Dubai2

četvrtak, 14.07.2005.

Put na sjever III

Napisao sam da se na Musandam moze doci samo brodom. Zapravo, moze mu se samo prici, a mogucnost iskrcavanja je na ove strme hridine je zapravo vise alpinisticki, nego pomorski posao. Upravo zato je jako zanimljiv avanturistima, jer je u zadnjih 100 godina bio zabranjena zona.

Image Hosted by ImageShack.us

Medjutim, nije oduvjek bilo tako. U proslim vremenima, kada Hormuski tjesnac nije bio strateski vazan predmet mnogih prijepora, ovdje su ljudi zivjeli od ribolova i stocarstva. O tome sjedoce ostaci naselja koji sezu cak u antiku.

Image Hosted by ImageShack.us

Poceli smo se vracati prema jugu. Sjeverna omanska obala potpuno se razlikuje od onog djela o kojem sam pisao jucer, puna je prekrasnih uvala od kojih je vecina stalno ili barem privremeno naseljena. Npr, ovo je prva uvala kad se predje najsjevernija tocka, Hana.

Image Hosted by ImageShack.us

Ovdje je Holger odlucio da je okolina prezanimljiva da bi ju snimali "amateri" pa se prihvatio posla...

Image Hosted by ImageShack.us

Naime, njegovo misljenje je da digitalni fotoaparati sluze za amatere i turiste, a da profesionalci koriste pravu opremu. Moramo mu vjerovati, nije da ne moze kupit novoga, nego je stvarno uvjeren da je tako.
Cesta je polako dovijugala do mora, a onda je pratila obalnu crtu sve do Khasaba.

Image Hosted by ImageShack.us

Onaj tko je trasirao cestu nije imao vecih problema: litice su strsale iz mora i isle do neba, tako da se cesta mogla napraviti samo uz samu obalu. To znaci da su morali obrusiti kamenje sa vrha litice i napraviti valobran duz cijele ceste, svih 28 kilometara.

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Na ovom potezu nalazi se nekoliko dubokih zaljeva koji sluze kao ribarske luke, ali stalno je naseljena samo Qida, malo selo svega 6 kilometara od Khasaba.

Image Hosted by ImageShack.us

Brodovi koji su bili u moru su izgledali kao nasukani. Ovo sam vidio na sjevernom Atlantiku za vrijeme velikih oseka, ali ovdje je bilo dosta zbunjujuce. Naime, da bi ovaj brod zaplovio, plima bi trebala biti oko 2 metra. A kad bi plima bila oko 2 metra, onda bi Qida i pola ove ceste bilo pod vodom. Cudno, zar ne?

Image Hosted by ImageShack.us

Uskoro smo stigli u Khasab, najvece mjesto na sjeveru Omana i srediste vilajeta (to je nesto kao zupanija kod nas). Odmah na ulazu je luka, a sredistem dominira tvrdjava kojom se branio ulaz u srediste Arapskog poluotoka.

Image Hosted by ImageShack.us

Ovaj dio poluotoka je zatvoren strmim liticama sa istoka i zapada, koje se spajaju na Musandamu, a dva lanca tvore izmedju sebe ravnicu, navodno strateski vaznu. Ta ravnica izlazi na more upravo u Khasabu, tako da je jasno da je Khasab sjeveroistocni ulaz u Arabiju. Stanovnistvo se kasnije preorjentiralo na datule, a u zadnje vrijeme, otkako je dozvoljen pristup strancima, i na turizam.

Image Hosted by ImageShack.us

Povijest kaze da je Khasab vazno prometno krizanje. Nakon sto smo prosli grad uzduz i poprijeko, ustanovili smo da je to vazno krizanje upravo ovo:

Image Hosted by ImageShack.us

Ono po cemu je specificno je da je uz njega dzamija, pa smo stali da Jamal obavi svoje "dnevne potrebe" i da proucimo mapu. Cesta od Shamsa do Khasaba, ova kojom smo dosli je jedina asfaltirana cesta u sjevernom Omanu: odavde postoji planinska cesta kroz unutrasnjost do Dibbe i Ras Al Khaimaha. Dakle, odlucili smo ne ovuda...

Image Hosted by ImageShack.us

...nego ovuda, prema vrhovima planine Hajar.

Image Hosted by ImageShack.us

Nastavak slijedi...

- 23:28 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< srpanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opet Dubai?

  • Image Hosted by ImageShack.us ENGLISH

    Nastavak price o velicanstvenoj multinacionalnoj metropoli koja je zapocela prosle jeseni, ali je naprasno prekinuta kada je autor bloga dubai.blog.hr odlucio napustiti ovaj nadasve zanimljivi grad. Posto smo mi ostali, nastojat cemo ovu svakako zanimljivu destinaciju pribliziti jos vise hrvatskim pratiteljima blogova....
    Ukoliko imate potrebu pitati nesto sto nije za javnost, posaljite mail na: blogdubai2@gmail.com

Linkovi

Sto je zapravo Dubai?

  • Pogledate li enciklopedije Hrvatskog leksikografskog zavoda, vjerojatno cete steci potpuno krivu sliku: Cak niti karte lokalnih izdavaca ne mogu pratiti neshavtljivo brzi razvoj grada. Po neboder dnevno, tako da rekordi koje smo do sada pripisivali hrvatskim graditeljima auto cesta padaju u vodu.
    Dubai udvostrucije broj stambenih jedinica u 5 godina, a 2010. godine 10 od 20 najvecih zgrada na svijetu ce biti u samo jednoj ulici u Dubaiju.

    Dakle, Dubai mali gradic koji svoj nastanak moze zahvaliti dugackom zaljevu kojeg zbog fizionomije zovu Khor (Creek ili potok), koji se proteze 15-ak kilometara u pustinju (nekad pustinju, danas je sve u Creek naseljeno). Vlasnik ovog dijela pustinje, sheik iz obitelji Maktoum koja vuce porjeklo iz mjesta Bani Yas kod Abu Dhabija, izgradio je kucu na ulasku u zaljev, kako bi naplacivao brodarinu. Ubrzo se razvila i trgovina, a pronalazak nafte, koja u dubajskom proracunu sudjeluje sa tek 8% samo je ubrzao ideju sheikovog nasljedika, Rashida Maktouma, o pretvaranju grada u regionalni centar. 6 od 10 nezavisnih sheikata (emirata) se ujedinulo 1972. godine u Ujedinjene Arapske Emirate, kasnije se pridruzio i sedmi, dok su Bahrein, Qatar i Oman postali nezavisne drzave. Cak 7/8 teritorija UAE pripada emiratu Abu Dhabi, gdje je ujedno i srediste federacije. (Pitanje za kviz: Kakvo je drzavno uredjenje UAE? UAE su federacija na celu koje je predjednik, dakle nisu monarhija. Medjutim, clanice federacije su neovisne monarhije, zajednicka je obrana, vanjski poslovi i monetarna politika, sve drugo o odvojeno). Posto je Abu Dhabi daleko najveci, a tamo je i gotovo sva nafta, predsjednik federacije je bio sheik Zayed, iznimno plemenit i dobrocudan vizionar, koji je 1940-ih od predaka u nasljedstvo dobio malu oazu Al Ain, sa svega nekoliko beduina i kamila. Al Ain danas ima 200000 stanovnika. Potpredsjednik UAE i predsjednik Vlade je postao sheik Rashid Maktoum, a ostali sheici su raspodjelili ministarske funkcije. Ideal koji je vodio emire je bio ostvarenje prava na dostojan zivot, zastitu, skolovanje i cjelokupan prosperitet nacije. Danas to ostvaruju njihovi nasljednici, od kojih se najvise istice treci sin sheika Rashida Maktouma koji pretvara Dubai u grad buducnosti. Osim prvog hotela sa 7 zvjezdica, Burj-al-Araba, Dubai uz ubrzani "konvencionalni razvoj" gradi nekoliko objekata koji se mogu mjeriti sa najvecim svjetskim cudima. Kilometarski otoci u obliku palme, arhipelag otoka u obliku svjetske mape, podvodni hoteli, novi Disneyland, stambeni kompleksi buducnosti sa najvecim zgradama na svijetu cine Dubai jednom od najinteresantinih svjetskih destinacija.
    Iako se posjetitelju ne cini tako u prvi mah. Jer Dubai je grad tek nesto veci od Zagreba, rasprostranjen duz obale Zaljeva (izbjegnimo mu ime, bar za sada), sa jednakim prometnim problemima kao i Zagreb, u kojem nisu svi aspekti pratili brzi razvoj grada. U Dubaiju zivi oko 1.3 milijuna ljudi, od cega su tek 17% njih "lokalci". Ostalo je doseljena radna snaga, najcesce iz Indije i Pakistana i to predstavlja ogromnu zapreku u pruzanju normalih zivotnih usluga. A o detaljima cete citati sa vremenom u blogu...
    Medjutim, Dubai krase i neke druge osobine. On je jedan od najsigurnijih gradova na svijetu. Zbog spleta okolnosti, apsolutno je izvan interesa strana sukobljenih u konfliktu islamskih fundamentalista i nekih zapadnih drzava. Stopa kriminala je iznimno niska, jer u grad mogu doci samo turisti ili oni koji imaju osiguran posao i o svima se vodi opsezna dokumentacija.
    Dubai je porezna meka. U Dubaiju nema poreza.
    Dubai je shopping centar i to sa vise aspekata: i za lokalce i za bogate zapadnjake (u to ubrojite i nevjerojatno bogate Ruse.)
    Dubai je u pustinji, ali ima tisuce kvadratnih metara pod travom, koja se stalno i redovito zaljeva. Dubai lezi na vodi (umjetno dobovenom desalinizacijom). Iako je svaku kap potrebno stvoriti, u Dubaiju uz racun za vodu ne dolazi nikakva slivna i vodna naknada kao u Zagrebu, a nema i PDV-a, pa racun za vodu dodje isto kao u Hrvatskoj.
    U Dubaiju je litar supera 1 kunu. Razliku od ove niske cijene do normalno europskog udjela goriva u proracunu pokrivano iznimno velikom potrosnjom: udaljenosti su velike, a svi voze 4x4 auta...

    U svakom slucaju, sve je to jako zanimljivo, ali i jako neprirodno i umjetno (dakako, okolica je i zanimljiva i prirodna), i sve je zapravo prepusteno vasem osobnom dozivljaju...

  • Free Web Counter
    korisnika je posjetilo ovaj blog od pocetka svibnja.

    Free Web Counter
    korisnika je posjetilo englesku verziju bloga od 12.11.2005.





    A sada malo statistike. Dakle, ovo su naši posjetitelji po državama...





    ...a ovdje vidite nekoliko zadnjih posjetitelja po gradovima...





    ...i na kraju top lista država iz kojih se virtualno posjećuje Dubai...