BLAGAJNICA HOĆE IĆI NA MORE

nedjelja , 15.01.2017.



Trgovina je danas postala surova djelatnost sa pozicije djelatnika u dućanu. U prošlosti kada je na snazi bio zakon koji brani rad nedjeljom, mislilo se na kvalitetu života trgovaca i omogućavalo im da imaju barem jedan dan zagarantirano slobodan. Dan kada se mogu posvetiti svojim obiteljima, zajednikom ručku i druženju sa članovima obitelji. Danas, kada je profit iznad svega, situacija u kojoj je jedan dan u tjednu neradan je nezamisliv. A da ne govorimo o činjenici da su i državni praznici i blagdani u većini trgovina i trgovačkim centrima radni.

No ipak, postoji jedna trgovina koja misli na svoje djelatnike. Offertissima je trgovina koja ne radi niti u nedjelju niti na državne i vjerske blagdane.

Obavijest koja na vratima dočeka kupce kaže da njhovi djelatnici kao i svi zaslužuju blagdane i praznike provesti sa svojim obiteljima. To je praksa koja je za svaku pohvalu, osim što zaposlenicima povećava kvalitetu života ona također ostavlja i pozitivan image kod njezinih kupaca a i kao poslodavac.

Slažete li se da je ovo hvale vrijedna praksa na koju bi se mogle ugledati i ostale trgovine? Mislite li da je pohlepa za novcem zamaglila istinske vrijednosti?

BESPLATAN OBROK ZA SIROMAŠNE

utorak , 10.01.2017.



Neki dan se u novinama pojavio članak o uglednom restoranu u Montrealu koji nudi besplatan obrok za beskućnike i osobe koje nemaju novaca da plate ručak. Dnevno restoran podijeli četiri do pet besplatnih obroka, a novi koncept je potaknuo ostale goste da doniraju novac za financiranje besplatnih obroka. Neki doniraju čak i do 50 dolara.

Usprkos mišljenju da će dolaziti do zlouporabe velikodušnosti vlasnika, on ističe kako nema negativnih iskustava.
Vijest i slika restorana se ubrzo proširila po internetu u nadi da će svi čuti za njega i pokušati djelovati u tom smjeru ako su u mogućnosti.

Mislite li da postoji u Hrvatskoj mogućnost i dobra volja ugostitelja za sličan projekt? Smatrate li da bi dobrostojeći gosti prigrlili tu ideju i donirali novac za besplatne obroke potrebitima?

VRATIMO ČISTI ZRAK SLAVONSKOM BRODU!

utorak , 20.12.2016.



Gotovo pola milijuna Europljana godišnje prerano umire od bolesti nastalih zbog onečišćenja zraka. Nažalost, takvih slučajeva je sve više i u Slavonskome Brodu. Navršava se osma godina otkako je ponovno počela raditi prekosavska rafinerija u Bosanskome Brodu, i od tog dana počelo je onečišćenje zraka koje je opasno za ljudski život.

Ovdje se radi o povećanoj koncentraciji benzena i sumporovodika koja uvelike umanjuje kvalitetu života građana ovoga kraja. Dramatično zvuči podatak da je u proteklih mjesec dana više od stotinu puta izmjereno više od 100 mikrograma lebdećih čestica što je prava katastrofa jer granična vrijednost takvih čestica iznosi 40 mikrograma. Lebdeće čestice se udišu i prodiru duboko u pluća. Na taj način, mnoge kemikalije opasne po ljudsko zdravlje prenose se do unutarnjih organa, uzrokuju širok niz oboljenja od kojih neka završavaju smrću, uključujući i rak, moždani udar te oštećenja beba dok su još u majčinoj utrobi.

Pojavila se inicijativa da će Rusija uložiti 10 milijuna eura u modernizaciju rafinerije u Bosanskom Brodu čime bi se riješili problemi Slavonskog Broda. Građani su skeptični jer ova inicijativa nije nova, ona je postojala i prije tri godine i jednostavno se nije realizirala. Nakon mnogobrojnih prosvjeda, građani su artikulirali svoje zahtjeve u sedam točaka. Najvažnije, traže da se preko JANAF-a, koji dostavlja naftu rafineriji u Bosanskom Brodu, regulira količina i kvaliteta nafte koja će smanjiti razinu sumpora i na taj način onemogućiti zagađenje u ovim količinama. No bilo je onih koji su pozivali na radikalnije mjere poput toga da se odmah zatvore JANAF-ovi ventili na naftovodu koji ispod Save doprema sirovu naftu rafineriji.

Građani Bosanskog Broda moraju radit i to je razumljivo. Ali isto tako građani Slavonskog Broda moraju živjeti. Koja su rješenja? Treba li vlada pregovarati sa drugom stranom o provođenju niza mjera za unapređenje tehnološkog procesa? Ako se to ne napravi treba li zatvoriti rafineriju?

Je li fizički nedostatak razlog za nezaposlenost??

utorak , 06.12.2016.



Zapošljavanje svake osobe važan je period života, a za mladu osobu s invaliditetom to je još i više, jer put samoprivređivanju je istovremeno i put u samostalan život, što je bitan preduvjet i veća mogućnost ravnopravnosti invalida u društvu. Ipak u Hrvatskoj osobe s invaliditetom nisu dovoljno društveno integrirane.

Zapošljavanje invalida jedno je od prioritetnih područja politika država članica Europske unije (EU), jer se njime ostvaruje punopravno uključivanje u zajednicu samih osoba s invaliditetom. Prema European Community Household Panel (ECHP), vjerojatnost pronalaženja ili pokretanja posla kod osobe bez invaliditeta iznosi 66%, osobe s lakšim invaliditetom 47%, dok za osobe s težim invaliditetom 25%, a razlog tome su umanjene njihove radne sposobnosti zbog čega teže nalaze radno mjesto.
Diskriminacija pri zapošljavanju dijelom je rezultat financijskih izdataka za poslodavca u procesu prilagodbe radne okoline njihovim potrebama. Takve osobe zahtijevaju asistente u radu i obavljanju svakodnevnih aktivnosti, posebno uređenje radnog prostora u kojem rade, pristup tj. potrebne rampe, lift, prilagođeni sanitarni čvorovi... Sve su to veliki izdaci vremena i novca, a za neke i živaca.
Najveći apsurd je u tome što dio poslodavaca u javnosti aktivno sudjeluje u svim humanitarnim događanjima, donacijama, ali kada se od njih očekuje konkretan potez za zaposliti takve osobe, jednostavno se pritaje.

Smatrate li da su politike zapošljavanja osoba s invaliditetom učinkovite u Hrvatskoj i da li je ključni razlog njihove nezaposlenosti nedostatak fizičkih uvjeta za pojedina radna mjesta? Mislite li da poslodavci olako shvaćaju problem njihove nezaposlenosti?

SKRIVALI ISTINU O MESU!

srijeda , 23.11.2016.



Mislim da je većina građana upoznata ili je barem čula ponešto o aferi koja posljednjih par dana ne silazi s portala i iz novinskih članaka, a riječ je o pilećem i pačjem mesu koje je zaraženo bakterijom salmonela. Ono što doznajemo iz novinskih članaka jest da je ministarstvo poljoprivrede zakazalo jer nije na vrijeme obavijestilo građane da je u pilećem i pačjem mesu, koje se prodavalo u Lidlu, a uvezeno je iz Poljske, otkrivena bakterija salmonele. Također, još smo pronašli da se sporni događaj zbivao za vrijeme afere s uvezenim jajima koja su isto zaražena bakterijom salmonela, a koje je nažalost rezultirala smrtinim slučajem dječaka iz Bregane. Sukladno tome postavlja se pitanje jesu li nadležni ljudi iskoristili tu priliku i zataškali slučaj o zaraženom mesu. Kako neki mediji navode, Ministarstvo poljoprivrede opravdava se činjenicom da je tom mesu i prije nego li su stigli rezultati laboratorijskih pretraga istekao rok trajanja te da se ono više ionako ne nalazi na policama trgovina. No što je s ljudima koji su kupili to meso i ono se još uvijek nalazi u njihovim zamrzivačima? Što bi se dogodilo s tim ljudima da ovo nije dospjelo u javnost, bi li ovaj slučaj rezultirao kao i onaj s uvezenim jajima?

Ono što možda nas najviše u cijeloj ovoj priči zabrinjava jest neupućenost nadležnih odnosno činjenica da je ministar poljoprivrede za ovaj slučaj saznao putem novina, što je i sam priznao. Jutarnji.hr prenosi: „Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić razriješio je svog pomoćnika za veterinarstvo Tomislava Kiša zbog toga što je propustio i njega i javnost obavijestiti o salmoneli pronađenoj u piletini iz Lidla.“

Smatrate li vi da je u Hrvatskoj javnost dovoljno upoznata o proizvodima koji se nalaze na policama i smatrate li da je u ovom slučaju otpuštanje pomoćnika za veterinarstvo rješenje problema ili mislite da problemi leže negdje drugdje?

Što je za nas društvena odgovornost poduzeća?

utorak , 22.11.2016.



DRUŠTVENA ODGOVORNOST PODUZEĆA je koncept poslovanja u kojem poduzeća u svoju poslovnu strategiju integriraju brigu o društvu i zaštiti okoliša te na taj način pridonose razvoju, kako samoga poduzeća tako i društva unutar kojeg ono posluje.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.