja dok su ljudi na putu snosim sama, ako sam ikako u mogućnosti, da bi se naknadno, ti troškovi po povratku vlasnika refundirali sukladno nastalom računu za pregled i terapiju.
Dodatnih troškova u smislu nekih tarifi za prijevoz, čekanje kod veterinara isl. nema a refundiraju se isključivo nužni i stvarni troškovi nastali liječenjem životinje koja je kod nas na skrbi iz jednostavnog razloga što je - kod nas na skrbi! Zbog čega mi se svako dodatno „deranje“ cifri „za čekanje na red kod veterinara“ čini, u najmanju ruku, amoralnim uz nužno postavljanje pitanja: što da vlasnik u određenom momentu jednostavno nema sredstava za to? U tom slučaju ostavljamo psa da boluje i pati, riskirajući time primarno njegovo, a potom i zdravlje ostalih štićenika, ili…?
No, ekonomske teme i moraliziranje ostavimo za koju drugu priliku dok bih se u ovoj radije osvrnula na jedan od najčešćih problema kod starijih pasa sa progresivnim alergijama – što učiniti ukoliko alergija bukne i, još bitnije, kako je prepoznati u startu!
Mnogi vlasnici pasa, naime, kod blažih oblika alergijskih reakcija nisu često niti svijesni da se radi o alergijskoj reakciji. Dok je kod ljudi ona najčešće popraćena respiratornim simptomima, kod pasa (i mačaka) najčešće se manifestira u obliku jakog svrbeža, iritacije i crvenila kože koje se, uslijed stalnog grebanja, često komplicira i sekundarnim bakterijskim infekcijama rana nastalih češanjem.
Uzrok samo alergije su tvari koje, inače bezopsane, u određenim slučajevima potiču organizam na pretjeranu imunološku reakciju.
Pritom razlikujemo tri osnovna tipa alergija: alergiju na buhe, alergiju na hranu te atopijski dermatitis.
Među No. 1 alergijama kod kućnih pasa su upravo alergije na hranu jer su navedeni obično redovito tretirani protiv buha i ostalih vanjskih parazita pa, ukoliko mi se netko počne jako i učestalo češati – prvo razmišljam o toma da li je, kome, kada i kako „nešto maznuo“!
Dok su neke alergije „stare“ i dobro poznate vlasniku, njegovu veterinaru i psu, postoje i one „nove“, naknadno stečene, pa se može desiti da u nekim slučajevima vlasnik nije ni svijestan alergije svoga psa na određenu vrstu hrane jer pas na to prije nije reagirao!
Ja sam, primjerice, bez problema primala penicilin do svoje 30. godine života, kada sam, zbog zubnog apscesa dobila od stomatologa konjske tablete Klavocina. Popila sam prvu i završila na Rebru na internoj. Prije sam xy puta popila penicilin i jednostavno ozdravila nakon kure.
Slična je situacija moguća i sa psima s time da je, bar nama koji čuvamo pse, stvar daleko jednostavnija kada unaprijed znamo s čime imamo posla i na što trebamo paziti.
Za Fridu, pekinezericu trenutno na čuvanju, rečeno nam je da je sklona alergijskim reakcijama na razne vrste ne-pseće hrane pa smo i sami uskoro primjetili povremeno blaže „čohanje“ u slučaju da je dobila koji pseći keksić za nagradu ili koje zrno dehidrata iz hrane od drugih pasa. U prehranu joj je uvedeno i kuhanje posebne hrane, kako bi joj menu bio što sličniji onom kod kuće, međutim, ovaj je viked, nakon višednevnog smirivanja i taman kad smo pomislili da smo pogodili „bingo“ po pitanju prehrane, planula iznimno jaka alergijska reakcija usprkos tome što joj u prehranu nismo uvodili zapravo ništa pretjerano inovativno…
Ono najbitnije za vlasnike i pet sittere u ovakvim situacijama je sljedeće: kako prepoznati reakciju i pomoći psu ako i kada kod nje dođe, što konkretno učiniti?
Postupak u slučaju alergije, proveden i u slučaju malene Fride, je sljedeći :
1.) posjet veterinaru radi utvrđivanja povijesti bolesti i eliminacije mogućnosti da se radi o analnim žlijezdama, čijim je upalama npr. naša Frida također sklona, te izravna primjena kortikosteroidnih injekcija i, po potrebi, naknadno tableta radi suzbijanja svraba;
2.) posjet Pet Centru i nabavka hipoalergene hrane te hitno prebacivanje psa sa uobičajne prehrane tj. marke hrane koju inače troši na strogu selekcijsku dijetu, kako bi se alergen isčistio iz organizma i kako bi se, s vremenom, po ponovnom postupnom uvođenju različite hrane moglo utvrditi što je konkretno izazvalo ovako jaku reakciju;
3.) tretiranje nastalih rana od grebanja Betadinom(povidon jodna otopina)radi prevencije sekundarnih bakterijskih infekcija.
Kako djeluje hipoalergena hrana?
Većina kupovne hrane bazira se na ribi, patki, divljači i zečetini ili su bjelančevine u njima razbijene na tako sitne čestice da više ne mogu izazvati alergijsku reakciju. Dijeta traje minimalno 6 do 8 tjedana tijekom kojeg se razdoblja psu ne smije davati apsolutno ništa drugo!!!
Alergološko testiranje na hranu također je moguće napraviti no kako rezultati nisu uvijek pouzdani, veterinarski dermatolozi ga ne preporučuju.
Naravno, postoje i stanja u kojima niti hrana, niti buhe nisu presudni faktor pretjeranih imunoloških reakcija i tada sumnjamo na atopijski dermatitis, alergiju kod koje se reakcija javlja na tvari iz okoliša (pelud, trava,korov, plijesni i kućne grinje).
Budući da kod atopije postoji jaka genetska (pasminska) predispozicija, neke pasmine češće obolijevaju daleko češće od drugih a najugroženiji su npr. westy, mops, francuski i engleski buldog, shar pei, labrador, maltezer... Simptomi atopije zapravo su vrlo slični onima svojstvenim ostalim tipovima alergija i obično se manifestiraju trljanjem i grebanjem njuške, ušiju, slabina, šapa i pazuha, upalama ušiju, crvenilom, isl.. I u ovom su slučaju sekundarne bakterijske infekcije te infekcije malasezijom česta komplikacija a u slučaju da do njih dođe, psa je nužno tretirati antibioticima, antimikoticima te kupanjem preporučenim dermatološkim šamponima. Dijagnoza atopije postavlja se isključivanjem drugih uzroka (hrana, paraziti) te alergološkim testiranjem krvi odnosno intardermalnim testovima.
U svakom slučaju, bilo da je vaš pas alergičar ili ne, dobra vijest je ta da u današnje vrijeme postoji zaista čitava paleta vrlo visokokvalitetnih medicinskih i veterinarskih te prehrambenih proizvoda koji psu mogu sasvim promijeniti i olakšati život, sačuvati zdravlje i osigurati mu još puno, puno bezbrižnih i veselih dana s vama!

Frida, pekinezerica na čuvanju: uslijed reakcije na preporučenu kuhanu hranu, tijekom noći izgrebla tjeme i područje ispod vrata. Vlasnica je obaviještena i prisjeća se da se zaista grebala i doma, usprkos tome što joj većinom kuha!
Frida je odmah dobila kortikosteroide a s preporučene kuhane hrane, prebacili smo je na Royal Canin Hypoalergenic za male pse. Očišćene i analne žlijezde te se Frida uskoro u potpunosti oporavila! Vraćena je vlasnici uz instrukcije kako je i čime hraniti, jer iskreno sumnjam na alergiju na proteine, a rana je sanirana jodnom otopinom(Betadine) čime se izbjegla sekundarna infekcija i potreba za antibioticima!

Oznake: Zagrebački duhek, pet sitting, čuvanje pasa, hotel za pse, čuvanje kućnih ljubimaca, alergije kod pasa, veterinar