Dubai2

Bab Al Yemen (i malo povijesti)

Iako se nalazi u brdima nedaleko od strateški puno važnijih mjesta, Sana'a je oduvijek bila važno trgovačko središte i njena povijest datira u 6. stoljeće prije nove ere, kada je bila jedan od važnijih gradova u kraljevstvu Sabe. Sana'a je svoj značaj sačuvala i kasnije, u vrijeme himjarskog kraljevstva, zatim u vrijeme dominacije etiopskih vladara kad je bila središte vicekralja, da bi od dolaska islama grad postao utvrđenim središtem kalifovog poslanika. Zidine Sana'e datiraju iz tog doba. Stare su preko tisuću godina i imale su značajnu ulogu o obrambenim planovima isprva Mameluka, a potom i najjužnijih krajeva Otomanskog imperija.



Zadnji koji se koristio zidinama je imam Ahmad, punim imenom Njegovo Veličanstvo Al Nasir-li-din Allah Ahmad bin al-Mutawakkil'Ala Akka Yahya, imam i zapovjednik mutavaklitskog jemenskog kraljevstva.
Naime, Jemen se oslobodio turske vlasti u ratu za nezavisnost 1911. godine i imam Yahya je postao vladarem sjevernog Jemena. Zapravo, vladarem se proglasio puno ranije, ali Turci nisu priznavali njegovu vlast. Medjutim, kada su izgubili rat 1918. godine više ih se nije ni pitalo. Sljedećih petnaestak godina Yahya je ratovao sa saudijskim vladarem Ibn Saudom te je uspio obraniti samostalnost Jemena. Kraljem se proglasio 1926. godine i krenuo je u modernizaciju države, koja je rezultirala otporom i vjerskim sukobima (Yahya je bio šijitski vođa) koji su se razbuktali 1946. godine, a dvije godine kasnije kralj je ubijen u neuspjelom državnom udaru. Nasljedio ga je gore spomenuti sin Ahmad koji je nastavio reorganizaciju države, ali pogriješio je kad je dirnuo u Britanski protektorat Aden. A znate što se događa kad netko dirne u "britansko", odmah je došlo do "spontanih" unutrašnjih nereda i imam Ahmad se pred pobunjenicima zatvorio u stare zidine Sana'e. Zidine su izdržale, ali vrata i danas nose tragove bezuspješnog pokušava prevrata kojeg su 1955. godine pokušala njegova dva brata sa nekolicinom vojnih zapovjednika...



Imam Ahmad je umro 1962. godine, a nasljedio ga je sin, Muhammad Al-Badr, koji je vojno porazio pobunjenike za vrijeme očeve vladavine. Međutim, "genij iz sjene" nije bio tako uspješan kad je sjeo na tron. Prvi udarac mu je zadao sam otac, koji je poništio sve njegove reformske poteze nakon što se vratio sa liječenja iz inozemstva. Osim toga, britanski pipci su se pokazali moćnima, a posebno ih je naljutilo kraljevo savezništvo sa Sovjetima, pa je kraljeva moć oslabila. Najviše su profitirali ljevičarski ustanici koji su vođeni zapovjednikom garde odmah 1962. godine izvršili puč i proglasili Republiku Jemen. Vjerojatno je Britancima bilo žao zbog toga što su napravili jer baš nisu računali sa ljevičarima, ali već je bilo kasno: Republikanci potpomognuti SSSR-om i Egiptom su polako zauzimali Jemen da bi konačno proglasili pobjedu 1970. godine. Mohammad Al-Badr je ovih osam godina slovio za kralja, ali moć mu se nije protezala dalje od šatora u logoru na krajnjem sjeveru države, gdje je bio pod zaštitom saudijskih saveznika. Kad je saudijska pomoć presušila kralj je pobjegao u London (zvuči poznato?), a Jemen je stvarno priznat kao republika. Nažalost, do potpunog mira će proći još 20 godina, pošto se "Britanski protektorat Aden" nakon povlačenja imperijalnih sila pretvorio u marksističku sovjetsku republiku, poznatiju kao Narodna Demokratska Republika Jemen odnosno Južni Jemen. Od 1991. godine i pada Sovjetskog Saveza Jemen je jedinstvena država. No, vratimo se u Sana'u. Tamo više nema rata i gradske zidine su sada galerije jemenskih umjetnika...



...a puškarnice više ne siju smrt, nego su postale dijelom izložaka...



Građani su vrlo gostoljibivi. Čim primjete strance odmah se požure poželjeti dobrodišlicu, a vozači taksija će vam rado uz vožnju ponuditi i razgledavanje grada. Sana'a nije Dubai, vozači taksija ovdje znaju svaki kutak grada i nema boljih vodiča od njih, tako da sam zahvaljujući jednom od njih...



...imao prigodu upoznati svaki, ali baš svaki kutak utvrđenog grada sa sedam vrata, preko sto džamija i čak dvanaest kupališta, pa čak i zabranjene djelove gradskih zidina iznad vrata...



...sa kojih se vidi Trg jemenskih vrata, najvažnija prometna točka grada...



...koja je za većinu građana najdalje mjesto do kojeg mogu doći automobilom. Sa tog mjesta rijeke ljudi prolaze kroz Jemenska vrata u staru Sana'u...



A odmah sa druge strane zida je ulazni trg, nekadašnja carinarnica ili mitnica, sa arhitekturom karakterističnom samo za ovaj grad...



...i tisućama slika jemenskog predsjednika Alija Abdullaha Saleha, koji je upravo ove jeseni dobio još jedan predsjednički mandat, nakon što je na izborima dobio 77.2% glasova. On je prethodno bio predsjednik Sjevernog Jemena, u integracijskom postupku je trebao dijeliti vlast sa kolegom iz Južnog Jemena kojem je bila namjenjena uloga premijara, ali "Željezni Ali" je ubrzo prigrabio svu vlast. Unatoč prilično niskoj razini poštovanja demokratskih pravila i ljudskih prava, Zapad podržava jemensku Vladu kao jedinu parlamentarnu demokraciju na Bliskom Istoku, a Aliju su zbog savezništva se SAD-om povremeni "nestašluci" vezani uz vladavinu prava oprošteni.



Toliko od vratima i povijesti, u sljedećem nastavku ulazimo unutra. Ono što je jedna od najzanimljivijih stvari u staroj Sana'i je njen souq, koji počinje odmah pored ulaznih vrata...



Nastavak slijedi.