Aplikacije za tajno dopisivanje - Lijepe djevojke
nedjelja , 13.01.2019.Signal besplatna aplikacija najbolja za tajno dopisivanje
Click here: Aplikacije za tajno dopisivanje
Danas u eri interneta i društveni mreža, od presudnog značaja je da sadržaj koji delimo sa prijateljima ostane poverljiv. Hangouts ostaje sinkroniziran bez obzira na to o kojem se uređaju radi, pa tako razgovor možete započeti na pametnom telefonu i potom ga dovršiti na računalu.
A drugo, proispitaj malo koliko on tebe voli i da li se isplati ulagati svoje emocije u nastavak veze koja ce se mozda ubrzo i okoncati... Prvo definisete vasu registraciju a posle samo kliknite na kartu koju zelite da platite. Oko 700 miliona slika i 100 miliona video zapisa se svakodnevno pošalje pomoću ove aplikacije za dopisivanje. Teamviewer je mocna aplikacija sa kojom mozete jako jednostavno da se nakacite na racunar, cime dobijate sliku celog desktopa i imate potpun pristup racunaru kao da sedite za njim.
Skrivene Facebook Messenger opcije za koje niste znali! (VIDEO) - Većina ih uključuje i dijeljenje lokacije, razne naljepnice umjesto već svima poznatih emotikona te uključivanje nekolicine prijatelja u zajedničku diskusiju. Kada je radio na nadogradnji svojeg proizvoda, Google ne samo da je poboljšao izvedbu aplikacije, već je i promijenio njezin naziv pa sada umjesto Gtalka imamo Hangouts.
Ukratko, ja i moj decko smo u vezi 5 ipo godina. Dobro se slazemo, sve je ok. Jednog dana stigao mu je mms pretpostavljate sta se desilo, da uzela sam da ga procitam, iako mi je to bio prvi put za 5 godina veze da cackam po njegovom telefonu i procitam poruke od neke cure, koja ga zove umilnim imenima i kaze kako joj nikad nije bilo bolje!!!! I ja tu napadnem decka, i on kao pokusava prvo da me ubedi da je to neka fora njegovog druga ha! I mozete li mi molim vas protumaciti ovu situaciju, jer sam ja ili slepa ili glupa, pa ne mogu da odlucim sta treba da uradim! Da li je neko imao slicnu situaciju, i sta bi vi na mom mestu uradili? Mozda nisam dovoljno bila jasna, ali nisam htela da vas davim detaljima... Polako bre, pa 5 god. Ne razbija se to samo jednom porukom i savetima sa foruma... Uostalom, devojka se vise ni ne javlja... Ukratko, ja i moj decko smo u vezi 5 ipo godina. Dobro se slazemo, sve je ok. Jednog dana stigao mu je mms pretpostavljate sta se desilo, da uzela sam da ga procitam, iako mi je to bio prvi put za 5 godina veze da cackam po njegovom telefonu i procitam poruke od neke cure, koja ga zove umilnim imenima i kaze kako joj nikad nije bilo bolje!!!! I ja tu napadnem decka, i on kao pokusava prvo da me ubedi da je to neka fora njegovog druga ha! I mozete li mi molim vas protumaciti ovu situaciju, jer sam ja ili slepa ili glupa, pa ne mogu da odlucim sta treba da uradim! Da li je neko imao slicnu situaciju, i sta bi vi na mom mestu uradili? Mozda nisam dovoljno bila jasna, ali nisam htela da vas davim detaljima... Polako bre, pa 5 god. Ne razbija se to samo jednom porukom i savetima sa foruma... Uostalom, devojka se vise ni ne javlja... E, sa ovim se slazem! Zasto mu lepo ne kazes sta te muci i kako se osecas, razgovarajte o tom problemu i pokusajte zajedno da ga resite. Mozda je u pitanju samo trenutna kriza ili trenutno zasicenje sa njegove strane, ali ne mora uopste da znaci da te vara, mada moze da se desi. Ali, ti to najbolje znas. Niko NE priznaje neverstvo... Ja spetljala se sa jednim koji je imao dugu vezu -10 god. Mozete zamisliti kako je samo slatkorecivo lagao , obe. Jednog dana meni dodje preko nosa sva ta situacija, pored toliko slobodih ja zaglavila sa i sve mu u lice, da znam sta radi, da je prevarant po postupcima zakljucila-nisam budala toliko i dam mu 'crveni'. On vrati se svom prvobitnom 'otiracu', koga ce i dalje nastaviti varati uvek kad se pojavi nesto sto mu razmrda hormone once lyer always lyer. Zato mala otvaraj oci 16 i nemoj mnogo da budes 'meka', ispitaj situaciju i 'seci' ako ne valja. Mozda i nije to-to, zato ispitaj situaciju... Sve najbolje Niko NE priznaje neverstvo... Ja spetljala se sa jednim koji je imao dugu vezu -10 god. Mozete zamisliti kako je samo slatkorecivo lagao , obe. Jednog dana meni dodje preko nosa sva ta situacija, pored toliko slobodih ja zaglavila sa i sve mu u lice, da znam sta radi, da je prevarant po postupcima zakljucila-nisam budala toliko i dam mu 'crveni'. On vrati se svom prvobitnom 'otiracu', koga ce i dalje nastaviti varati uvek kad se pojavi nesto sto mu razmrda hormone once lyer always lyer. Zato mala otvaraj oci 16 i nemoj mnogo da budes 'meka', ispitaj situaciju i 'seci' ako ne valja. Mozda i nije to-to, zato ispitaj situaciju... Sve najbolje Kao prvo, hvala svima!!! Nisam se javljala juce, zato jer nisam imala pristup internetu! Nemate pojma koliko ste mi pomogli! U pocetku sam se dvoumila, da li da zapocnem ovu temu i izlozim svoj problem, ali vidim sada da ste vi pravi ljudi kojima se treba obratiti! Mnogi odgovori su me strecnuli u srce, i zato cu dobro da razmislim!!! Jedan od mojih pokusaja je bio da mi da njen broj telefona, pa de se ja kao u njegovo ime dopisujem, pa da vidim sta ce ona da kaze, da li su bili zajedno ili ne! Ali na to necu da mislim neko vrijeme , nego me zanima, u slucaju da otkrijem da STVARNO nije bio sa njom, da li je dopisivanje dovoljan zlocin??? Ali na to necu da mislim neko vrijeme , nego me zanima, u slucaju da otkrijem da STVARNO nije bio sa njom, da li je dopisivanje dovoljan zlocin??? Dobar znak koji govori da ti veza ne funkcionise kako treba... Kao neko ko je imao slicnu situaciju i ko je na kraju istu vezu prekinuo mogla bih da ti predlozim da o svemu dobro i pre svega racionalno promislis i da se nadam da je krajnji ishod ideja da sve prekines ali pre toga skupis dovoljno herca, da sve i prebolis. Pozz Jedan od mojih pokusaja je bio da mi da njen broj telefona, pa de se ja kao u njegovo ime dopisujem, pa da vidim sta ce ona da kaze, da li su bili zajedno ili ne! Nisam se javljala juce, zato jer nisam imala pristup internetu! Nemate pojma koliko ste mi pomogli! U pocetku sam se dvoumila, da li da zapocnem ovu temu i izlozim svoj problem, ali vidim sada da ste vi pravi ljudi kojima se treba obratiti! Mnogi odgovori su me strecnuli u srce, i zato cu dobro da razmislim!!! Jedan od mojih pokusaja je bio da mi da njen broj telefona, pa de se ja kao u njegovo ime dopisujem, pa da vidim sta ce ona da kaze, da li su bili zajedno ili ne! Ali na to necu da mislim neko vrijeme , nego me zanima, u slucaju da otkrijem da STVARNO nije bio sa njom, da li je dopisivanje dovoljan zlocin??? Tebi je izgleda do svadje pa trazis dlaku u jajetu! Dopisivanje nije zlocin, ali skrivanje toga, a narocito laz - jeste! Laz je najveci zlocin! Slazem se sa ovim sto je Incognito rekao. A uostalom, ako se dopisuje sa nekom tamo levom devojkom, znaci da ne stima sve kako treba medju vama... Zaista te ne zasluzuje. Da nisi ti videla te poruke, ne bi ni saznala!!!! I u ovom trenutku ti bi mislila da voli samo tebe, a on - uzdise preko poruka sa tamo nekom..... Da, to JESTE veliki zlocin. Ja ne bih oprostila... Jedan od mojih pokusaja je bio da mi da njen broj telefona, pa de se ja kao u njegovo ime dopisujem, pa da vidim sta ce ona da kaze, da li su bili zajedno ili ne! Ali na to necu da mislim neko vrijeme , nego me zanima, u slucaju da otkrijem da STVARNO nije bio sa njom, da li je dopisivanje dovoljan zlocin??? Zar ti nije malo ponižavajuće tako izigravati pandura? Pa, valjda postoji drugi način. A, ako se dokaže da stvarno nije bio s njom, smatram da dopisivanje nije dovoljan zločin. Daj, bre, ljudi smo, 5 god. A i ta laž mi je nekako razumljiva, kako da ti kaže-znaš, razmenjujem sexy poruke sa nekom ribom. I ja se ponekad tako zezam sa nekim drugarima, i nikad nisam rekla momku. Ne zato što sam htela da ga lažem, nego je to bilo čisto zezanje, totalno nebitno... Kao prvo, hvala svima!!! Nisam se javljala juce, zato jer nisam imala pristup internetu! Nemate pojma koliko ste mi pomogli! U pocetku sam se dvoumila, da li da zapocnem ovu temu i izlozim svoj problem, ali vidim sada da ste vi pravi ljudi kojima se treba obratiti! Mnogi odgovori su me strecnuli u srce, i zato cu dobro da razmislim!!! Jedan od mojih pokusaja je bio da mi da njen broj telefona, pa de se ja kao u njegovo ime dopisujem, pa da vidim sta ce ona da kaze, da li su bili zajedno ili ne! Ali na to necu da mislim neko vrijeme , nego me zanima, u slucaju da otkrijem da STVARNO nije bio sa njom, da li je dopisivanje dovoljan zlocin??? Naravno da jeste: tu negde izmedju ubistva iz koristoljublja i cedomorstva. Kao prvo, hvala svima!!! Nisam se javljala juce, zato jer nisam imala pristup internetu! Nemate pojma koliko ste mi pomogli! U pocetku sam se dvoumila, da li da zapocnem ovu temu i izlozim svoj problem, ali vidim sada da ste vi pravi ljudi kojima se treba obratiti! Mnogi odgovori su me strecnuli u srce, i zato cu dobro da razmislim!!! Jedan od mojih pokusaja je bio da mi da njen broj telefona, pa de se ja kao u njegovo ime dopisujem, pa da vidim sta ce ona da kaze, da li su bili zajedno ili ne! Ali na to necu da mislim neko vrijeme , nego me zanima, u slucaju da otkrijem da STVARNO nije bio sa njom, da li je dopisivanje dovoljan zlocin??? Znas, svi smo mi ljudi od krvi i mesa, svi imamo slabosti i niko nije savrsen. Zamisli kako bi izgledao ovaj svet da nema prastanja i razumevanja, pa niko ni sa kim tu ne bi razgovarao! Ako ste vise od pet godina zajedno, onda vas vezuje mnogo toga i ne treba to odbaciti zbog nekog flerta ili dopisivanja. Mozda ce se i tebi nesto slicno desiti, nikad se ne zna. Jedino mislim da nemate dobru komunikaciju u vezi i da treba otvoreno i iskreno da porazgovarate i vidite u cemu je problem. Nateraj ga da bude iskren, a ako jos uvek ima ljubavi medju vama, stvari ce se resiti. Nekad treba i oprostiti, naravno - ako je vredno prastanja. PA ZAR NIJE PAMETNIJE BRISATI PORUKE IZ TELEFONA,KOMPJUTERA... TAKO NE DOVODIS NI SEBE NI DRUGOG U NEZGODNU SITUACIJU... A ONO STO NE ZNAS,NE MOZE DA TE POVREDI,JEL TAKO 8 Bas tako... Ako se vec nesto desi, bolje to sakriti... Pogotovo ako vam je stalo do te osobe.... Sam osecaj krivice je dovoljna kazna za prevaru... A, ako nema tog osecaja to je znak ili da je ne volite dovoljno ili da nesto ne stima u vezi... Tada je mozda bolje biti iskren prema sebi i prihvatiti tu cinjenicu. Posle toga bi sledio razgovor duga prica o tome kako je doslo do tog ohladnjenja i gluposti u vezi , i ako taj razgovor nista ne resi, onda je najbolje reci zbogom koliko god to bolelo...
Kako Prisluskivati Viber, Facebook i WhatsApp
Gašenjem MSN-a i uvrštavanjem njegovih kontakata u Skype, Microsoft se nadao kako će uspjeti oživjeti i tu drugu stranu Skypea. Mozete zamisliti kako je samo slatkorecivo lagao , obe. I mozete li mi molim vas protumaciti ovu situaciju, jer sam ja ili slepa ili glupa, pa ne mogu da odlucim sta treba da uradim! Osim tekstualnog komuniciranja, svaki korisnik može snimiti video i poslati ga putem ove aplikacijom svojim prijateljima, čak i kada su oni nedostupni. Ma vara te samo se pravi Izvini ako ti ovo lose zvuci ali... Julian je ovo ponašanje otkrio pomoću softvera za praćenje kako bi vidio koje su podatke Sarahah slali i primali s Androidovih telefona. Od onih koje vam sluze za zabavu, preko onih za informisanje, zatim personalizovanje vasih uredjaja, pa i onih zaista preko potrebnih kako bi vas telefon efikasno radio. I tvoje sumnje su se opravdale - sta ti to govori? Nudi standardne opcije dopisivanja s jednom ili više osoba, slanja emotikona i datoteka, promjene pozadine, a zanimljiv je dodatak filter kojim se može promijeniti glas sugovornika pri obavljanju poziva, pa je dobra zabava zagarantirana ako volite podvaljivati prijateljima.
[Oglasnik posao split|Gole studentice slike|Prijateljstvo slike]
Oznake: Rooms, Facebook, lansirao, aplikaciju, za, tajno, dopisivanje
komentiraj (0) * ispiši * #
Slike sexi cura - Pravi datiranje
(18+) GOLE DEVOJKE KAČE SLIKE NA OVOJ STRANICI NA FACEBOOKU: I ostavljaju šokantne poruke! (FOTO)
Click here: Slike sexi cura
Stranicu možete pogledati 18+ Telegraf. Sve objave popraćene su golišavim fotografijama u eksplicitnim pozama.
Ta stranica je nastala nakon što je Facebook ugasio onu na kojoj su devojke s drugima delile svoja seksualna iskustva. Stranica Priznani nymfomanek, koju uređuju , puna je fotografija polugolih devojaka. Devojke priznaju i da ponekad ne idu u školu, jer žele ostati kod kuće i gledati porniće.
(18+) GOLE DEVOJKE KAČE SLIKE NA OVOJ STRANICI NA FACEBOOKU: I ostavljaju šokantne poruke! (FOTO) - Devojke priznaju i da ponekad ne idu u školu, jer žele ostati kod kuće i gledati porniće. Jedna je devojka otkrila da s bogatim muškarcima, koje potom ucenjuje i iznuđuje od njih novac.
53> 3>;>A5 A;KH0;>AL 15A?>:>9AB2>. - KBL <>65B, %59; 1K; ?@02, 3>2>@O, GB> A8AB5<0 @575@2=>3> ?8B0=8O ?>405B =54>AB0B>G=>5 :>;8G5AB2> D@5>=0. - :0: 65 02B><0B8G5A:>5 >B:;NG5=85. !B@0B<>@ 704C<0;AO. - >;6=> 1KBL, 345-B> 70
Tú sexi en curaL
Jedna je devojka otkrila da s bogatim muškarcima, koje potom ucenjuje i iznuđuje od njih novac. Stranica Priznani nymfomanek, koju uređuju , puna je fotografija polugolih devojaka. Devojke priznaju i da ponekad ne idu u školu, jer žele ostati kod kuće i gledati porniće. Ta je stranica imala 30. Sve objave popraćene su golišavim fotografijama u eksplicitnim pozama. Ta stranica je nastala nakon što je Facebook ugasio onu na kojoj su devojke s drugima delile svoja seksualna iskustva.
[Sex shop pula|Osobni kontakti bjelovar|Kako pitat curu za vezu]
Oznake: 18, gole, devojke, KAČE, slike, naš, ovoj, STRANICI, Facebooku, i, ostavljaju, šokantne, poruke, foto
komentiraj (0) * ispiši * #
Kako oralno zadovoljiti zenu - Brzog datiranja
15 stvari koje bi trebale znati ako ga želite oralno zadovoljiti
Click here: Kako oralno zadovoljiti zenu
Poližite z nje sladko čokolado in pojejte okusne jagod, poskrbite tudi, da si boste vloge zamenjala, to jo bo še dodatno vzburilo. Naš odnos traje od 1 do 2 sata. Problem sa prevremenom ejakulacijom imate zbog emotivne zavrzlame u kojoj ste se našli.
Loš ritam i bockanje muške brade Muškarac mora uhvatiti dobar ritam i ne sisati i lizati samo po vršku klitorisa. Zakaj so piškotki potrebni? Najprej psihično, potem šele fizično … Ali želite izvedeti nekaj skrivnosti, kako resnično zadovoljiti žensko?
Kako najbolje oralno zadovoljiti muškarca? - Resenje je da se bolje upoznas sa svojom devojkom, da se opusteno mazite i dirkate bez obaveze da dodje do seksa. Uvijek počinjite van spavaće sobe Ukoliko želite povećati šanse za njen orgazam, počnite da je mazite van spavaće sobe.
Nove tehnike oralnega seksa so vedno dobrodošle Thinkstock Kako se igrati igrice okoli felacije V mnogih predelih Indije v Vatsjajanovem času auparištaka ali oralni seks ni bil srejemljiv, ponekod je bil tolerirana praksa zgolj med homoseksualnimi moškimi, spet drugod pa je to običajen akt celo med moškimi tovariši in ženskami v haremu, ki si želijo ljubezi. Vatsjajana oralni seks odobrava, in ponuja nasvete, kako ga izpeljati. Moškega je treba najprej dodobra vzburiti, da sam zaprosi za felacijo. Potem je treba malce trmoglaviti in se zaigrano sporeči, vendar na koncu le s težavo pristati. Akt felacije razdeli na 8 korakov in priporoča, da se homoseksualni kopališki strežnik po vsakem od teh korakov pretvarja, da bi rad prekinil občevanje oziroma oralni seks. Mislimo, da se s to igrico felacije lahko pozabavamo tudi sodobne ženske, ne le homoseksualci. Tako imenovani akt Staroindijsko igro felacije pričnete tako, da lingam ali penis primete v roko in si ga položite med ustnice. Pričnite se z usti pomikati navzdol in nazaj navzor, kot da opoašate spolni akt. To Vatsjajana imenuje tako imenovani akt. Preden preidete na naslednji korak, se ne pozabite pustiti prositi. Sicer ni jasno, kako naj bi vaš izbranec vedel, da temu kaj sledi in kaj bi to bilo, vendar ga bo kratka pavza najbrž opomnila, da si želi nadaljevanje. Grizenje s strani Z dlanjo ustvarite skodelico ali kapico in z njo pokrijte glavico penisa, z zobmi in ustnicami pa se prisesajte nanj od strani. Pri felaciji bodite previdni z zobmi, da ne ranite občutljivega tkiva in prekinete naraščanje vzburjenosti. Pritisk od zunaj Po premoru za grizljanjem od strani in prošnji za nadaljevanje felacije, vrh lingama pritisnite na zaprte ustnice in ga pričnite s poljubi vsesavati v notranjost. Ta korak je Vatsjajana poimeoval pritisk od zunaj. Notranje pritiskanje Pritisku od zunaj naj na željo srečnega moškega sledi notranje pritiskanje. To izgleda tako, da lingam potisnete globje v usta, ga močno stisnete z ustnicami in ga počasi izvlečete iz ust. Pri tem ohranjajte vakuum, kot bi lica hoteli stisniti eno k drugemu. Poljubovanje in drgnjenje Po obdobju v ustih se penis spet seli na plano, da bi ga, držeč ga v roki, na obvezno prošnjo obdarovanega moškega, vsega obsuli s poljubi ter ga nato še »zdrgnili« oziroma vsepovsod polizali ali se dotaknili z jezikom, sploh pa po glavici. Sesanje mangovega ploda Tudi, če manga še niste poskusili, boste znali izvesti naslednji korak felacije. Pol dolžine lingama vzemite v usta in ga silovito sesajte ter poljubljajte. Pazite, da ga bo res samo pol v ustih, saj je ta korak sesanje manga, ne banane, in kontrast morate ohraniti, da vas bo vaš moški naposled zaprosil, da ga vzamete v usta v celoti. Požiranje Ko vam moški dovoli oziroma vas zaprosi, vzemite v usta njegov lingam v vsej njegovi dolžini, prav do njegovega korena. To zna biti pri ligamih bika in konja torej velikih penisih problematično, vendar vaja dela mojstra mojstrico tudi, ko je govora o felaciji oziroma oralnem seksu. V tem koraku torej potiskate lingam globoko v usta oziroma grlo, kot da ga nameravate požreti, vse »dokler ne brizgne seme«. Vatsjajana modro zaključi: »A moški naj pretehta, če se zanj spodobi tako dejanje in če mu je to prijetno; in potem naj ga opravlja ali ne, odvisno od priložnosti. Konec koncev, od kod naj poznamo razloge in početje človeka, ko je njegova narava nestanovitna in ko on to počne tajno in skrivaj. « acebook spreminja nastavitve, zato boste v prihodnje lahko videvali manj vsebin, ki jih z vami delimo na naših straneh. Če želite, da objavo, ki se vam zdi zanimiva, vidijo tudi vaši prijatelji, jo Zakon o elektronskih komunikacijah Uradni list št. Piškotek je majhna datoteka, ki običajno vsebuje zaporedje črk in številk in se shrani v uporabnikov računalnik ali drugo napravo, ko ta obišče določeno spletno stran. Ob vsakem ponovnem obisku bo spletna stran pridobila podatke o piškotkih, ki jih je shranila v uporabnikov računalnik, in uporabnika tudi prepoznala. Shranjevanje piškotkov je pod popolnim nadzorom brskalnika oz. Zakaj so piškotki potrebni? Piškotki so temeljnega pomena za zagotavljanje uporabniku prijaznih spletnih storitev. Interakcija med spletnim uporabnikom in spletnim mestom je s pomočjo piškotkov hitrejša in preprostejša. Z njihovo pomočjo si spletno mesto zapomni posameznikove preference in izkušnje, s tem je prihranjen čas, brskanje po spletnih mestih pa bolj učinkovito in prijazno. Katere piškotke uporablja stran Ženska. Spremljanje obiska Stran Ženska. Ti piškotki se smejo nastaviti brez privolitve obiskovalca. Funkcije naprednega oglaševanja za trenutni brskalnik lahko izklopite ali vklopite na strani. Onemogočenje piškotkov Vi lahko sami odločite, ali boste dovolili shranjevanje piškotkov v vašo napravo. Nastavitve za piškotke lahko nadzirate in spreminjate v vašem spletnem brskalniku. Za informacije o nastavitvah za piškotke izberite spletni brskalnik, ki ga uporabljate.
? KAKO NAPALITI CURU ?
Če tega še niste storili, poskusite pogoltniti spermo medtem ko se penis dotika notranje strani grla. Ne očekujemo od vas da odmah napipate i nabrojite sve dijelove njezinog skrivenog vrta, već da zapamtite što joj najviše odgovara. Naravno, budite pažljivi jer ova radnja može vrlo lako izazvati povraćanje, zato pokušajte to učiniti opuštajući mišiće grla, te progutati nekoliko puta prije nego što dođete do svoje granice. Što ako vam se to jednostavno ne sviđa? Ignorirajte vaginu Da li ste znali da predigra koja dugo traje povećava mogućnost za njen orgazam?
[Xpornic|Sex iskustva|Kuharica ivana]
Oznake: kako, najbolje, oralno, zadovoljiti?, muškarca
komentiraj (0) * ispiši * #
Katolicko upoznavanje skegro - Susret s djevojkom
Click here: Katolicko upoznavanje skegro
Na Studiju razredne nastave razredbeni ispit se sastoji od testa iz hrvatskog jezika i matematike, usmenog ispita iz glazbene kulture i prakticnog rada iz likovne kulture. Ulica Matice hrvatske b. U Bosni su mogle manje skupine tih dobjeglih heretika sa Zapada i Istoka postojati usporedno uz krstjane.
ZeljkoMari,docent Student bira jedan od ponuena tri izborna kolegija. Nego vasa rijec neka bude: Da, da - ne, ne.
- Naziv kolegija Stranijezik engleskiilinjemacki TjelesnaizdravstvenakulturaI Broj sati 0+0 0+0 Broj bodova 2 0 Nastavnik; asistent mr. Nakon zavrsetka Poslovne skole student stjece zvanje ekonomist.
Denis Alimov, Sveuciliste u Sankt Peterburgu Rusija Dr. Danijel Dzino, Sveuciliste u Adelaide Australia Dr. S A D R Z AJ UVOD U LITERATURU O BOSANSKIM KRSTJANIMA. Hrvatska kronika o krstjanima i poganima u srednjovjekovnoj Bosni. Pretkrsanska simbolika starosjeditelja u srednjovjekovnoj Bosni. Nedualisticka hereza bosanskih krstjana. Literatura o bosanskim krstjanima je veoma velika, ali njezini znanstveni rezultati nisu razmjerni njezinoj velicini. Gregor Cremosnik je 1937. Sto se o njemu nije sve pisalo i nagaalo! I ozbiljni istoricari su ulagali svoje najbolje snage da ga privedu resenju, i neozbiljni diletanti su pustali na volju svojoj masti da ga vise zamrse ili jos neverovatnije rese. Ipak, svi napori ostadose uzaludni, nijedan ozbiljan istoricar danas ne bi smeo tvrditi da je to pitanje precizno, bez traga kakve sumnje reseno. Cremosnik je, u svojem posljednjem radu o bosanskim krstjanima iz 1952. Cremosnik, Zadnja raziskovanja o bosanskih bogomilih. Ljubljana, XVIII, 1964, str. Fine, Zakljucci mojih posljednjih istrazivanja o pitanju Bosanske Crkve. U knjizi: Bogomilstvoto na Balkanot vo svetlinata na najnovite istrazuvanje. Makedonska akademija na naukite i umetnostite, Skopje, 1982, str. Sanjek, Abjuracija bosansko-humskih krstjana u kontekstu heterodoksnih pokreta na krsanskom zapadu u 12. Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo, 2003, sv. Orbini koji je bio i benediktinski opat na Mljetu, a umro 1614. Orbini dalje pise da se jedan dio njegovih prognanih sljedbenika zadrzao u Bosni, a drugi su nastavili put do Tracije i nastanili se na obalama Dunava, nedaleko Nikopolja. Ustrajali su oni u tim svojim zabludama sve do pocetka posljednjeg rata izmeu cara, Transilvanaca i Turaka, jer kad su vidjeli da ih krsani napadaju i odvode u zarobljenistvo kao da su Turci, odlucili su prigrliti istinsko krsansko bogostovlje... Kako se oni u Bosni prozvase patarenima prema imenu svetog Petra, mislim da se oni u Traciji prozvase pavlianima prema svetom Pavlu, dakle prema dvojici vjerovjesnika i zastitnika Rima. On tako navodi kako su Mala braa dosla u Bosnu u kojoj im je ban Stjepan dopustio propovijedati protiv heretika i kako je fra Peregrin postao bosanskim biskupom. Mauro Orbini, Il Regno degli Slavi. Sagner, München, 1985, str. Mavro Orbini, Kraljevstvo Slavena. Golden marketing - Narodne novine, Zagreb, 1999, str. Orbini, Kraljevstvo Slavena, str. Orbini, Kraljevstvo Slavena, str. U Orbinijevu izvorniku u ovoj recenici ne spominju se bogumili nego patareni. Prema jednom misljenju oni su bili pravovjerni krsani u smislu shvaanja rimskoga ili istocnoga pravoslavnog krsanstva. Ovo zakljucivanje uglavnom se temelji na bosanskim vrelima. Po drugom misljenju, koje je prvi obrazlozio tijekom 1869. Ovo se misljenje poziva na zapadne latinske i istocne pravoslavne izvore. Rackoga dodatno je popularizirao u znanstvenom svijetu tadasnje monarhije Julijan Jeleni kada je na latinskom objavio 7 8 9 10 M. Orbini, Kraljevstvo Slavena, str. Sima irkovi pise da je Orbini u izvorima nasao drugo, manihejsko ime za bosanske krstjane koje se pocinje posebno upotrebljavati u XV. Mavro Orbini, Kraljevstvo Slovena. Srpska knjizevna zadruga, Beograd, 1968, str. Sisi, Patareni ili bogomili. U: Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovia 1102-1301. Petranovi, Bogomili Crkva bosanska i krstjani. Racki, Bogomili i Patareni. U knjizi: Borba Juznih Slovena za drzavnu neodvisnost. Novo izdanje ove knjige objavljeno je 2003. Racki, Bogomili i patareni. Golden marketing Tehnicka knjiga, Zagreb, 2003, str. Racki, pocelo se zakljucivati 1911. Taj dokument svakako je dosad najbitnije vrelo za vjerska shvaanja bosanskih krstjana, a u njemu nema ni traga dualizmu. I Ivo Pilar je misljenje da su bosanski krstjani bili bogumili dualisti, u predavanjima i clancima poslije I. O shvaanju dualizma u I. Muzi, Ostaci kulta pretkrsanskog boga Vida na teritoriju Hrvata. Sreko Dzaja, Od bana Kulina do austro-ugarske okupacije. U: Katolicanstvo u Bosni i Hercegovini. Napredak, Sarajevo, 1993, str. Ovo je mogui razlog da neki autori kada obrauju bogumile ne obrauju bosanske krstjane jer njih ne drze bogumilima. Josip Muzi, La religione bogomile. Mito della creazione ed eterodossia. Romae Pontificum Athenaeum Antonianum, Roma, 1992, str. Verbum, Split, 1995, str. Sanjek, Franjo Racki i bosansko-humski krstjani. Racki, Bogomili i patareni, str. Truhelka je, osvrui se na radnju Rackoga Bogumili i patareni, istaknuo kako je postala navika da se ta dva naziva identificiraju. U svezi s tim. Truhelka je dalje naveo da ni u jednom bosanskom ni dubrovackom izvoru nije pronaen naziv bogumili kao oznaka za bosanske krstjane. Trojstvo i patareni su imali, samo su ga drukcije tumacili. Ovaj problem jos nije razjasnjen. Truhelka je u toj knjizi objavio rad pod naslovom Bosanska narodna patarenska crkva u kojem se to shvaanje posebno obrazlaze. Tada je Dragutin Kamber tekstom u tri nastavka 15. Truhelke, koji je umro 18. Jeleni, Kultura i Bosanski Franjevci. Kamber, Kardinal Torquemada i tri bosanska bogomila 1461. Sisi, Izvori bosanske povijesti. U: Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. Drugo izdanje reprint , HKD Napredak, Sarajevo, 1991, str. Uistinu je to bio izdanak stare ilirske katolicke crkve, koji je uslijed promijenjenih politickih prilika izgubio vezu s pramaticom i stojei na mei zapadne crkve, sumnjicen i progonjen, zivotario i na mrtvoj se strazi borio za svoj opstanak i svoju slobodu. U toj borbi ustrajali su bosanski krsani, kako se sami zvahu, protiv svih krizarskih vojna sto su ih slali u Bosnu osvajacki kraljevi i hercezi, a ojacali su i time sto je na citavom golemom prostoru tadanje Bosne postojala samo jedna katolicka biskupija, docim su u isto vrijeme na onoj uskoj pruzi tadanje Dalmacije postojale tri nadbiskupije s nekoliko sufragana. Ta bosanska biskupija imala je svoju katedru na Ban-brdu u Vrhbosni, neko vrijeme u Praci Biskupnjoj, i spadala cas pod jurisdikciju splitske, cas pod onu dukljansko-barske nadbiskupije, a cas pod dubrovacku, i cesto se dogaalo, da sam bosanski biskup nije znao, tko mu je od ove trojice starjesina. Veza s rimskom kurijom sve je vise u tim prilikama slabila, a kada je sijelo bosanskog biskupa preneseno u akovo, ona je posve pretrgnuta, i biskup, izvan podrucja svoje biskupije, postaje eksponentom politickih aspiracija ugarsko-hrvatskih kraljeva, vise u interesu samih kraljeva, nego ujedinjenja razdijeljene Hrvatske. Truhelka, Sredovjecni spomenici bosanske Hrvatske. Hrvatsko kolo, Zagreb, 1942, sv. Petrovi je svoja shvaanja detaljno obrazlozio u monografji o bosanskim krstjanima koju je potpuno dovrsio za tisak tijekom 1944. On je kao franjevac ubijen od partizana 1945. Petrovi je pogrjesno mislio da je Crkva bosanska bila bastinica hrvatske glagoljaske crkve predvoena benediktincima i da je nastala u doba kada su benediktinci zbog progona glagoljasa u Hrvatskoj pobjegli u unutrasnjost zemlje u Bosnu. Meutim, bitno je njegovo obrazlaganje pravovjernosti ucenja bosanskih krstjana. Petrovi, Krsani Bosanske Crkve. U knjizi: Milenko Brki, Prinosi hrvatstvu Bosne i Hercegovine. Zbirka tekstova iz Napredkovih kalendara. Naklada Meugorje, Studenci, 1995, str. U: Dobri pastir, godina III, Sarajevo, 1953, sv. Atanazije Matani, vjerujui tvrdnjama D. Solovjeva o bosanskim krstjanima, naglasio je vrijednost samo treeg dijela djela L. Ako ovo tumacenje stoji, onda bi trebalo u ovom izrazu nazrijeti trag onog opeg kataro-patarenskog klasificiranja ljudi na ciste i neciste, savrsene i nasavrsene. Matani, Novije oko bogumila ili patarena. Kako se u meuvremenu utvrdilo da u oporuci gosta Radina stoji mirski ljudi to bi onda, i po A. Mataniu, znacilo da je L. Sisi u posmrtno izdanoj knjizi 1944. Mandi je napisao najsveobuhvatniju knjigu o Crkvi bosanskoj i u njoj se trudio dokazati njezinu hereticnost, ali je znanstvenu objektivnost dokazao tako sto je iznio podatke koji dobrim dijelom pobijaju njegove vlastite zakljucke. Petrovia nije ostalo osamljeno u historiografiji. Tako se, na primjer, Milko Brkovi posebno poziva na njegovo obrazlozenje pravovjernosti bosanskih krstjana. Brkovi, Srednjovjekovna Bosna i Hum Identitet i kontinuitet. Sisi, Patareni ili bogomili. U: Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovia 1102-1301. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima 13. Barbat, Zagreb, 2003, str. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Salih Jalimam prigovorio je D. Mandiu da je najvei broj podataka bibliografskih, primj. Jalimam, Historija bosanskih bogomila. IPP Hamidovi, Tuzla, 1999, str. Jalimam je profesor povijesti na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli. Uzgred: Procitao sam sve sto je D. Mandi napisao, priredio sam u Hrvatskoj za tisak jednu njegovu knjigu, s njim sam vise puta osobno kontaktirao u Rimu, kao i preko pisama, i to sve u tolikoj mjeri da sam zbog toga bio politicki procesuiran od pocetka 1972. O Mandievu znanstvenom djelu usp. Neobicno je da Mandiu zamjerke upuuje bas S. Jalimam u cijoj knjizi o bosanskim krstjanima gotovo 22 23 24 25 16 Jaroslav Sidak je dugo bio u dilemama oko vjerodostojnosti latinskih ili bosanskih izvora. Tako, na primjer S. Jalimam, na temelju latinskih vrela, i to na nacin da ih nije posebno vrjednovao usporedbom s onima iz Bosne, bez dvoumljenja zakljuda ne postoji ni jedna stranica u kojoj nema vise tiskarskih pogrjesaka, tako da je zbog toga njegova knjiga teze citljiva. Liber, Zagreb, 1975, str. Orientalia christiana analecta, sv. Institutum orientalium studiorum, Roma, 1957, str. Atanazije Matani u recenziji ove knjige zamjerio je autorici sto je zanemarila zapadne izvore, koji pricaju o herezi bosanskih krstjana. Maja Mileti, Roma, 1957. Mileti, poslije tiskanja ove Matanieve recenzije, prestala je u svom znanstvenom radu obraivati teme iz hrvatske historiografije. Takovom nedopustenom metodom rada sluzili su se obilno Solovjev, Kniewald i D. Mandi, pa su u tren oka nasli dokaze za herezu Bosanske Crkve, koliko su htjeli. To je jedan od glavnih biljega njihovog neznanstvenog rada. Mileti u pismu Muhamedu Hadzijahiu od 11. Kopija pisma u autora. Dzaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Ziral, Mostar, 1999, str. Fine u knjizi The Bosnian Church: A New Interpretation, koja je objavljena 1975. Jalimam, Historija bosanskih bogomila, str. Sto se tice latinskih izvora... Ako se pak u takvim dokumentima ustrajno i na vise mjesta tvrdi, da uz heretike i shizmatike u Bosni u ono doba postoje i nevjernici, onda to mogu biti samo nekrstene osobe, to jest preostali pristase staroslavenske, poganske vjere. Skobalj, Bosanska crkva i njezini sljedbenici. Skobalj je katolicki sveenik i on je u ovom poglavlju strucno obradio razlikovanje pojmova heretik, raskolnik i nevjernik. Fine, The Bosnian Church: A New Interpretation. East European Quarterly, Boulder, distributed by Columbia university press New York - London, 1975, str. Nije mogue sloziti se s misljenjem S. Ali takve sintagme on uzima distinctive umjesto cumulative, te u njima nalazi potvrdu za svoju tezu o nehereticnoj CB na jednoj strani i heretickim grupicama Splittengruppen na drugoj strani.... Nedostajao je do tada nuzan osvrt na tu problematiku s obzirom da se u nekim latinskim vrelima, posebno od XV. Ali napominje da je spasenje bio jedini cilj maniheizma i da se u njegovoj kozmogoniji odvija borba izmeu svjetla i tame u kojoj je kozmicki i bezvremeni Isus raspet u materiji. Ali citira jedan od najstarijih svjedocanstava o manihejima u kojemu stoji da oni najvise stuju sunce i mjesec, ne kao bogove, nego kao put kojim se moze stii do Boga. U: Povijesno-teoloski simpozij u povodu 500. Krsanska sadasnjost u Zagrebu - Franjevacka teologija u Sarajevu, Sarajevo, 1979, str. Primjer abjuracije iz 1203. Ali, Bosanski krstjani i pitanje njihovog porijekla i odnosa prema manihejstvu. U: Bogomilstvoto na Balkanot vo svetlinata na najnovite istrazuvanja, str. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Sve se to odnosi, prema maniheizmu i gnosticizmu, na duse pravednih ili savrsenih. U prilozima o Crkvi bosanskoj svojom vrijednosu posebno se izdvaja rasprava, sto ju je 1995. Vatroslav Jagi je vidio ove rukopise, datirao ih je u prvu polovinu XV. Meutim, on je istaknuo da u izvoru ima 35 36 koji je inace poznat i pod imenom metempsihoze ili transmigracije dusa. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Aliu crkvena organizacija kod manihejaca ima velike slicnosti, ako mozda nije i identicna, s organizacijom krstjana, odnosno Crkve bosanske, a mnogi simboli na stecima kao na primjer: antropomorfni krizevi, sunce i mjesec, krune, dvorci, ruke imaju svoje uzore kod maniheja. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Uzgred: Simbolika na stecima poznata je velikim dijelom iz prapovijesti i shvaena u smislu trajnog jedinstva i meusobnog prozimanja suprotnosti, ne sadrzi maniheizam. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva bosanska. SANU, Balkanoloski institut, knj. Graciotti je, na temelju ortografskih i lingvistickih karakteristika, ustvrdio pripadnost rukopisa srednjovjekovnoj Bosni. Giacomo della Marca in Monteprandone. Archiv für Slavische Philologie, Berlin, 1905, str. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone edizione e interpretazione. Ricerche slavistiche Roma , 42 1995 , str. Listii su zalijepljeni kao bezvrijedni pergament na unutrasnjim koricama knjige Margaritarum, koja se danas nalazi u posjedu Gradske knjiznice Monteprandona. Kuna, Bosanski rukopisni kodeksi u svijetlu juznoslavenskih redakcija staroslavenskog. Izdanja Muzeja grada Zenice III, Zenica, 1973, str. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. Slavisticki komitet Hrvatskoga filoloskog drustva. Zagreb Osijek, 1999, str. Graciottija spomenula je i dijelom vrjednovala samo Anica Nazor. Sanjek posebno je 1203. U dosadasnjoj literaturi o ovoj problematici izdvaja se neobicnosu shvaanja Miodrag M. Petrovi, koji je godine 1997. Petrovi posebno se poziva na pisanje Simeona mitropolite Solunskog 1410. U latinskim izvorima nigde nema naziva bogomili, jer se znalo da je on pripisan i rezervisan za rimokatolike. A ovi su, sa svoje strane, uzvraali pravoslavnima istom merom imenima jeretickog obelezja, nazivajui ih manihejcima, patarenima, katarima. Sa ovim 43 44 A. Ona napominje da je tek devedeset godina nakon Jagia ponovo te rukopise objavio S. Nazor, Rukopisi Crkve bosanske. Institut za istoriju u Sarajevu - Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, Sarajevo Zagreb, 2005, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Simvol vere im je bez rimokatolickog dodatka Filioque. Slave svetitelje koji su u pravoslavnom kalendaru... Latinski, odnosno rimokatolicki dualizam sastoji se u tome sto uce da Duh Sveti ishodi iz dva izvora: Oca i Sina. Glusac, ali u srpskoj historiografiji prevladava misljenje da bosanski krstjani nisu bili pravoslavni. Nije nevazno da se u literaturi na Zapadu posebno upozorava da Ivan de Casamare krstjane tretira kao raskolnike, sto znaci kao nekadanje pripadnike Rimske crkve. Istorijski casopis, SANU, knj. Ali to misljenje nee biti potpuno tacno, jer imamo jasnih dokaza da ih je sluzbena pravoslavna crkva osuivala. SKA, Beograd 1940, str. Glas SKA, CLXVII, Beograd, 1935, str. Jovan Radonji istice da srpski izvori ne bi proklinjali bosanske krstjane kad bi oni bili pravoslavni. Radonji u knjizi: Borba Juznih Slovena za drzavnu neovisnost. Racki, Bogomili i patareni, str. Izdavac Knowledge u Beogradu, Beograd, 1999, str. Band III, Die Herkunft der Katharer nach Theologie und Geschichte. Bad Honnef, Bock + Herchen, 1990, str. Rottenwöhrer u izdanju prve knjige o katarima 1982. Tako Yuri Stojanov drzi vjerojatnim da su bosanski krstjani bili dualisti i da je njihova hereza uvezena u Bosnu. Ovaj pisac u inace opsirnoj Bibliografiji navodi samo neka izdanja vrela o problematici bosanskih krstjana, a od goleme literature o njima poznaje radove samo oko desetak autora. Rottenwöhrer poslije objave Fineovih radova o bosanskim krstjanima opsirnije citira rezultate istrazivanja ovoga autora, ali je osobno ostao suzdrzan u zakljucivanju. Ob diese naheliegende Erklärung den Tatsachen entspricht, muß offenbleiben, weil genauere Auskünfte fehlen. Bad Honnef, Bock + Herchen, 1993, str. Mozda je potrebno napomenuti da je G. Rottenwöhrer najdetaljnije obradio sve zapadne izvore o srednjovjekovnim herezama, ali se kao savjestan povjesnicar nije usudio samo na temelju njih donijeti zakljucak o bosanskim krstjanima. Yuri Stojanov, L'altro Dio. Religioni dualiste dall' antichita all' eresia catara. Morcelliana, Brescia, 2007, str. Angelov, Il bogomilismo Un' eresia medievale bulgara. Bulzoni, Roma, 1979, str. Tra essa e il bogomilismo c'e piu o meno la stessa distanza che separa il manicheismo dal cristianesimo. Couliano, I miti dei dualismi occidentali. Dai sistemi gnostici al mondo moderno. Jaca Book, Milano, 1989, str. Alois Schmaus, Der Neumanichäismus auf dem Balkan. Herausgeber Georg Stadtmüller , München, sv. U: Vaso Glusac, Istina o bogomilima. Knjizevne novine, Beograd, 1992, str. Da je navedeno Janjievo misljenje tocno, navodim nekoliko knjiga iz antropozofske literature u duhu ucenja Rudolfa Steinera u kojoj se obrauju i bosanski krstjani. To su: Rudolf Kutzli, Die Bogumilen, Geschichte-Kunst-Kultur. Verlag Urachhaus, Stuttgart, 1977, str. Uvod, pogovor i dodatak od Hermanna Grubera. Ogham Verlag, Stuttgart, 1983, str. Antropozofsko drustvo ,Marija Sofija', Zagreb, 2002, str. I izvan ezoterijskog kruga ima pojedinaca, koji svoje tvrdnje ne utemeljuju na vrelima. Tako Boris Gombac pise da bosanski krstjani Krista nisu drzali Bogom ni covjekom, nego anelom. Gombac, Atlante storico dell' Adriatico orientale. Ovaj atelje je tada pripadao Radnickom univerzitetu, a danas je restoran. Tu se zatekao i John Fine, radei na sakupljanju podataka za njegovo vazno djelo Crkva bosanska, nova interpretacija New York i London, 1975. Oboje smo u to vrijeme proucavali bogumilsku kulturu, nadgrobne spomenike i Crkvu bosansku. A sto je s Crkvom bosanskom? Jesi li tu nasao ikakvu vezu s bogumilima? A ja lovim ve dugo vremena. Sljedeeg dana sam posjetila svog mentora u Zemaljskom muzeju, dr. Alojza Benca, koji me je inspirirao i ohrabrio za rad na knjizi o stecima Ukrasni motivi na stecima, i omoguio mi pomo od clanova njegovog osoblja, Vlajka Palavestre, Nade Mileti i sada pokojnog ure Baslera, koji je uvijek bio odani sljedbenik teorije o bogumilima. Benac je i sam, skupa sa Bihalji Merinom iz Beograda, napisao knjigu o stecima, ciji engleski naslov glasi: The Bogomils London 1962. Prosle veceri sam razgovarala sa Johnom Fineom, koji istrazuje Crkvu bosansku. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Mislim da bogumili nisu napravili steke. Mislim da nikad nisu ni bili ovdje. Ali to nije nesto sto ja mogu rei. Vi to mozete i ja u vam pomoi. Pisac ove rasprave obraivao je problematiku srednjovjekovne Bosne u knjizi o autohtonosti u Hrvata 1989. U ovom izlaganju nastojao sam korektno citirati bit misljenja raznih autora koji su pisali o ovoj tematici i izmeu ostaloga, na temelju vrela i literature, zakljucio: Shvaati bosanske krstjane samo na temelju nebosanskih izvora, dakle bez njihove kriticke usporedbe s onim postojeim bosan55 56 M. Wenzel, Bosanski stil na stecima i metalu. Evangelisticke i katarske zajednice u sr. Leksikografski zavod Miroslav Krleza, Zagreb, 2002, str. U pripremanju ranijih poglavlja o srednjovjekovnoj Bosni pomogao mi je mnogim prijateljskim savjetima Muhamed Hadzijahi 1918. Posebno sam zahvalan i uri Basleru 1917. Problematika vjere Crkve bosanske rjesiva je samo na nacin da se zanemare izvanbosanska vrela u svim dijelovima koji su protivni postojeim svjedocanstvima bosanskih krstjana. Ti su bosanski izvori nesumnjivo vjerodostojni i gotovo u savrsenom meusobnom suglasju, dok se to ne moze ustvrditi za one nebosanske. Arheoloski nalazi potvruju da se ve u anticko doba kristijaniziralo stanovnike na teritoriju kasnije srednjovjekovne Bosne, ali s kakvim uspjehom ne znamo. Bizant i karolinsko-papinsko saveznistvo mogli su u odreenim razdobljima implementirati krsansko pravovjerje samo vjernicima, koji su bili pod njihovom vlasu. Arheoloski nalazi i povijesna vrela ne potvruju ni bizantsku, niti franacku vladavinu u sredisnjem dijelu srednjovjekovne Bosne. Zbog toga je populacija na tom prostoru mogla posebno shvaati krsanstvo, pa biti i pod odreenim utjecajem nekih vlastitih pretkrsanskih tradicija i vjerovanja. Zajednica bosanskih krstjana mogla je stvarno nastati u apostolsko doba, izmeu ostalog, i na nacin da je od pocetka bila u zajednistvu s pracrkvom, ali da se s vremenom osamostalila. Hrvatska kronika opisuje kontinuitet iste vjere krstjana i u zagorskom zaleu dalmatinskog priobalja od antickog doba do XII. Ti su se krstjani mogli, i zbog izoliranosti dinarskog zalea, posve osamostaliti i u ovome uvjerenju mogao ih je Ivan de Casamare drzati raskolnicima od Rimske crkve. Dakako da se ne moze iskljuciti mogunost da krstjani s tom Crkvom, koja je imala bogosluzje na narodnom jeziku, mozda nisu nikad ni bili u posebnom zajednistvu. Iz abjuracije krstjanskih prvaka 1203. Ne postoji ni jedno pouzdano vrelo koje bi potvrivalo da je vjeroispovijedanje krstjana bilo kada uneseno u Bosnu, a posebno ne u XII. Prvaci krstjana nazivali su svoju vjeru pravom apostolskom vjerom sto znaci da su vjerovali u njezinu krsansku pravovjernost i da su datirali njezin postanak u doba apostola. Shvaanje krsanstva u samostalnoj Crkvi bosanskoj nije bilo u svemu jednako onome u zapadnoj i istocnoj crkvi i zato su te dvije crkve drzale bosanske krstjane hereticima. Krstjani, izmeu 28 ostaloga, nisu priznavali ispovjed, pricest, a vjerojatno ni potvrdu, a izgleda da nisu vjerovali ni u uskrsnue tijela, ali su vjerovali da je Isus Krist bio Bog i covjek, koji je umro, uskrsnuo i uzasao. Oni su, prema mnogobrojnim sacuvanim domaim vrelima, vjerovali u Trojstvo, u Krista kao Boga, koji je jedini svevisnji stvoritelj, svemogui gospodar svemira i ljudskog roda i sudac na kraju vremena. U ovom dijelu vjeroispovijedanja Crkve bosanske moze se prepoznati i nauk krsanske pracrkve koji je bio protivan i dualistickom vjerovanju u istodobno postojanje dva neovisna i vjecna pocela dobra i zla. Zbog toga bosanski krstjani nisu mogli biti sljedbenici manihejskih, katarskih ni drugih srednjovjekovnih dualistickih hereza. Broj krstjana u srednjovjekovnoj Bosni nije mogao biti vei od oko jedne desetine sveukupnoga bosanskog stanovnistva. U tadasnjoj Bosni brojem su prevladavali nekrsteni, dakle zitelji koje Hrvatska kronika naziva pogani. Latinska vrela te stanovnike nazivaju infideles, a poslije 1203. Ti bosanski infideles kasnije su najveim dijelom mogli prihvatiti islam. Hrvatska kronika o krstjanima i poganima u srednjovjekovnoj Bosni Antropoloska istrazivanja dokazala su da su na teritoriju srednjovjekovne Bosne do 1463. Antropoloska analiza kostura ispod steaka nedvojbeno potvruje da je pod stecima pokapan paleobalkanski etnik koji je kontinuirano zivio na podrucju steaka od prapovijesti. Prema istrazivanju Zivka Mikia seriju nalaza ispod steaka karakterizira samo dinarski antropoloski tip bez drugih primjesa. Miki, Dinarski antropoloski tip sa srednjovekovne nekropole Raska Gora steci kod Mostara. Centar za balkanoloska ispitivanja, knj. Isti brahikrani dinarski antropoloski tip utvren je i na nekropoli Ricice u Dalmaciji kao i onaj koji pociva u nekropolama pod stecima u Raskoj Gori kod Mostara i Pavlovcu kod Sarajeva Z. Miki, Antropoloski prikaz srednjovekovnih stanovnika Ricica. Ricice, Regionalni zavod za zastitu spomenika kulture Split, Split, 1983, str. Hrvatska populacija u Bosni izdvaja se po izrazito visokoj frekvenciji paleolitskog M170 molekularnog markera, a takoer je i unutar bosnjacke populacije zabiljezena visoka frekvencija ove haplogrupe. Maticna jezgra srednjovjekovne Bosne bio je nekadasnji desidijatski teritorij. U gornjoj Bosni, na nekadasnjem plemenskom teritoriju Desidijata, kasna antika je period snaznog kulturnog stvaralastva, koje proistice iz simbioze domaeg ilirskog nasljea i tekovina rimske civilizacije. Umjetnicka oprema krsanskih bazilika u Brezi, Dabravinama, Lepenici, Zenici i Turbetu kod Travnika o tome dovoljno jasno svjedoci... Karakteristicno je da politicki dinamizam, odnosno primat Gornje Bosne dolazi do izrazaja u vrijeme propadanja ilirske politicke autarhije i ponovo u kasnoj antici... Prosirena dolina Bosne oko danasnjeg Visokog nije samo geografsko srediste nego i centar najveeg poljoprivrednog regiona u srednjoj Bosni. Sve do novijih vremena ovdje je bilo najjace trziste poljoprivrednih proizvoda u Gornjoj Bosni; stoga je i razumljivo sto je, u uslovima dominacije agrarne ekonomike, ovaj kraj predstavljao 59 60 A. Benac, Jedan istorijski pogled na izucavanje steaka. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Veljko Paskvalin, Krsanstvo kasne antike u zaleu Salone i Narone. Arheoloska istrazivanja kasnoantickog krsanstva u Bosni i Hercegovini. Vrhbosanska katolicka teologija, Sarajevo, 2003, str. Bosna je zbog svoga izoliranoga zemljopisnog polozaja mogla u politickom i vjerskom smislu zivjeti prilicno zatvoreno. Moze se zakljuciti da se ve u apostolsko doba zapocelo s kristijaniziranjem Ilirika, odnosno rimske Dalmacije. XV, 19 kako je propovijedao Evanelje od Jeruzalema i naokolo do Ilirika. Luka u poglavljima 27 i 28 Djela apostolskih opisuje kako je poslije brodoloma Pavao zavrsio na otoku Mljetu. Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004, str. Pavao ostao neozlijeen od ujeda ljute otrovnice, poceli su ga smatrati Bogom. Naravno, taj dogaaj postao je polaziste njihova obraenja na krsanstvo. Tomu su pridosla i cudesna ozdravljenja, najprije oca rimskog poglavara Publija a zatim i mnogih drugih bolesnika koje je za vrijeme svoga tromjesecnog boravka na otoku ozdravio sv. Sve su to bile povoljne okolnosti da nastane prva krsanska zajednica u dubrovackom kraju. Postojanje Pracrkve na Mljetu potvruju nedavna arheoloska istrazivanja koja su otkrila na mjestu Crkvine i Polace vise starokrsanskih sakralnih graevina, sto upuuje da je na Mljetu stvarno postojala Pracrkva sasvim sigurno osnovana po sv. Da je jos za zivota sv. Pavla postojala krsanska zajednica u Dalmaciji, pokazuje zapis iz Druge poslanice Timoteju iz cijeg se teksta vidi da je Pavao slao svoje ucenike k Crkvama koje je na putovanjima osnovao, tj. Tihika u Efez, Krescenta u Galiciju, Tita u Dalmaciju, dok je Erasta ostavio u Korintu, a Trofina u Miletu... Ne treba sumnjati da je Tito imao istu ulogu u Dalmaciji koju i ostali spomenuti Pavlovi ucenici u drugim krajevima jer se Titovo ime spominje u istom kontekstu, odnosno ulozi pohoda ve osnovanoj Crkvi. Hewsen uvod, prijevod, komentari , The Geography of Ananias of Sirak. Ludwig Reichert Verlag, Wiesbaden, 1992, str. Vazno je da je ono, neovisno od toga kada je sastavljeno, utemeljeno na mnogo starijim vrelima. Djelo je napisano na temelju ranije nastalih i izgubljenih vrela iz razdoblja od II. Luka u Djelima apostolskim, nazivlju ga Melita. Na tom je otoku sv. Pavla za prst ujela ljutica, koju onda sv. Pavao u vatri spali. Vazno je navesti da sv. Bitni sadrzaj vjerojatno je najveim dijelom prenesen iz izgubljene Chorographiae Papusa iz Aleksandrije IV. Ono je dragocjeno i zato jer sadrzava podatke, kojih nema u Ptolomeja, ni u drugih autora. Djelo je, za vrijeme u kojemu je nastalo, kako s pravom zakljucuje R. Hewsen, vrhunsko ostvarenje i to na Istoku, i na Zapadu. Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom. Prijevod i komentari Nikola Tomasi, Dom i svijet, Zagreb, 2003, str. Niceti, O nekim navigacijskim aspektima plovidbe svetoga Pavla od Krete do Melite. U : Nove spoznaje o postanku Dubrovnika, o njegovu brodarstvu i plovidbi svetoga Pavla. Sveuciliste u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005. Heinz Warnecke objavio je knjigu da je sv. Pavao dozivio brodolom na grckom otoku Kefaloniji, ali njegovo obrazlaganje prihvatio je samo Thomas Schirrmacher. Schirrmacher, War Paulus wirklich auf Malta? Stuttgart, Hänssler, 1992, str. Jeleni Djelovanje Hristovih i apostolskih ucenika te ostalih vjerovjesnika u Iliriku. Jeleni, Povijest Hristove crkve. Detaljnu obradbu spisa Libellus Gothorum vidi u: Ivan Muzi priredio , Hrvatska kronika 547. U daljnjem tekstu: Hrvatska kronika. Hrvatska redakcija opisuje zbivanja do 1089. On je napisao nastavak pripovijedanja od XXIV. Ta se dva dijela prvi dio od pocetka do zakljucno s glavom XXIII. Nastavak latinske redakcije od XXIV. Iz navedene je stilizacije ocito da se nije moglo jasnije identificirati Gote i Slavene. Meutim, iz izvora se moze zakljucivati da su ti Goto-Slaveni, koji su dosli u Dalmaciju, govorili slavenskim jezikom, sto znaci da nisu bili ger68 69 70 71 F. Sisi, Letopis Popa Dukljanina. Zaklada tiskare Narodnih novina, BeogradZagreb, 1928, str. Srpska knjizevna zadruga, Beograd, 1971, str. Krsanska sadasnjost, Zagreb, 1991, str. U knjizi: Hrvatska i Europa. HAZU, Zagreb, 1997, str. Radojci, O najtamnijem odeljku Barskog rodoslova. Istoriski institut Naucnog drustva Crne Gore, Narodna knjiga, Cetinje, 1951, str. Perici, Sclavorum regnum, str. Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918. Knjiga prva, NZ MH, Zagreb, 1992, str. Sisi istice da su Romani Latini u dalmatinskim mjestima i u tijeku XI. Ulogu Panonije u ovom spisu otkriva znacenje geografskog pojma koji se navodi u oblicima: Sumbra, Sorbium, Surbiam i Sumbram. Podgorje ili latinski Submontana pojas izmeu Primorja i visokijeh planina i 3. Sumbra ili Transmontana pojas izmeu visokijeh planina i Dunava. Tek u docnije vreme od kraja XI. Sisi je posebno istaknuo vaznu cinjenicu da su svi dubrovacki ljetopisci Dukljaninove vladare tretirali kao bosanske kraljeve, a ne zetske dukljanske. Radojevi, Neistorijska paradoksiranja S. Kritika Zagreb , broj 6. Stroil je u Bosni, a ne u Duklji Prevalitani utemeljio svoje sjediste, a nigdje se iz glava III. U drugoj glavi hrvatske redakcije jasno stoji da se Stroilova drzava prostire do Poljske Polonije. Redaktor je, prevodei ovu glavu s hrvatskoga na latinski, ispustio opis granica Stroilove zemlje. Isti je prijevod donesen i u beogradskom primjerku Marulieva prijevoda. Pavao Ritter Vitezovi zakljucuje iz Marulieva latinskog prijevoda ovog vrela, koji se cuva u Vatikanu da je kralj Sviolad iz III. Golden marketing Narodne novine, Zagreb, 1997, str. Navedeno je tumacenje u smislu da rijec Poljska Polonia nema nikakve veze s nekim mjestom u juznoj Albaniji veoma vazno iz vise razloga. U prvom redu to znaci da u izvoru Sclavorum Regnum Duklja nije sastavni dio jedinstvene drzave. Da je Duklja bila u toj drzavi prema hrvatskoj redakciji , moze se zakljucivati samo iz Budimirove podjele kraljevstva IX. Meutim, ocito je u ovu glavu umetnuta irilometodska legenda, a uz nju i ova podjela. Indikativno je takoer da se u ovoj glavi ne spominje Crve37 Svioladov je progon krsana u to doba vjerojatan. Kad je Bladin umro, naslijedio ga je sin Ratimir koji je bio veliki neprijatelj krsana, a koji su pred progonima bjezali u gore. Ni u jednoj se redakciji ne spominje koliko je godina Ratimir vladao. Sisi istice da je ono sto se prica o progonima krsana u ovoj VI. Da su do tada stvarno mogli vladati kraljevi gotskog podrijetla, potvruju i gotska imena nekih od njih na primjer: Silimir i Bladin. Pisac ovog vrela otkriva se kao savjestan kronicar. Vazno je shvatiti da u svim glavama, i to u obje redakcije ovoga izvora, nema ni spomena da bi stanovnici na opisanom prostoru bili pod bilo kakvim bizantskim vrhovnistvom. Iz sadrzaja je VIII. Pisac izvora, bolje rei redaktor, posluzio se u njoj nekom od tada postojeih verzija irilometodske legende. Da se je drzava u to doba stvarno podijelila onako kako se navodi u IX. Redakcija za istoriju Crne Gore, Titograd, 1967, str. Citat je iz teksta Jovana Kovacevia. Docim to nije ucinio, jer im imena nije znao, nuzno je zakljuciti da je u svoj spis unosio samo cinjenice koje je poznavao. I u svem kralj virova i krsti se sa svimi ki jos u kraljevstvu njegovu bihu nekrseni... I u to vrime bi ucinjeno veselje veliko meu krstjani i svi oni, ki bihu u tvrjavah i u vrsih gorskih i ki tajahu se i krijahu i ne povidahu se krstjane, ocitovase se, odvrg strah. I svi ki bihu progonjeni vratise se i pocese slaviti ime Isusa propetoga. I tako kralj svetoga puka zapovidi svim, koji latinski govorahu da se vrate svi u mista svoja i da podizu i naprave gradove, koji po poganeh bihu rasuti i pozgani. I tako iskase Budimir kralj svetoga puka, kako bi rasute gradove sazidal i napunio. Autor hrvatske redakcije pravovjerne krsane stalno naziva krstjani, a on taj izricaj ne bi rabio da ih je drzao hereticima. Naziv krsanin oznacuje sljedbenika Kristova, odnosno clana njegove Crkve, a nastao je u apostolsko doba u Antiohiji. Libellus Gothorum od vremena kralja Budimira, dakle od druge polovine IX. Opisuju se ratovi, ali samo za prevlast. A da ih je tada bilo, on bi ih sigurno spomenuo. Jeronim Setka, Hrvatska krsanska terminologija. Godisnjak Istoriskog drustva BiH, godina V, Sarajevo, 1953, str. Hiersemann, Stuttgart, 1995, str. Hadzijahi na temelju Hrvatske kronike o povijesti Bosne u X. Bosna je prvi put u svojoj povijesti dosla pod vlast jedne susjedne drzave, i to Hrvatske. Ljetopisa popa Dukljanina, Kresimir je, ratujui zajedno s ujakom, opustosio Uskoplje, Luku i Plevu. Bosanski ban, meutim, videi da se ne moze s njim mjeriti u borbi, pobjegao je k ugarskom kralju. Potom je Kresimir zauzeo citavu Bosnu i vladao njome. Openito se drzi da se pod Kresimirom iz 29. Ljetopisa popa Dukljanina podrazumijeva hrvatski kralj Mihajlo Kresimir II. Na zapis u 29. Ljetopisa nastavlja se zapis u 31. Kaze se da je on, nakon oceve smrti, vladao Bijelom Hrvatskom i Bosnom i poslije njega njihovi nasljednici stalno su vladali u Hrvatskoj. Nasljednici Stjepana Drzislava vladali su, dakle, samo u Hrvatskoj, ali ne i u Bosni. Iz navedenih podataka slijedi da je Bosna bila sjedinjena s Hrvatskom gotovo tokom cijele druge polovine X. Kako je De administrando imperio nastao u razdoblju od 948. Mislim da bi se taj zakljucak mogao prihvatiti. Tako dobivaju novu tezinu Porfirogenetovi navodi da Zahumljani granice na sjeveru sa Hrvatima 30. Na taj nacin povezuje se i epizoda sa ugarskim pohodom protiv Bosne, o kojem se govori u 23. Ljetopisa popa Dukljanina i Hrvatske kronike. Hadzijahi, Povijest Bosne u IX i X stoljeu. Ivan Reneo je i 1942. Goleme i visoke planine izmeu rijeke Vrbasa i rijeke Bosne, u planinskom lancu od Vlasia preko Vranice, Bitovinje i Bjelasnice, dijelile su neprohodnosu svojih masiva Hrvatsku od Bosne. Jos i danas, u doba modernih komunikacijskih sredstava, tesko se prolazi narocito u zimsko doba iz Like u Dalmaciju ili iz Bosne preko Kupreskog polja u Cetinu i dalje prema Splitu. A kakve su tek prilike za saobraaj meu tim hrvatskim ze41 Hrvatskoj kronici, stoljeima povezana sa susjednim teritorijima. Iz drugih vrela moze se zakljuciti da je u drugoj polovini IX. Klai istice da se i u srednjem vijeku razlikovala prava ili gornja Bosna od danasnje donje Bosne, koju su tvorila podrucja Soli i Usora. Klaiu, matica bosanske drzave bila je gornja Bosna, tj. Takva je Bosna morala postojati mnogo prije nego sto je spomenuta u pisanim izvorima iz polovice X. Osim toga, ve prije druge polovice XI. Aneliu, i na okolne zupe: Uskoplje, Neretvu i Borac-Pracu. Poslije je, kako on kaze, doslo do stapanja s Bosnom i zupe Rame, a vjerojatno i Krivaje ili Kamenice, ali, kako se cini, Rama na pocetku XII. Brki, Prinosi hrvatstvu Bosne i Hercegovine, str. Prve radove u ovom smislu objavio je M. Hadzijahi, a istrazivanje je nastavio Imre Boba, da bi poslije sve detaljno obradio Martin Eggers. Klai, Poviest Bosne do propasti kraljevstva. Aneli, Studije o teritorijalno-politickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Svjetlost, Sarajevo, 1982, str. Mandi, Herceg-Bosna i Hrvatska. Dzaja, Die ,Bosnische Kirche' und das Islamisierungs - Problem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. Rudolf Trofenik, München, 1978, str. Radoslav Rotkovi, Najstarija crnogorska drzava Kraljevina Vojislavljevia XI XII vijeka. Print, Podgorica, 1999, str. Ali, ni istocni ni zapadni car ne stizu do bosanskih planina. Potpuno je suvisno razbijati glavu zbrajanjem godina u kojima su susjedni vladari u ranom srednjem vijeku mogli vladati Bosnom. Oni su dosli i otisli, a bosanski bi vladari ostajali borei se i dalje za 43 Od druge polovine VI. On nije imao katedralu, a nije sudjelovao na splitskim saborima. Graficki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989, str. Basler, Die Bosnische Kirche im frühen Mittelalter. U knjizi: Vita religiosa morale e sociale ed i Concili di Split Spalato dei secc. Basler , Crkvene prilike u Bosni za vrijeme ranog srednjeg vijeka. Nova et vetera, sv. Ovaj potonji su 1333. Dubrovcani, postavsi kupnjom vlasnici Stona i Rata, sekularizirali, a kalueri odselise u Jerusalim... Prve grckoistocne crkve i manastiri grade se u Bosni tek u drugoj poli XVI. Onda je nastao u istocnoj Bosni niz manastira: Tamna, Ozren 1577. Truhelka, Studije o podrijetlu. MH, Zagreb, 1941, str. Srpskopravoslavna manjina nalazila se i u istocnim rubnim podrucjima Bosne. Njihovo sirenje na druga bosanskohercegovacka podrucja stoji u uskoj svezi s osmanskom ekspanzijom. U osmansku su epohu pravoslavci usli pretezno kao Vlasi, tj. Dzaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Ziral, Mostar, 1999, str. Pretkrsanska simbolika starosjeditelja u srednjovjekovnoj Bosni Da mogue masovnije pokrstavanje za Budimira nije prihvaeno od svih njegovih podanika ili da su ubrzo po prihvaanju otpali od nove krsanske vjere, posebno potvruje prezivljavanje pretkrsanske simbolike na stecima i u srednjem vijeku. Zbog prevladavanja starosjeditelja u Bosni posve je razumljivo da se na stecima98 ocituje za oko dvije treine simbolika koju je na istom prostoru koristilo stanovnistvo u prapovijesnom i antickom razdoblju. Steci se intenzivno klesu u XIV. Prema jednoj statistici, do proljea 1986. Na vise od 6000 steaka nalaze se reljefi. Sefik Beslagi, Bosanska srednjovjekovna umjetnost. Zivot i obicaji predaka. Detaljniju obradbu poganske simbolike na stecima vidi u: I. Muzi, Kontinuitet poganske simbolike u nekropolama sa stecima. U knjizi: Hrvati i autohtonost na teritoriju rimske Dalmacije. Dakako da su krstjani i rimokatolici takoer mogli u srednjovjekovnoj Bosni koristiti pretkrsansku simboliku, koja je s vremenom, i za njih, mogla izgubiti dio svoga prvobitnoga znacenja i postati samo puka tradicija. Vego, Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. O napisima na stecima usp. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. Truhelka je zakljucio da su figuralne predodzbe steaka toliko primitivne da podsjeaju na pocetke figuralne umjetnosti u neolitsko doba. On je u tom smislu nabrojio astralne motive, neke biljne i zivotinjske motive spirale, jeleni, konji, zmije , ljudske predodzbe, veinu scena lov , krizeve i osobito svastiku. Moriz Hoernes, Mittelälterliche Grabdenkmäler in der Hercegovina. Central-Kommission zur Erforschung und Erhaltung der Kunst und Historischen Denkmäler, VIII. Jahrgang, neue Folge, Wien, 1882, str. Wild, Bogumilen und Katharer in ihrer Symbolik. Franz Steiner Verlag, Wiesbaden, 1970, str. Ovaj pisac posebno je u cijeloj knjizi kriticki opovrgnuo mnoge neutemeljene pretpostavke A. Truhelka, Sredovjecni spomenici, str. Truhelka, Sredovjecni spomenici, str. Beslagi, Steci - kultura i umjetnost. Veselin Maslesa, Sarajevo, 1982, str. Rendi-Miocevi, Anticka bastina u kulturi jugoslavenskih naroda. Zbornik Zagrebacke slavisticke skole, god. Wenzel je prva pocela posebno obraivati starinu simbolike na stecima. Benac, Srednjevjekovni steci od Slivna do Cepikua. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, Dubrovnik, 1953, str. Wenzel je objavila mnogo radova u kojima je isticala te cinjenice. Wenzel, O nekim simbolima na dalmatinskim stecima. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji. Konzervatorski zavod Dalmacije u Splitu, sv. Wenzel, Lisnati krst na stecima s podrucja Neretve. Muzej primenjene umetnosti, Zbornik 8, Beograd, 1962, str. Wenzel, Some notes on the iconography of St. Extrait des Actes du XIIe Congres International des Études Byzantines, sv. III, Beograd, 1964, str. Wenzel, A Mediaeval Mystery Cult in Bosnia and Herzegovina. Journal of the Warburg and Courtauld Institutes, vol. XXIV, London, 1961, str. Te optuzbe ne daju nikakve informacije na osnovu kojih bi se moglo zakljuciti nesto o filozofskoj sofisticiranosti osnivaca crkve, a jos manje o njihovoj naomanihejstini, povezanoj toboze sa strasu za inkorporiranjem tajanstvenih znakova njihovih cudnih uvjerenja u ikonografiju nadgrobnih spomenika. Wenzel, Bosanski stil na stecima i metalu, str. Za Bosnu je tipicno broncano prstenje za siromasne na kojem su isti ili slicni motivi kao i na stecima dvostruki kriz, mac s krizem, stilizirani stit sa zvjezdicom i zmijom. To je bosansko prstenje kojeg nema ni u Srbiji niti u drugim krajevima na Balkanu. Bojana Radojkovi, Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV. U: Radovi sa simpozijuma Srednjovjekovna Bosna, str. Benac, Steci, Beograd, 1967, str. Benac, Steci, Beograd, 1967, str. Sie gründet in jenen antiken Mysterienlehren, die von einer stufenweisen Rückkehr der Seele in die himmlischen Sphären sprachen. Eine nachttodliche Seelenreise durch den Kosmos, nun im christlichen Sinn, begegnet noch bei Klemens von Alexandria und Origenes. Als der erste Aufenthaltsort des Verstorbenes galt der Mond. Demisch, Erhobene Hände Geschichte einer Gebärde in der bildenden Kunst. Urachhaus, Stuttgart, 1984, str. Waren doch zur Zeit ihrer Aufstellung noch die alten Geheimlehren lebendig, auf denen z. Demisch, Erhobene Hände, str. Demisch, Erhobene Hände, str. Marin Semudvarac, Narodna vjerovanja o Mjesecu kod Hrvata. Zagreb, 1945, disertacija , str. Muzi, O vjerovanjima predkrsanske Europe - Stovanje mjeseca na teritoriju Hrvata. U: Cambi Nenad Heinrich i Ingrid Kusch Ivan Muzi, Mjesec u Hrvata i Zmajeva peina. Naklada Boskovi, Split, 2004, str. Urachhaus, Stuttgart, 1984, str. Urachhaus, Stuttgart, 1984, str. I neka pisana vrela takoer potvruju da zitelji srednjovjekovne Bosne u veini nisu bili krsani. Krizari iz doba I. Rajmund od Agilesa o prolazu krizara nasim krajevima 1096. Slavenska je naime zemlja pusta, neprohodna i brdovita, gdje za tri sedmice nismo vidjeli ni zvjeradi ni ptica. Stanovnici toga kraja tako su divlji i surovi, da nisu htjeli ni trgovati s nama ni biti nam vodici, nego, bjezei iz svojih sela i utvrda, klali su poput stoke slabe starice i nemone siromahe, koji su zbog nemoi isli daleko za nasom vojskom, kao da su im oni nanijeli mnogo stete... Radi toga je, mislim Bog htio, da njegova vojska proe kroz slavensku zemlju, da divlji ljudi, koji nisu znali za Boga, upoznavsi vrline i strpljivost njegovih vojnika, ili se jednom osvijeste od svoje surovosti ili budu dovedeni pred Bozji sud bez mogunosti opravdanja. Napokon poslije mnogo mucnih opasnosti doosmo do 115 U prvobitnoj krsanskoj umjetnosti u katakombama i u srednjovjekovnim nekropolama rijetko se sree kriz. Mali broj krizeva na stecima, koji pripadaju krsanskim pokojnicima M. Vego tumaci time da su srednjovjekovni krsani izraivali krizeve najcese od drva, jer je Krist umro na drvenom krizu, a ne na kamenom ili metalnom, kako to spominje i Dukljanin u prici iz XI. Ovo je bitni razlog, malo uocen od ucenjaka, sto krsani nisu na svojim grobovima upotrebljavali kamene ili metalne krizeve. To se postepeno uvodilo. Vego, Iz istorije srednjovjekovne Bosne, str. Ali to je bila samo prazna nada. Pokajali smo se naime, sto smo trazili mir, jer su tom prilikom Slaveni, bjesnei po uobicajenoj navici, nase ubijali i od nenaoruzanih otimali sto su god mogli. Trazili smo priliku, da se zurno uklonimo, a ne da se osvetimo. Toliko o slavenskoj zemlji. Nenastanjena je, prepuna brda i suma, velikih rijeka i pasnjaka, na daleko i siroko razasutih, tako da ima vrlo malo obraenih polja. Stanovnici zive jedino od stada i krda, osim malo njih, koji nastavaju morske obale. Ti se razlikuju od drugih i obicajima i jezikom, a imaju latinski jezik, dok ostali upotrebljavaju slavenski jezik i barbarsko odijelo... Stanovnici su se, dakako, napustivsi gradove i zaklonista, bjezei poput divljih zvijeri u brda i guste sume, strasili naseg pogleda. Slijedei, ipak, potajno i iz daljine tragove vojske, koja je prolazila, ubijahu, nasavsi ih odvojene, bolesne starce i ostarjele starice, koji su isli polagano... K tomu Slaveni Dalmatinci, poznavajui kao uroenici kraj, slijedei po vrletnim brdima i gustim sumama postrance vojsku, cestim provalama, izlazei iz suma, napadahu nenaoruzani puk. Klai, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. Skolska knjiga, Zagreb, 1972, str. Klai, Izvori za hrvatsku povijest, str. Lenka Blehova Celebi, Hrisanstvo u Boki 1200 1500 Kotorski distrikt. Izdavaci: Pobjeda Narodni muzej Crne Gore - Istorijski institut Crne Gore, Podgorica, 2006, str. Vego je utvrdio da su formulacije tekstova na rimskim epifatima iz starokrsanskog doba gotovo istovjetne sa srednjovjekovnim nadgrobnim natpisima u Dalmaciji, Hercegovini i osobito u Bosni. U spanjolskom putopisu iz 1330. Iz navedenog izlaganja se vidi da su stari iliro-rimski obicaji u pisanju epitafa presli i u srednji vijek na podrucje stare rimske Dalmacije. Ne postoji stalan kontinuitet zbog toga sto se u staro vrijeme pisalo i na drvetu koje je propalo. Vego, Predslovenski epitafi u svjetlu srednjovjekovnih nadgrobnih natpisa u Bosni i Hercegovini. Josip Smodlaka, Zemlje Juznih Slovena i njihovi grbovi oko god. Prilog Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. L, za godinu 1928-1929, str. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Zbornik, ZPZ, 15, str. Vazno je naglasiti da se pojam infideles nije odnosio na pravoslavne krsane i da je Katolicka crkva, gotovo uvijek, priznavala pravoslavno krstenje kao valjano. To bi mogla potvrditi i cinjenica, koju je posebno istaknuo B. Rupci, da su se sva pitanja o braku odnosila samo na Bosnu. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Kako se moze vidjeti iz spomenute fra Bartolove okruznice, meu njima je moglo biti vrlo malo bosanskih krstjana. Mandi poistovjeuje s bosanskim krstjanima, iako se ovi ne spominju izricito u tekstu, na sto je ve upozorio B. U izvornom se tekstu spominju infideles, izraz koji se redovito pridaje nekrsanima. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Bosansku franjevacku vikariju kao misijsko podrucje utemeljio je vrhovni poglavar franjevackog reda fra Gerald Geraldus Odonis 1339. Bazilije Pandzi, Djelovanje franjevaca od 13. U: Krsanstvo srednjovjekovne Bosne. Priredili: Zelimir Pulji Franjo Topi. Studia Vrhbosnensia 4, Vrhbosanska visoka teoloska skola, Sarajevo, 1991, str. Mletacki povjesnicari tvrde za Neretvane i Omisane da su nabavljali roblje za mletacke trgovce, a Mlecani su to roblje prodavali u Carigrad, Levant i Misir. Ve oko godine 1282. Sarajevski novi list, broj od 25. Solovjev, Trgovanje bosanskim robljem do god. Glasnik Drzavnog muzeja u Sarajevu, sv. Truhelka, Jos o testamentu gosta Radina i o patarenima. Solovjev, Trgovanje bosanskim robljem, str. Vuk Vinaver, Trgovina bosanskim robljem tokom XIV. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, Dubrovnik, 1953, str. Nedualisticka hereza bosanskih krstjana 1. O Bosni u XII. Krstjani, koje spominju vrela krajem XII. Bosanska biskupija sve dotada cinila je cjelinu sa krstjanskim hizama. Osnovni ton u crkvenom zivotu davala je zajednica krstjanskih hiza, dok je bosanski biskup imao sporednu i uglavnom beznacajnu ulogu. Zijad Sehi Ibrahim Tepi, Povijesni atlas Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama. Mandi, Bosna i Hercegovina Povjesno-kriticka istrazivanja. Drzavna i vjerska pripadnost sredovjecne Bosne i Hercegovine. Hadzijahi, Povijest Bosne, str. Elma Hasimbegovi, Prve vijesti o pojavi hereze u Bosni. Meutim, iz pisma nesporno proizlazi da u Kulinovoj Bosni zive tisue krsana, koje Vukan tretira kao vjernike o kojima brine Rimska crkva. U pismu pape Inocencija III. Plemenit muz Kulin, ban bosanski, ne samo da je pruzio sigurno skloniste njihovoj opacini, nego i ociglednu zastitu, te ih je, izlazui njihovoj opacini svoju zemlju i sebe sama, castio kao katolike, dapace vise od katolika, nazivajui ih izricito krsanima. U: Dobri pastir, str. Klai, Izvori za hrvatsku povijest, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Klai, Izvori za hrvatsku povijest, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Ban Kulin je drzao bosanske krstjane katolicima i veoma se zacudio kada je docuo da ih papa drzi krivovjercima. Nije mogue zakljuciti da su heretici, koji su protjerani iz dalmatinskih gradova, unijeli herezu u Bosnu jer Vukan u pismu papi Inocentiju III. Ovaj je meutim, ispricavajui se, odgovorio da je vjerovao kako nisu krivovjerci, nego katolici, spreman neke od njih kao zastupnike svih ostalih uputiti Apostolskoj stolici da bi nam izlozili svoju vjeru i nacin zivota, te da se nasim sudom ili utvrde u dobru ili odreknu zla, ako zele odrzavati neokaljanim nauk Apostolske stolice. Klai bio 141 142 143 144 D. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Hasimbegovi, Prve vijesti o pojavi hereze u Bosni, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima 13. Krasi, Dominikanci u srednjovjekovnoj Bosni. Knjiznica: U pravi trenutak, akovo, 1996, str. U literaturi se predlaze citanje izvornika kao Bolino polje ili Bulino polje, a nikako Bilino polje. Ono se locira na danasnjem Visockom polju, a pod imenom Bosna podra61 je prvi koji je ovu abjuraciju pokusao tumaciti metodom inverzije. Dakle po nauci bosanskih krstjana vjecni bog nije stvoritelj svega... Kniewald u iznesenom smislu nastavlja tako redom dalje. Ali istice da u toj abjuraciji iz 1203. Tu abjuraciju supotpisao je i Marin, arhiakon dubrovacki, u ime dubrovacke nadbiskupije u ciju crkvenu nadleznost je tada spadala Bosna. Ali dodaje da se iz samoga akta abjuracije moze zakljuciti kako je zajednica krstjana 1203. To svakako ukazuje na jednu duzu tradiciju, a ne na neku tek novu pojavu. Ante Skegro, Bilino polje primjer jedne historiografske kontroverze. U: Crtice iz hrvatske proslosti. MH, Zagreb, 1928, str. Dragutin Kniewald, Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima. JAZU, Zagreb, 1949, str. Solovjeva kao ozbiljna ustvrenja. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Ali tumaci da je u doba sv. Bazilija postojalo ne samo krsansko, nego i pogansko monastvo, koje je bilo utemeljeno na neopitagorejstvu i neoplatonizmu a toliko privlacno da nisu bili rijetki otpadi iz krsanskog u pogansko monastvo. Zbog toga je, prema njegovu misljenju, sv. Bazilije trazio od krsanskih redovnika da nasljeduju Isusa Krista na nacin da ne smiju biti pagani nego christiani i da je tako taj krsanski naziv koristen u smislu christianus versus paganus. Ali dalje tvrdi da se u srednjovjekovnoj Bosni upotreba naziva krstjanin odnosila prema pripadniku katolicke ili pravoslavne crkve i da im se zato u abjuraciji i zabranjuje da se ubudue nazivaju krstjani christiani , ve braa. Alia nije posve tocno. Meutim, iz njegova spisa Opsirna pravila u pitanju i odgovoru nedvojbeno proizlazi da oznaku krsani tada nose ne samo redovnici, nego i svi drugi krsanski vjernici, koje i sam svetac tako naziva. Bazilija nisu su jedini nazivali krsani. U to doba svi su se krsani, dakle i oni koji nisu bili redovnici, osjeali kao posebnost u odnosu prema nekrsanima poganima. Iz Hrvatske kronike proizlazi da su se i na teritoriju rimske Dalmacije, dakle i onome kasnije Bosne, svi sta148 149 150 151 152 F. Sanjek, Bosansko-humski krstjani, str. U: Bogomilstvoto na Balkanot, str. Navedeno Alievo misljenje i mnoge njegove recenice ponovio je S. Jalimam u izlaganju 2003. Jalimam, Bilinopoljska izjava kao historijski izvor za Crkvu bosansku. Sveti Bazilije Veliki, Opsirna pravila u pitanju i odgovoru. U: Hadrijan Borak priredio , Redovnicka pravila. Krsanska sadasnjost, Zagreb, 1985, str. Sveti Bazilije Veliki, Opsirna pravila u pitanju i odgovoru. Borak, Redovnicka pravila, str. Krstjani u Bosni sigurno su znali da oni nisu jedini na tom i susjednim prostorima koji nose taj naziv, a tesko je zamisliti da su oni u to doba katolike i pravoslavne drzali poganima. Bili pripadnici Crkve bosanske redovnici ili clanovi odreene zajednice redovnika i svjetovnjaka, oni su na tom prostoru nasljednici visestoljetnog naziva krstjani, a mogli su ga nositi i kao oznaku vlastitog identiteta. Ivan de Casamare je znao da naziv krstjanin znaci isto sto i christianus u smislu da on pripada i svim rimokatolicima i da ga zato ne mogu prisvajati za sebe samo bosanski krstjani. I danas u sirim narodnim slojevima katolici se nazivaju krsanima, katolikinje krsanicama. Tako ih zovu i inovjerci. Petrovi, Krsani Bosanske Crkve. U knjizi: Milenko Brki, Prinosi hrvatstvu, str. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. Mandi posebno istice da bosanski krstjani ne vele da se odricu istocnoga raskola, nego prosto raskola. Mandi, Bosna i Hercegovina Povjesno-kriticka istrazivanja. Drzavna i vjerska pripadnost, str. Saznali ste, osim toga, da u kraljevstvu bana Kulina bosanskoga postoji samo jedna biskupija, a biskup je sada mrtav. Ako bi bilo mogue, neka se tamo postavi neki latinski biskup i takoer neka se osnuju tri ili cetiri nove biskupije, od cega bi za Crkvu nastala nemala korist jer se Kraljevstvo sastoji od najmanje deset okruga, pa i vise. Mandi, Bosna i Hercegovina Povjesno-kriticka istrazivanja. Drzavna i vjerska pripadnost, str. Petrak, Jesu li Bosnjani izpoviedali dualizam? Kriz Zbornik zagrebackih bogoslova. Nastavni vjesnik, Zagreb, 50, rujan listopad, I. Izdanje nakladnog odjela Hrvatske drzavne tiskare. Sanjek, Bosansko-humski krstjani, str. Iz svega slijedi da ta dva pojma na prijelazu iz XII. Ve iz ovoga detalja ocito je da je J. Fine bio u pravu kada je zakljucio da su u srednjovjekovnoj Bosni uz Crkvu bosansku mogle postojati usporedno i hereticke sljedbe. Pokret patarena nastao je sredinom XI. Njima su se tada pridruzili i neki katolicki sveenici. Svi su ti otpadnici, posebno od XII. Oni tada nisu vjerovali u dva boga, njihova veza s hereticima iz Montfortea je iskljucena, a od druge polovice XII. Fideles su oni koji su jednom primili valjano krstenje... Prema kanonskom pravu Katolicke crkve heretikom krivovjercem drzi se krsanin koji tvrdokorno nijece neku objavljenu vjersku istinu, koja se po nauci Crkve mora vjerovati, ili u nju ozbiljno sumnja. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Potrebno je napomenuti da srednjovjekovna vrela upotrebljavaju izraz hereza za vjerske, ali i za disciplinarne zablude. Nastavni vjesnik, Zagreb, 50, rujan listopad, I. Fine, The Bosnian Church: A New Interpretation. East European Quarterly, Boulder, distributed by Columbia university press New York - London, 1975, str. Bologna: Il Mulino, 1977, str. Deutscher Taschenbuch Verlag, München, 66 bili dualisti, ali ni oni kao ni patareni nisu davali principu zla ime Boga. Meutim, to ne moze znaciti da su oni unosili herezu u Bosnu niti je sam dolazak tih heretika u Bosnu dovoljan razlog da se s njihovim shvaanjima moze identificirati bosanske krstjane. Toma Arhiakon u doba splitskog nadbiskupa Bernarda, kojega vrela spominju 1200. Osim toga, poznavali su dobro latinsku i slavensku pismenost. Ali, od avla zavedeni, tako su bili ogrezli u bezdan hereticke zaraze da su ne samo zaslijepljena srca vjerovali u bezboznu herezu nego su je opakim ustima i propovjedali. Bernard otkrije da oni borave u Splitu i da su ve mnoge zarazili trulim i pogubnim naucavanjem. Pocne ih, dakle, pomalo blagim rijecima privlaciti ka katolickome nauku, cesto ih, pozivajui i cesto bodrei. No oni su se heretickom lukavosu cinili nevjesti, ne zelei se obratiti. Zbog toga nadbiskup dade da se 2002, str. Takvih povoda u Bosni nije bilo. U: Dobri pastir, str. Dualizam u religiji nije nuzno vjerovanje u dva boga, jednoga dobroga, a drugoga zla i koji su jednaki i suprotstavljeni, nego je u prvom redu vjerovanje u dva principa. U Augustinovu spisu Contra Faustum manihejac odgovara da postoji samo jedan Bog. Tek e poslije doi do regionalizacije pojmova, pa e se heretici Provanse nazvati katarima i albingenzima, sto e im zatim i ostati kao trajno ime. Tada su se spomenuta braa, vidjevsi da e ih zadesiti najvee kazne i stete, vratila pod zapovjed Crkve. Nadbiskup zapovjedi da se oni zakletvom odreknu svoje hereze dotaknuvsi presveta evanelja. Razrijesio ih je izopenja obveznim svecanim obredom i dao da im se povrate njihova dobra. Tako su i svi drugi, koje su oni zaveli, bili ociseni od hereticke zaraze. Ne moze biti sporno da su neki od tih heretika u navedene zemlje mogli dolaziti s Istoka i sa Zapada. U Bosni su mogle manje skupine tih dobjeglih heretika sa Zapada i Istoka postojati usporedno uz krstjane. U poznatoj Raspravi izmeu rimokatolika i bosanskog patarena, za koju se pretpostavlja da ju je napisao Pavao Dalmatinac 163 164 Toma Arhiakon, Historia Salonitana: Povijest salonitanskih i splitskih prvosveenika. Predgovor, latinski tekst, kriticki aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga Peri. Knjizevni krug, Split, 2003, str. U: Dobri pastir, str. Milan Ivanisevi misli da su navedena braa herezu mogla primiti u Bosni. Ivanisevi, Uspomena splitskoga arhiakona Tome na godinu 1222. Rukopis u tisku, str. Odatle se s vremena na vreme tokom naredna dva veka cuje nesto o dualistickom verovanju i praksi u Bosni. Meutim, ovaj je pokret, verovatno neznatnog obima posto se o njemu cuje tako malo pod uslovom da se svaki izvor o bosanskoj crkvi ne pripisuje njemu , bio potpuno odvojen od Bosanske Crkve. Na taj nacin mozemo zakljuciti da su, iskljucujui katolike i pravoslavne u onom delu zemlje koji je kasnije prozvan Hercegovinom , postojala dva devijantna pokreta u Bosni. Jedan vei sizmaticki ali nedualisticki, to jest sama Bosanska crkva, i drugi sacinjen od malog broja dualistickih heretika od kojih su neki ili mnogi mogli biti izbeglice iz Dalmacije. Postojanjem ovih dualistickih heretika mogu se takoe objasniti pretpostavke iz jednog broja papskih izvora da je Bosanska crkva bila dualisticka. Fine, Zakljucci mojih posljednjih istrazivanja o pitanju Bosanske Crkve. U knjizi: Bogomilstvoto na Balkanot, str. A jasno je cijelom svijetu da su Bosanci, koji su vas primili, u vama primili otpadnike,... Bosanski krstjani nisu realizirali obeanja dana Ivanu Casamareu i u Rimskoj crkvi pokusavali su pronai rjesenje. Resti biljezi pod 1211. De Bosnensibus autem, qui vos receperunt, apparet toti mundo, quod apostatas receperunt,... Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. U: Dobri pastir, str. Matani je objavio bulu pape Inocenta III In eminenti apostolicae sedis specula iz 1204. U: Krsanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi simpozija povodom 9 stoljea spominjanja Bosanske biskupije, str. Draganovi, Katolicka crkva u sredovjecnoj Bosni. U: Povijest Bosne i Hercegovine, II. Racki, Bogomili i Patareni. U: Borba Juznih Slovena, str. On je, kako smo nedavno izvjeseni, neuk i javno brani heretike; preko nekog ocitog heretika simonisticki je dosao na biskupsku stolicu. Mjesto da dobrim primjerom prednjaci, on ne vrsi nikakvu crkvenu sluzbu, niti dijeli crkvene sakramente. U tolikoj se mjeri zapustio, da uope ne zna krsavati. Stoga nije cudo, sto je svoga roenog brata, javnoga heretika, opravdavao i stitio, mjesto da ga dovede na put istine. Treba otii i ispitati, ove pred Bogom i ljudima teze osvade, da li ih je uistinu receni biskup pocinio. Katolicka crkva u Bosni navodila se u latinskom obliku kao ecclesia bosnensis meu ostalim biskupijama zapadne crkve. Do tada je uz bosanskoga katolickog biskupa mogla postojati i samostalno organizirana redovnicka zajednica krstjana. Tim lakse mu je bilo proglasiti se glavom crkve, budui da tada nije bilo nikakve druge glave u zemlji, 169 170 171 172 L. U: Dobri pastir, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Stjepan Krasi, Dominikanci Povijest Reda u hrvatskim krajevima. Hrvatska dominikanska provincija Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997, str. Sidak, Hrvatska poviest, str. Bosanskim biskupom imenovan je 1233. Ve tada su se bosanski krstjani osamostalili tako da papa Inocentije IV. U: Dobri pastir, str. Jeleni, Kultura i Bosanski Franjevci. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis, Fach Slavische Philologie der Universität, Bamberg, 1988, str. Nikole, Mile kod Visokog danas Arnautovii , sredina XIV. A budui da je kalocki nadbiskup, tada legat apostolske stolice, obiljezen znakom kriza poveo protiv njih vise puta vojsku i postigao malo ili gotovo nista, papinskim je pismima povjerena napokon nasoj brai kao misija koja je ve jednom propala. Uz pomo kralja Kolomana, blage uspomene, oni su se propovijedanjem i raspravljanjem uporno borili protiv heretika i na cudesan nacin postigli toliko da su mnoge heretike i njihove vjernike obratili na istinsku vjeru, ili predavali ih po sluzbenicima spomenutog kralja Kolomana ognju, a razrusene crkve u kojima je ve raslo trnje i sikara, bile su obnovljene. Ondje smo imali i dva samostana koja su heretici poslije spalili. Da su i poslije druge polovine XIII. Klai, Izvori za hrvatsku povijest, str. Vego, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, 1980, str. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Meutim, postoje razlozi koji opovrgavaju vjerodostojnost glavnih latinskih vrela o dualistickom vjerovanju bosanskih krstjana. Pred inkvizicijskim sudom u nadbiskupskom dvoru u Turinu vodio se 1388. I kazu da ne postoje drugi avli nego u spodobi muskaraca i zena koji su na ovom svijetu. Isto tako, da trudna zena nosi avla u tijelu, i da se nikako ne moze spasiti dok ne bude primljena u njihovu sljedbu, sto cine kad je u dobi od 24 godine, a ne prije, i prije onoga vremena u vlasti je avla... Isto tako, govore da nije nikakav grijeh tjelesno se sjediniti s majkom, kerkom ili sestrom. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Bech je iskazao, da se ne smije postivati kriz crux non est adoranda , a fra Andrija tvrdi, da se lomljeni kruh kao glavni obred dijelio sa znakom kriza. Sto se tice dualistickih dogma u iskazima okrivljenika, nema sumnje, da su obojica kao fratri o tome gdjesta culi i citali, te su to, mozda pod sugestivnim pitanjima inkvizitora, potvrdili; svakako nema ni najmanje potvrde, da su bosanski patareni u to doista vjerovali. Konacno moramo otkloniti i trei dio iskaza, jer su oni odraz sredovjecnog mracnog praznovjerja... Amo idu tvrdnje, da trudna zena nosi vraga u utrobi ili, da se od vjernika trazilo obozavanje zmaja, koji se borio protiv Boga i anela i sl. Zalostan refleks perverznog mentaliteta je Bechova tvrdnja, da patareni dopustaju incest s majkom, sestrom ili keri ili, da se nakon propovjedi i pricesti podavaju seksualnim orgijama... Fantasticna je Bechova tvrdnja, da po vjerovanju patarena, dusa, koja na samrti ne primi consolamentum, ulazi u prvo tijelo, koje naie, bilo ljudsko ili zivotinjsko i ostaje u njemu, dok na samrti ne bude blagoslovlje- 74 vjerskih istina Rimokatolicke Crkve kao informacija o manihejcima Bosanskog kraljevstva, koji je napisao 1461. Petrovi istice da je ova rasprava bila napisana prije dolaska trojice Bosnjaka u Rim,190 a J. Kombinacija vukodlastva sa sakramentom umiruih tu je upravo apsurdna. U: Povijest Bosne i Hercegovine, II. Mato Zovki, Uporaba Svetoga pisma meu bosanskim krstjanima. Nikolas Lopez Martinez, Introduccion. U: Juan de Torquemada, Symbolum pro informatione manichaeorum El bogomilismo en Bosnia. Seminario Metropolitano de Burgos, serie B, vol. Orbini, Il Regno degli Slavi, str. U: Dobri pastir, str. Liber, Zagreb, 1975, str. Kompilatorski karakter njegove rasprave pokazuje i to sto je on najvei deo podataka preuzeo iz ranije napisanih rasprava protiv husita i muhamedanaca, menjajui samo naslove i po neku drugu pojedinost. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Iz bosanskih vrela proizlazi da poslije abjuracije iz 1203. Kada krstjanski prvaci nazivaju svoju vjeru apostolskom to znaci da su vezivali njezin postanak s vremenom prakrsanstva. U: Dobri pastir, str. Drugo izdanje ove Petrovieve knjige objavljeno je nepromijenjeno pod istim naslovom u izdanju nakladnika: Svjetlo rijeci u Sarajevu i Ziral u Mostaru 1999. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. U: Povijest Bosne i Hercegovine, II. Truhelka je mogao pogrijesiti uglavnom samo u ponekom detalju. Truhelki kao znanstveniku usp. Nives Majnari Pandzi uredila , iro Truhelka Zbornik. MH, Zagreb, 1994, str. Sveti Grgur Nazijanski posebno je stovan u istocnoj crkvi, a Grgura Cudotvorca jednako caste katolici i pravoslavni. Alexandre Soloviev, Saint Grégoire patron de Bosnie. Sveucilisna naklada Liber Krsanska sadasnjost - Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979, str. Grgur Cudotvorac Gregorios Thaumaturgos roen oko godine 213. Gorys Erhard, Leksikon svetaca. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003, str. Grgura Cudotvorca u Bosni s vremenom je zamijenjen svetim Grgurom Nazijanskim. Hadzijahi, irilo-Metodijevske tradicije Crkve bosanske. Biskup Grgur Nazijanski 330. On je jedan 76 na posvjedocuje krsna slava. Bosanski su krstjani, prema tim vjerodostojnim vrelima, vjerovali u materinstvo Majke Bozje, u stvarno mucenje i smrt Isusovu, njegovo uskrsnue i uzasase, u osobnog Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Kada se spominju osobe Trojstva, ne cini se razlika meu njima u pogledu na mo i velicinu svetosti i sve tri su u svemu jednake. Gost Radin kao visoki pripadnik krstjana zeli da se za njegovu dusu pale svijee u dubrovackim katolickim crkvama, a to, kako dobro zakljucuje. Truhelka, svjedoci da je u njih konfesionalna snosljivost bila velika i da dogmatska razlika izmeu jedne i druge crkve nije bila bas tako golema, kako proizlazi po studiji Rackoga o od najvise prikazivanih svetaca Istocne crkve. Gorys Erhard, Leksikon svetaca, str. Truhelka, Studije o podrijetlu. MH, Zagreb, 1941, str. Sabine Lauterbach, Das Testament des Gost Radin. Klai, Izvori za hrvatsku povijest, str. Petrovi, Oporuka Radina Butkovia. Napredak Hrvatski narodni kalendar za 1944, godiste XXXIV, Sarajevo, 1943, str. Mandi suoceni s nepostojanjem heretickog dualizma u oporuci gosta Radina pretpostavljaju da su krstjani Crkve bosanske u svojim teoloskim shvaanjima s vremenom evoluirali,203 ali tu tvrdnju vrela ne potvruju. Iz bosanskih vrela nepobitno proizlazi da su krstjani posebno stovali Trojstvo, Krista kao pravoga Boga i Djevicu Mariju kao Bogorodicu. Truhelka, Testamenat gosta Radina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 23 1911 , 3, str. Tako misli i S. Graciotti pozivajui se na S. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. Nepodudarno je sa optuzbama katolickih polemicara i ucenje crkve bosanske o sv. On dodaje da slicno treba rei i o legendi Pocetie svieta koja kao legenda po svom karakteru nije pouzdan oslonac za upoznavanje svjetonazora krstjana i sluzbenog nauka Crkve bosanske. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Josipovi, Literarna ostavstina krstjana Crkve bosanske i dualisticki svjetonazor. Dragojlovi, Istorija srpske knjizevnosti u srednjovjekovnoj bosanskoj drzavi. Svetovi, Novi Sad, 1997, str. Dragojlovi, Krstjani i jereticka, str. Poneke leksicke varijante, drukcije napisane od onih u kanonskim tekstovima, nalaze se samo mestimicno u ponekim tekstovima, ali to su sinonimi ili greske. Prisustvo bogomilske jeresi u ovim tekstovima nije vidljivo, kao ni u njihovim slikanim ilustracijama. Zbornik radova Vizantoloskog instituta SANU, XVII, 1976, str. Ivanu Krstitelju dobro mislili. Tako krstjanin Hval u svom zborniku nabraja 18 osoba iz staroga zavjeta, meu njima i Ivana Krstitelja. Ivana Krstitelja zajedno sa slikom Bl. Djevice Marije i sv. U sacuvanim pak vlastitim izvorima bosanskih krstjana i njihovih vjernika cesto se spominje Presveto Trojstvo i jasno se istice, da je Krist pravi Bog, jednak Bogu Ocu; da je jedinoroeni Sin Bozji; da se utjelovio i bio roen od Marije, koja se naziva Bogorodicom; da je trpio muku, umro, uskrsnuo i uzasao na nebesa. Bosanski su ipak krstjani, u zadnjem odsjeku svoga opstanka, vjerovali, da njihovi dobri clanovi odmah poslije smrti dolaze Bogu u raj. Analiza minijatura Hvalovog zbornika odbacuje, meutim, takve hipoteze. Nijedan ikonografski elemenat tih minijatura ne pripada spomenutom jeretickom ucenju. Sve likovne odlike ilustracija toga rukopisa koje su neki istrazivaci pokusali pripisati patarenskoj jeresi predstavljaju, ustvari, likovne arhaizme. Iz minijatura se jedino moze iscitati da su njihovi slikari pripadali Katolickoj crkvi. Radio Sarajevo, Trei program. Nazor, Rukopisi Crkve bosanske. Stari bogomili i strogi dvopocelnici nijesu vjerovali u vjecnost pakla... To nam govori, da je on vjerovao, da bi ga Bog za njegove grijehe mogao i vjecno od sebe odbaciti. Meutim, u zadnjem stupnju razvoja vjerske nauke kod bosanskih krstjana, o kojima nam govore njihovi vlastiti izvori, iz konca 14. Hrvoje Vukci Hrvatini, Pavao Radinovi, Sandalj Hrani, Radosav Pavlovi, herceg Stjepan, uvjereni vjernici bosanskih krstjana, pocinju redovito svoja pisma sa znakom kriza. Ovo se sve ne moze rastumaciti ustaljenim nacinom pisanja povelja, ni utjecajem Dubrovcana i njihovih pisara, nego treba dopustiti, da su bosanski krstjani i njihovi vjernici u zadnjem razvojnom stupnju uistinu castili kriz Isusov... Bosanski krstjani, za razliku od drugih bogomilsko-katarskih crkava, svetkovali su nedjelju i druge crkvene blagdane... Slavljenje krsnoga imena, nedjelje i svetkovina jedna je od najupadnijih vidljivih razlika izmeu Bosanske Crkve i svih drugih bogomilsko-katarskih crkava... Protivno ovom opem poimanju Bogomilovih vjernika, bosanski su krstjani i njihovi vjernici castili ljudska tjelesa, brinuli se za svoj ukop i nad mrtvim tjelesima podizali lijepe nadgrobne spomenike steke, slicno kao i njihova braa Hrvati katolici. Iz postojeih vrela o obredu krstenja bosanskih krstjana ne moze se nista sa sigurnosu zakljucivati. Ivan de Casamare u abjuraciji iz 1203. Prvi carigradski sabor 381. Mandi navodi da su 209 210 D. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Rimska crkva priznavala je samo krstenje vodom i u ime Trojstva. Izdavac Forum bogoslova akovo, Biblioteka Teoloski prirucnici 6. Neki autori to zakljucuju i na temelju dijelova Radoslavova zbornika. Uza sve to on je krstio brojne osobe, a kada se to otkrilo, bio je strogo kaznjen i istjeran iz zemlje. Posebno je zanimljivo, kako se iz ovoga izvora moze shvatiti, da se on u drugoj polovini IX. Senza nessun dubio, sotto questa denominazione si devono intendere gli adepti della religione cristiana, di dottrine eterodosse, ma non necessariamente anche eretiche. Il sovrano bulgaro ed i suoi consiglieri riferivano, inoltre, in modo particolare, del gia menzionato personagio, di origine greca. Godiste XLII za 1968, svezak V-VI. Valjano krsansko krstenje dogaa se polijevanjem uranjanjem ili skropljenjem , naravno vodom uz istovremene rijeci krsne radnje, zazivom Presvetog Trojstva i s nakanom uciniti isto sto Crkva hoe uciniti podjeljivanjem krstenja. Karl Rahner - Herbert Vorgrimler, Teoloski rjecnik. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Meutim, bosanski krstjani stvarno su stovali sv. U pravoslavnoj crkvi u Srbiji takoer se nije priznavao obred krstenja bosanskih krstjana. Josipovi, Literarna ostavstina krstjana, str. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana, II. Izvor je iz XIV. Franjo Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani, str. Hval u svom rukopisu donosi sliku sv. Ivana odmah iza apostola... A republika mu posalje poklisare s dragocjenim darom'. Kralj je Ostoja jasno kazao, da se krste u ime Oca, Sina i Duha Svetoga. Petrovi, Krsani Bosanske Crkve, str. Dragojlovi napominje da se nekoliko podataka o bosanskim krstjanima nalazi i u izvornoj grai nastaloj u krilu Srpske pravoslavne crkve. Dostojanstvenik Crkve bosanske gost Radin u testamentu je odredio da se nad njegovim grobom podigne hram. Fine zakljucuje da ostatci srednjovjekovnih crkava u Bosni ne moraju pripadati samo katolicima ili pravoslavnima, nego isto tako i bosanskim krstjanima. Dragojlovi, Krstjani i jereticka, str. Jedino je u Montségur-u, posljednjoj velikoj utvrdi hereze u juznoj Francuskoj, poznat jedan prostor za bogosluzje. Georg Wild, Bogumilen und Katharer in ihrer Symbolik. Franz Steiner Verlag, Wiesbaden, 1970, str. U graevinskom pogledu one imaju sve bitne karakteristike crkava, pa se zbog toga i ubrajaju u crkvenu arhitekturu. Ipak se mora voditi racuna i o nekim specificnostima po kojima se isticu meu slicnim objektima u drugim zemljama. Aneli, Doba srednjovjekovne bosanske drzave. U: Kulturna historija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast. Veselin Maslesa, Sarajevo, 1984, str. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Dakle, crkve su postojale, iako su zanemarili bogosluzje. U: Dobri pastir, str. Fine, Zakljucci mojih posljednjih istrazivanja, str. Prema fragmentima iz Monteprandonea, proizlazi da bosanski krstjani u XIV. Nije rijetka pojava da u veim naseobinskim aglomeracijama ima i vise crkava Jajce, Srebrenica, Bobovac, Kraljeva Sutjeska. Manjim ili veim dijelom do danas su ocuvane crkvene zgrade u Osaniima kod Stoca, u Sopotnici kod Gorazda, Dobrunu kod Visegrada i Podmilacju kod Jajca, a u dzamije su pretvorene crkve u Srebrenici, Jajcu i Bihau... Najvei broj crkava pripadao je seoskim opinama. Mreza ovih seoskih crkava, gdje god se to moglo provjeriti, pokrivala je gotovo citav teritorij zemlje... Mnoge crkve bile su djelomicno ili sasvim izgraene od drveta, a njihova velicina obicno se kretala od 8 do 15 metara u duzinu i 6-10 m u sirinu... Gradske i varoske zajednice takoer su imale svoje crkve. Vei broj ovakvih crkava mogao bi se navesti po svjedocanstvima pisanih izvora Jajce, Vranduk, Tesanj, Bobovac , ali ih je arheoloskim metodama tesko danas ubicirati, jer je kasniji razvoj naselja obicno unistio starije graevine. Ipak se mogu navesti pojedini primjeri crkvenih graevina koje je bilo mogue identificirati i arheoloskim putem Boksevac i Cresnjevo kod Konjica, Jajce, Bobovac, Srebrenica... Posebnu vrstu crkvenih graevina predstavljaju grobne crkve ili mauzoleji. U Bosni je poznato vise takvih graevina koje mahom poticu iz XV ili najranije iz XIV vijeka... U graevinskom pogledu one imaju sve bitne karakteristike crkava, pa se zbog toga i ubrajaju u crkvenu arhitekturu. Aneli, Doba srednjovjekovne bosanske drzave. U: Kulturna historija, str. O ostacima porusenih crkava u srednjovjekovnoj Bosni usp. Mandi, Bosna i Hercegovina Povjesno-kriticka istrazivanja. Etnicka povijest Bosne i Hercegovine. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Odnos krstjana prema euharistiji i ispovjedi D. Pavla, u kojima se, naprotiv, govori o uskrsnuu tijela; i cini vjerodostojnim svoj postupak, aludirajui na simbolickoj interpretaciji evanelja i uope Novog Zavjeta. Dragojlovi, Krstjani i jereticka crkva, str. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. Nije ih ucio ni jednu drugu molitvu. Benedikt je naredio svojim redovnicima, da poslije svake zajednicke molitve mole glasno Ocenas. Franjo Asiski propisao je svojim redovnicima-lajicima, da mole jedinu molitvu Ocenas 76 puta dnevno. U: Dobri pastir, str. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. A ja Vam kazem: Ne kunite se nikako: ni nebom jer je prijestolje Bozje, ni zemljom jer je podnozje njegovim nogama, ni Jeruzalemom jer je grad velikoga kralja. Ni svojom glavom se ne kuni, jer ne mozes ni jedne dlake uciniti bijele ili crne. Nego vasa rijec neka bude: Da, da - ne, ne. Sto je vise od toga, od zla je. Iz izvornoga teksta preveo i biljeske priredio Ivan Sari. Bibliofilsko izdanje za tisak priredio Ivan Muzi. Laus, Split, 2002, str. Dragoj- 226 227 228 229 86 stvarno se polagala velika vaznost na zakletvu. Dragojlovi, Krstjani i jereticka, str. U: Dobri pastir, str. Bosanski vladari i velikasi, koji su koristili zakletvu, nisu bili krstjani. Orbini, Kraljevstvo Slavena, str. Vidjeli smo takoer i to, da je sveenstva u Bosni bilo vrlo malo, i ono sto je bilo, da je bilo bez teoloske naobrazbe i zanemareno, ostavljeno samom sebi i bez nadzora. Izgleda, da su sve bogostovne cine prilagoivali narodnom zivotu i obicaju. U: Dobri pastir, str. U: Dobri pastir, str. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Mandiu ni herceg Stjepan, koji je umro kao krstjanin, u oporuci od 20. Potom' sinu mi knezu Vlatku 20 tisu zlatjeh dukat'... Meutim, oni su se brinuli za svoj ukop i pokapali pod stecima jednako kao katolici i drugi zitelji Bosne. Natpisi na veoma malom broju steaka koji pripadaju krstjanima, pravovjerni su u krsanskom smislu. Iz ovoga izvoda, kako ga citira sam D. Mandi, ne moze se sa sigurnosu zakljuciti da herceg Stjepan nije priznavao misnu zrtvu. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Natpisi na stecima uglednika Crkve bosanske, gosta Milutina Crnicanina iz Humskog Foca, Bosna i gosta Misljena iz Puhovca Bosna , otkrivaju temeljne doktrinarne stavove krstjana, koji su suprotni dualistickom vjerovanju. Gost Misljen, naime, Isusa Krista priznaje jedinoroenim Bozjim Sinom, a Abrahamov spomen usp. Post 18, 2-8; Hb 13, 2 dokaz je da bosansko-humski krstjani, za razliku od zapadnih katara, ne preziru starozavjetne patrijarhe. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. U: Dobri pastir, str. Svakako stoji da je njihova vjera u vjecni zivot bila ziva 236 237 238 239 88 3. Iz raznovrsnih vrela moze se sa sigurnosu zakljuciti da se Crkva bosanska po strukturi i hijerarhiji razlikovala od velikih crkava u susjedstvu. Time su najjace prijetili kao najtezom kaznom Bozjom na drugom svijetu. Emblemi i tekstovi na grobnim spomenicima stecima upuuju na takav zakljucak. U: Dobri pastir, str. Truhelka, Testamenat gosta Radina, str. Nastavni vjesnik, Zagreb, 49, 1940-41, 6, str. Solovjev, Gost Radin i njegov testamenat. Nastavni vjesnik, Zagreb, 50, rujan listopad, I. Vrhovni poglavar bosanskih krstjana nazivao se djed, koji se dozivljava kao biskup. Tako se djed Radomir u pocetku 1404. Tako se u Sinodiku cara Borila iz 1211. Meutim, jos nedavno pridijevao se taj naziv pravoslavnim episkopima u Bugarskoj i Makedoniji dedo vladika , a prema jednom svjedocanstvu iz g. Nije posve iskljucena ni mogunost da su krstjani s vremenom, kada su njihovi odnosi s Katolickom crkvom postali neprijateljski, poceli 244 245 246 247 L. Sredinom prosloga stoljea zabiljezio je fra Grga Marti u Katolickom listu, g. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Mandi kao potvrdu takvom zakljucivanju navodi pismo pape Inocentija IV. Mandi se dalje pozivlje na tocku 11. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Petrovi istice kako je F. Sanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, str. Sanjek napominje u vezi s ovim prijevodom da latinska vrela nazive conuentus i conuenticula daju zajednicama srednjovjekovnih katara i patarena. Meutim, ne moze se sa sigurnosu pretpostaviti da je stilizacija iz 1203. Racki, Bogomili i patareni. Rackoga prihvatio je i V. Klai, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, str. Klai, Izvori za hrvatsku povijest, str. Jalimam u izdanju ovoga vrela preuzeo je prijevod N. Historij91 zajednica, a takvima su ih drzali i Dubrovcani. Pod fratrum conventus misli se na sastanak, shod, zbor, gdje ih je vise na okupu. Petrovi je tocno objasnio znacenje latinskog izraza fratrum conventus. Jozo Marevi, Latinsko-hrvatski enciklopedijski rjecnik. Suizdanje: Marka, Velika Gorica MH, Zagreb. Velika Gorica Zagreb, 2000, str. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 1998, str. Niko od njih ne vrsi nikakvu crkveno jerarhijsku svestenicku sluzbu, jer su svi mirska lica, ali ucvrsena u pravoslavnoj veri. Petrovi, Kuduguri bogomili u vizantijskim i srpskim izvorima, str. Manastir Svetog arhiakona u Slancima kod Beograda, Beograd, 1995. Mandi, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Ne moze se iskljuciti mogunost da se u ovim hizama mogla sluziti i misa. Dzaja, Fineova interpretacija bosanske srednjovjekovne konfesionalne povijesti. U: Povijesno-teoloski simpozij u povodu 500. Iz oporuke gosta Radina od 5.
Prijenos mise Vukovar, susret hrvatske katoličke mladeži 30. travanj 2017
Nastava na Fakultetu organizira se i izvodi na dvije razine: a dodiplomski studij b poslijediplomski znanstveni studij. Student u treem semestru upisuje dva izborna kolegija od kojih jedan mora biti na Odjelu, a drugi bira meu ponuenim kolegijima na sveucilistu. REKTORAT SVEUCILISTA Rektor: Prorektori: Pomonik rektora: Glavni tajnik: Adresa: Telefon: Faks: E-mail: Web site: dr. Dakle po nauci bosanskih krstjana vjecni bog nije stvoritelj svega... Prema jednoj statistici, do proljea 1986. Glusac, ali u srpskoj historiografiji prevladava misljenje da bosanski krstjani nisu bili pravoslavni. U: Cambi Nenad Heinrich i Ingrid Kusch Ivan Muzi, Mjesec u Hrvata i Zmajeva peina. Davorin Kozomara Mlai asistenti: Asistenti: mr. DrazenaTomi 0+0 2 prof.
[Http //www.index.hr oglasi|Erotic shop split|Herceg novi budva autobuska linija]
komentiraj (0) * ispiši * #
Sex maloletnica - Brzog datiranja
SEKS U NOĆNOM KLUBU Snimak maloletnice u ljubavnom klinču ŠOKIRAO OSIJEK
Click here: Sex maloletnica
Simpatije dela publike stekla je zbog toga što se pokazala kao odgovorna, mlada devojka koja je uvek tu da pomogne starijima od sebe, sasluša ih, uteši i uvaži njihovo mišljenje, a negativne reakcije izazvala je zbog spekulacija da je već tokom prve večeri Zadruge bila intimna sa Dušanom. Zbog sve ucestalijih i sve dosadnijih erekcija,resio sam da nadjem neku devojku………a posto mladje devojcice vole starije momke, moja ideja je izgledala lako ostvarljiva-samo je trebalo naci pravu. Stream milf, pregnant and celebs xxx movies for free. Vrisnula sam, a on me je lizao po crvstim bradavicama, a za to vreme sam drkala i Srdjanovu kitu, a onda su htela obojica da me nabiju.
Ideja je bila savrsena! Takođe sam se neprestano merkala sa drugim devojčicama u razredu, gledala sam njihove grudi i zadnjicu, razmišljajući koliko su bolje od mene - iskreno priča Beograđanka. Maloletna Mina Vrbaški, koja se u sredu uveče uselila u novoizgrađeni grad sagrađen za potrebe rijalitija Zadruga, već je uspela da svojim ponašanjem na sebe skrene pažnju miliona gledalaca.
SEKS SA 12 GODINA MI JE UNIŠTIO ŽIVOT: Šokiraće vas traumatična ispovest ove Beograđanke! - Namerno se mrdam malo u njegovim krilima, i osecam da mu se digao.
Dolazim na zurku oko jedanaest uvece. Stojim ispred vrata, u stiklama od dvanaest centimetara, a imam samo tangice ispod minica, i majicu sa velikim dekolteom. Nisam mnogo visoka, nekih 165, i zgodna sam. Imam dobru guzu, sise srednje velicine, sa mojih 17 godina naravno jako cvrste. Drug kod koga je zurka mi otvara vrata. Na njega se mnogo lozim, ali mu nisam rekla to, vlazim cak i kad me pogleda. Grli me i ljubi u obraz. Stiskam se uz njega, sto ni njemu ne smeta, a izmedju mojih nogu postaje sve vlaznije. Kaze mi da sipam pice, pa da dodjem na dvosed gde on sedi sa drugom. Sipam Vodku, i sedam njemu u krilo. Osecam kako njegov drug ne skida pogled sa mog dekoltea, i nogu. Namerno se mrdam malo u njegovim krilima, i osecam da mu se digao. Pravim se da se nista ne desava. Zbog pica sam se jos vise oslobodila, pa sam krenula korak dalje. Rekla sam mu da mi se vrti u glavi, slagala sam, i pitala ga gde mogu da legnem da me prodje vrtoglavica, pa me je poveo do svoje sobe. Srucila sam se na krevet. Pitao me je da li mi treba nesto, rekla sam da sedne pored mene malo. Minic mi se povukao na gore, i malo je provorivala moja guza. Njegova kita se ocrtavala kroz pantalone. Podigla sam se i poljubila ga u vrat. Otkopcala sam mu pantalone i izvadila kitu. Ubacila sam ga u usta, ali nije mogao ceo da udje. Mazila sam mu jaja, i drkala mu lizajuci mu glavic. Onda je u sobu upao njegov drug, i poceo da se izvinjava, rekao je da mu je dosadno tamo, pa je usao. Nije trebalo dva puta da mu se kaze. Otkopcao je pantalone, i legao na krevet poludignutog kurca. Lizala sam mu jaja i kurac, dok sam Mladenu drkala. Sad je obojici bio u punoj snazi. Mladen je svukao sve sa mene, i nabio dva prsta u picku. Stenjala sam glasno, van sobe je bila muzika, valjda me nisu culi. Tako dobro je mrdao prstima unutra, uhhh. Srdjan mi je nabio kurac u usta, i obradjivala sam ga neverovatno. Ceo je nestajao u mojim ustima. Zelela sam kitu u sebi. Vrisnula sam, a on me je lizao po crvstim bradavicama, a za to vreme sam drkala i Srdjanovu kitu, a onda su htela obojica da me nabiju. Vec sam se jebala u guzu, i obozavala sam to. Obe rupice popunjene, mmmmm. Sokovi su mi se slili i do guze, nije je trebalo vise vlaziti, Jebali su me bez milosti. Onda su mi naizmenicno ubacivali kite u usta. Mladen je hteo da mi svrsi u guzu, pa sam mu se naguzila preko kreveta. Hvatao me za sise, mesio ih, uhhhh, i oboje smo stenjali kao nikad. Srdjan je sve posmatrao i drkao ga. Osetila sam Mladenovu vrucu sprermu u guzi, svrsila sam. Srdjanu je i dalje bio kao kamen, strpala sam ga u usta, dok me je drzao za kosu i nabijao mi glavu, a sperma se cedila iz moje guze. Onda su mlazevi krenuli da pune moja usta. Razvalili su mi pickicu toliko da nisam mogla da sedim.
(18+) NAJNAPALJENIJA DEVOJKA IKAD STVORENA IMA SEKS SA PSOM !!!
Sad je obojici bio u punoj snazi. Posle nekog vremena,javlja mi se najbolji drug sa predlogom da izadjem sa njim ,njedovom curom i njenom drugaricom! Dok je gledala vršnjake kako se igraju u parku, ona je gledala u starije muškarce. Foto: Beoinfo - Privlačilo me je to, iako sam znala da je bolesno. Pravim se da se nista ne desava. Sada živi odvojeno od svojih, jer kako kaže, njhovi putevi su odavno krenuli u drugačijim pravcima. Počela je da se šminka vrlo rano, krijući od mame puder i maskaru među knjigama. Podigla sam se i poljubila ga u vrat.
[Parovi najnovije vesti danas|Starije zene za vezu|Kako zavesti muskarca]
komentiraj (0) * ispiši * #
