Draxblog 2

Globalno zaglupljenje

U Splitu se u posljednja tri dana umjesto sjedenja za štekatima, igranja picigina i slinjenja za oskudno odjevenim mladim damama iz naftalina vade jakne, majice s dugim rukavima i postavlja pitanje zašto je tako hladno u doba godine kada bi trebalo biti vruće.

Nešto slične priče se čuju i situacijama kada je temperatura viša nego što bi trebala biti, samo što su obično praćene uz obavezno spominanje globalnog zatopljenja i proklinjanje zlog Busha koji ne želi potpisati sporazum iz Kyota i tako spasiti planet od sigurne propasti.

Situacije u kakvoj se danas našao Split, s druge strane, tjeraju na pomisao kako priča o globalnom zatopljenju možda i nije istinita, odnosno barem nije tako jednostavna kakvom je opisuju globalni mediji i promocije željni političari.

Ono što je ključ priče o globalnom zatopljenju – to da klima postaje sve toplija i toplija, o čemu svjedoči svakodnevne vijesti o rekordno visokim temperaturama za određeno područje u određenom razdoblju – dolazi u pitanje kada se stavi u kontekst vijesti o rekordno niskim temperaturama za određeno područje u određenom razdoblju. Split je ove godine imao dva slučaja takvih rekordno niskih temperatura.

A ako globalno zatopljenje jest činjenica, ono se neće manifestirati tako brzo, tako jednostavno i tako očito. Riječ je o procesu koji traje godinama i desetljećima, a one najozbiljnije prognoze govore kako će se prosječna temperatura na planetu povećati u najgorem slučaju za pola stupnja u roku od 50 godina.

Nadalje, globalno zatopljenje ne mora nužno dovesti do toga da će npr. krajem slijedećeg stoljeća Hrvatska biti tropska zemlja sa šest mjeseci ljeta. Klimatski mehanizmi su daleko složeniji i otapanje ledenjaka na polovima bi moglo poremetiti oceanske struje i rezultirati novim ledenim dobom.

A tu je, dakako, i pitanje nije li globalno zatopljenje samo dio prirodnog ciklusa koji traje tisućama godinama. Neugodnosti koje danas doživljavaju Splićani su npr. ništa u usporedbi s onime što se prije nešto manje od tisuću godina suočili stanovnici otoka koji je ime dobio po bujnoj vegetaciji, a danas je poznat pod imenom Grenland.

Kakva god istina bila, i dalje će oni koji najviše rogobore protiv globalnog zatopljenja biti prvi koji će na nož dočekati svaku inicijativu da se termoelektrane i slični turbozagađivači zamijene s nuklearkama.