diem mortum

Bez sumnje,posebni elementi bliskosti povezuju balticke i slavenske jezike,no je li rijec o uzoj srodnosti medju njima?
Kako se moze odrediti srodnost medju jezicima?Potrebna je stanovita mjera unatraznog domisljanja ("prorokovanja unatrag",kako je to nazvao jedan ruski lingvist) u slucajevima kad nema zajednickih pisanih spomenika (prvo slavenski spomenici potjecu iz 9. a prvi litavski iz 16. stoljeca,a pretpostavljamo zajednistvo Balta i Slavena datira iz vremena prije drugog milenija pr.n.e.).
I druge su teskoce metodoloske prirode,na primjer pojam slicnosti.
Slicnost mogu biti razlicita tipa:glasovno8fonetske),fonoloske,morfoloske,tvorbene,sintakticke,leksicke-no sve one nisu istog ranga i vrijednosti za dokazivanje jezicne bliskosti i srodstva,i na svaki se taj jezicni segment ne moze jednako utjecati (nije svaki u istoj mjeri podlozan utjecaju.Najlakše se utjece na leksicku razinu,pa je ona najslabiji dokaz,a na morfoloski se razinu utjece vrlo tesko,pa je ona najjaci dokaz(moze se,recimo,iz engleskog jezika preuzeti leksem fader,ali ne i morfoloski docetak engleskog jezika koji pokazuje mnozinu i primjeniti je na nasu rijec:brat-s; naprotiv,primljeni leksem fader uklapa se u morfologiju naseg jezika:fader,fadera,faderu,faderom,faderi; dobar su dokaz za to iskazi nasih ljudi u americkoj dijaspori:drajvam karu,moram fonati i sl.Primljenice se uklapaju u morfoloski sustav,koji je prema tome jaci).Sve jezicne razine nisu jednako probojne:morfoloski i tvorbeni modeli su najneprobojniji.
Pri usporedbi jezicnog srodstva dvaju jezika proizasla iz istog jezika-korijena (prajezika),potrebno je jezicne elemente tih jezika podijeliti na nekoliko razina:

A) jezicne znacajke koje su zajednicke usporedjivanim jezicima,ali i nekim drugima.Takve su znacajke BANALNE pojedinosti;

B) jezicne znacajke koje imaju samo usporedjivani jezici.To su KARAKTERISTICNE pojedinosti.

/Ilustracija:na baltickom i slavenskom jezicnom teritoriju evidentno je gubljenje aspiracije praslavenskih aspiriranih konsonanata bh,th itd.koji su stoga prešli u tvrde konsonante b,t(pie:*ghostisu}gost-),no uspoređuje li se taj podatak s drugim jezicima nastalim iz PIE,vidljivo je da su aspiraciju izgubili mnogi jezici a ne samo baltički i slavenski.Takav podatak stoga nema dokazane moći.
Ili:slogotvorni PIE sonanti *r, *l, *m, *n imali su drugačiji razvoj u slavenskim i baltičkim jezicima od razvoja ostalih IE jezika pa je to karakteristična podudarnost.

Također,postoje jezične značajke koje su se razvile u jeziku ishodištu,pa postoje i u uspoređivanim jezicima,ali i u svim koji su se iz iztog jezika razvili.To su ARHAIZMI.Takvi su arhaizmi brojne leksičke podudarnosti u jezicima poteklim iz istog prajezika.
S druge str.,u uspoređivanim jezicima ima značajki koje su rezultat zajedničkog življenja-NOVOTVORENICE.
Npr.,ako u baltičkim i slav. Jezicima postoje elementi xy koji pokazuju neku sl. pa ih valja provjeriti da bi se ustanovilo je li riječ o bližoj srodnosti,valja najprije ustanoviti jesu li ti elementi bili prisutni u PIE jeziku ili su se razvili naknadno.ako su postojali u PIE onda su arhaizmi a ako poslije onda su novotvorenice.

OKJ:brat(r),sestra
LIT.brolis,sesuo
-ovakve sličnosti ne dokazuju baltoslavensko jedinstvo,jer je i u ostalim IE jezicima slično:brother,Bruder,brathar.To je dakle arhaizam.

Jotacija je poznata svim IE jezicima no samo u baltičkom i slavenskom daje iste rezultate:k+j=č,c+j=č,z+j=ž

Snagu samostalnog dokaza o srodnosti među jezicima imaju KARAKTER. Pojedinosti i novotvorbe,a ARHAIZMI i banalne POJEDINOSTI nemaju snagu samostalnog ni dopunskog argumenta za dokazivanje srodnosti među uspoređivanim jezicima(slav. I balt.).
Moguća je kombinacija karakt.pojedinosti s arhaizmima ili novotvorbi s banalnim pojedinostima ali su onda prvi argumenti dokazne snage,a drugi samo dopunski.

Već se odavna u slavistici vodi rasprava o tipu srodstva među baltičkim i slavenskim jezicima,odnosno o tome je li postojao neki zajednički prajezik iz kojeg su se razvili samo oni ili su sličnosti među njima nastale samo zbog susjedstva.
Mišljenja oko toga izričito su polarizirana među dobrim poznavateljima te problematike.stoga valja razmotriti mišljenje o zajedničkom baltoslav.prajeziku tj.,o užem genetskom srodstvu među tim jezicima.

Često je mišljenje da su podudarnosti nastale zbog zajedničkog baltoslav. Prajezika iz kojeg su se kasnije razdvojili prabalt. I praslav. jezik.Stariji zananstvenici:Bruckner osobito,a u novije vrijeme Georgiev to dokazuju tipovima podudarnosti među slav. I balt. jezicima koji su takve naravi da se nisu mogle razviti samo zbog susjedstva.Uspoređuju i stanje među današnjim balkanskim jezicima ali to nisu nikad podudarnosti na razini morfologije i nema među njima karakt. pojedinosti premda su dugo živjeli u neposrednoj blizini.Balt. i slav. jezici imaju takve morf. podudarnosti –imaju oba po sedam padeža i tri gramat. broja:jedninu,množinu,dvojinu.To je karakt. pojedinost
Koje se odnosi na morf.razinu-kao i :slaganje u korijenima riječi,akcent.Frapantne su i leks.podudarnosti:

-primjer:
PSL: LIT.
*železo geležis
*lipa liepa
*berza, breza beržas
*syv syvas
*vydra udra
*bl ha blusa
*zver žveris
*ov n avinas
*zemlja žeme
*zima ziema
*glava galva
*ranka roka
*nog t nogutis
*rit rietas
*nag nuogas


ITD.litavski je predstavnik balt.jezika.Tamo gdje sam ostavila mjesto prazno između slova u riječi dolazi poluglas jor.

Leksičkih je podudarnosti toliko da je Trautmann(Trojtman) čak napisao riječnik velika formata(375str.) s riječima po kojima se slažu balt. I slav.To je navelo Vaillanta da kaže kako se slav.jezici razlikuju od balt. koliko i švedski od njemačkoga.Doduše,postoji i zapanjujući niz koji pokazuje različitost leksika za temeljne nazive.Zapravo i nema dvojbe oko sličnosti već je pitanje odakle ta sličnost.

Endzelius se dugo bavio problemom susjedstva-sličnosti te je sistematizirao postojeće podudarnosti između balt. I slav. I došao do zaključka da nije postojao baltoslav.prajezik iz kojeg su nastali prabalt. I praslav..Balti i Slaveni su se izdvojili iz IE matice i nisu se značajnije razlikovali,a sl. su i naknadno razvili jer su živjeli u susjedstvu.
Blizak mu je mišljenjem i Bernštejn-najbolji poznavalac slav.poredbene gramatike i živih slav. jezika.Za to je naveo niz lingv. I arheol.razloga.(i dr. su prije njega doveli u pitanje postojanje baltoslav. Prajezika:Meillet,Šahmatov,Courtenay).


Najprihvatljivije je mišljenje poljskog znanstvenika JANA ROZWADOWSKOG.On zapravo pomiruje i uzima u obzir oba mišljenja,tvrdeći da znanstvenici koji su proučavali ovu problematiku nisu uočili bitno:da podudarnosti balt. I slav.jezika imaju dva niza-jedan im je posljedica zajedničkog jezičnog ishodišta(baltoslav.je prajezik postojao još u 3.st.pr.n.e. pa se razdvojio i opet spojio u 1.st.n.e.),a oni koji su vidjeli taj niz,nisu govorili o susjedstvu.Drugi su uzeli onaj drugi niz podudarnosti i na tom razvijali teoriju.
Situacija je vrlo jednostavna-i prajezik je postojao,a u toku svoje povijesti i Balti i Slaveni povremeno su živjeli zajedno, povremeno odvojeno.Tada su razvijali i zajedničke jezične elemente.niz koji se razvio iz susjedstva zapravo je utjecaj slav. jezika na balt.jezike(nije u pitanju međuprožimanje) jer su Slaveni u civilizac.,ekonomskom i vojnom smislu bili premoćniji(npr.litavsko valdimieras u litavskom znači knez,isto kao što su Slaveni kralj preuzeli iz germanskog prema imenu Karla Velikog,tako su Litavci za značenje knez uzeli ime novgorodskog kneza Vladimira što je postalo oznakom za vladara uopće).U tom pogledu su zanimljivi i kalkovi u litavskom jeziku nastali prema slavenskim riječima-pogotovo za apstraktni jezik.




Zajednica je postojala a kako je došlo do njena raspada i koji su tomu razlozi?

Moguće je:
-došlo je do gubljenja geografskih dodira
-nije došlo do nestajanja geogr.dodira,ali je došlo do razdvajanja zbog političkih razloga(mijenjanje gospodara,potpadanje pod nekoga)-ako to traje dovoljno dugo.izaziva i jezične promjene(romanizam u čakvskome,turcizam u štokavskome,germanizam i ungarizam u kajkavskome)

Safarewicz drži da je do raspada baltoslav.jez.zajednice došlo zbog upada Germana ili Iranaca,no trebao je to i jezičnim argumentima dokazati.Tu se umiješao T.L.Spawinski(O postanku i pradomovini Slavena) analizirajući jezične dokaze pokazao je da Germani nisu bili narod koji je razdvojio Balte i Slavene(oni dolaze kad već postoji zasebni praslav.jezik).Jesu li to mogli biti Iranci?U prošlom st. mnogi su slavisti govorili o iransko-slav. vezama i znatno su ih precijenili. Spawinski je ustanovio da su sličnosti pretežno na razini leksika i nešto fonologije(palatalizacija k,g-npr.).Iranci nisu mogli izazvati raspad baltoslav.jez.zajedništva-to su učinili Lugijci.
Postojao je teritorij na kojem su živjeli Balti i Slaveni od kojih je polovina nastala miješanjem s Lugijcima.Dokazi za ovo su jaki na arheol.planu.(gradnja kuća i grobova u Slavena mnogo je jača nakon miješanja s Lugijcima nego prije).Georgiev smatra da je ta zajednica postojala u 2.mileniju p.n.e. a dr. smatraju da je trajala između 3.i 2.tisućljeća kad se raspala(smatraju da je 1000god. Premalo za formiranje,život i raspad jednog jez. sustava).






BALTOSLAV.-GERMANSKO i BALTOSLAV.-IRANSKO SRODSTVO

(satem-jezici)

balt. I slav.jezicima najbliži su germ.jezici i donekle iranski po ovim zakonitostima:


1)GRAMATIČKI MORFEM u dativu množine im.m.r. je-m:
OKJ:vilko-m
LIT:vilka-m-a
GOT:wulfa-m

2)gotovo je identičan način tvorbe svih aktivnih participa pez.ž.r.:
OKJ:berošti(št je nastalo jotacijom t+j)
LIT:auganti(t+i-nije jotirano)
GOT:frijondi(t i d su isti glasovi s razlikama po zvučnosti)

3)isti participi u Asg.imaju gram.morfem-o
4)nominativ i akuzativ množine sr.r.imaju gram.morfem-a:
OKJ:sel-a
LIT.triw-a
GOT:waurd-a

5)u infinitivnoj osnovijednog dijela glagola postoji proširak :
OKJ:užasnoti
,a u balt. I gotskom –na

6)podudaran je leksik na brojeve i rodbinske veze

znači,riječ je o podudarnosti u gram.ustrojstvu,a ne samo u leksiku između slav.,balt. I germ. Jezika.

Veze su međutim,balt.,slav., i iranskih jezika,precijenjene.Nađen je veći broj leksičkih podudarnosti(bog-baga-bhagah-topor).
Hrvati ni danas neznaju zašto se tako zovu(kao ni Srbi),a to se pokušava (i može)objasniti iranskim korijenom,iako ne dokazuje-HARVATOS(=ratar).Postojalo je i iransko pleme HURVASTI,hurvatiši-no to ne dokazuje da je tako uistinu(npr. Neki to ime izvode od Karpati ,a neki poput Klaića i Sišića od gl.hrvati se.

Do VI. i VII.st. vijesti povijesničara i kroničara o Slavenima su rijetke,nepotpune i šture.

Grčki povijesničar Herodot u svome djelu "Historija" u V.st.pr.n.e. spominje pleme ratarskih Skita,Neara i Budina.No jesu li to slaveni/Praslaveni,teško je reći.
Jesu li te etničke skupine govorile praslavenskim?to također nije poznato.Živjeli su u prostoru današnje Ukrajine.
U I.st.n.e. pišu o Slavenima dva rimska povjesničara:
Plinije Stariji i tacit.Plinije stanovnike oko područja visle Naziva Venedima,a Tacit(u djelu "De situ,moribus et populis Germaniae") iste venede naziva Germanima i bitno ih razdvaja od Luga(opisuje njihove običaje a ne osvrće se na jezik),spominjući da obitavaju u donjem toku Visle,a granična je oblast Germanije Skitija ili Saramatija.O Lugijcima(Lugice) detaljnije govori u svom djelu !Annales",tvrdeći da mi je domovina donja Šleska.Opisuje njihovu kulturu,način ukopa mrtvaca i gradnje domova.
Aleksandrijski geograf Ptolomej u II.st.n.e. spominje također Venede nazivajući ih "ogromnim ljudima".
Iscrpnije se o Slavenima piše potkraj VI.st. i u VII.st.u vrijeme velikih seoba,kada su se zajedno s Avarima pojavili na povijesnoj sceni,čime je započelo njihovo povijesno vrijeme.O njima tada pišu mnogi putopisci i povjesničari.Tako se saznaje da su Slaveni oko 482. došli na Dunav skupa s Protobugarima(to je bilo neslavensko pleme)koji su u vojnom smislu bili puno bolje organizirani.Od 558.-63- je egzistirao savez s Avarima koj ije bio uglavnom pljačkaškog karaktera,a zahvaćao je uglavnom zapadnu grupu Južnih slavena.
Povjesničar Jordanes u svojoj knjizi "Historia Gothorum" spominje da su Slaveni početkom VI.st. već kompaktno naselili donji tok Dunava.On navodi da slavenski narod potječe od jedne krvi i dijele se obično na tri imena:
VENEDI-u VI.st.naseljavaju sjeverne obale Baltika i zemlje u dolini Visle
ANTI-područje između dnjepra i Dnjestra
SKLAVINI-zemlje između Cise,Dnjestra i Dunava u antičkoj Daciji.

Prvi su preci zapadnih,drugi istočnih i treći južnih Slavena.

ŠProkopije iz Cezareje iz VI.st. u svojim historijskim zapisima govori da je zemlja koju on naziva BALAHIA (Vlaška) već potpuno naseljena Slavenima i da se za nju već upotrebljaba naziv SCLAVINIA.

Prokopije,te vojskovođa Pseudo-Mauricije(nepoznati autor,tako nazvan u znanosti) i Teofilakt Simokrata donose iscrpne opise načina života i običaja ovih "barbarskih naroda".Prema njima,oni uzgajaju mnogovrsne životinje i biljke,osobito proso.Iako su ratari žive na rijekama u sojenicama i organizirani su u rodove.Prokopije kaže da žive u nevelikim skupinama,međusobno dosta udaljenima.Krče i pale šume,a spaljena mjesta zovu UGORY ili LEDI i tu nakon dosta vremena siju žito i tako proširuju obradive površine.Vremenom se pojavljuju u plemenskoj organizaciji i bogatiji pojedinci koje Slaveni nazivaju VLADIKAMA i ŽUPANIMA,a obično su stariješine plemena.U vojnoj se organizaciji razlikuju vojvode,čelnici i knezovi.Knezovi imaju znatnu političku moć i prenose privilegije na svoje potomke,te će se ubrzo pojaviti vladarske dinastije.Prokopije bilježi da Slaveni i Anti ne podliježu vladi jednog čovjeka već da sve svoje odluke donose u vijeću.Slaveni su osim demokratske uprave imali i snažnu vojsku(pješake naoružane lukovima i strijelama).Napadali su često u šumama i slabo prohodnim klancima,izbjegavajući frontalni sukom na otvorenom polju.Ubrzo su kao dobri vojnici primljeni u elitne odrede bizantske vojske.

Slaveni su poštovali prirodne sile.
Prokopije bilježi da Slaveni:"obožavaju jednoga vrhovnoga boga,tvorca munje i gospodara cijeloga svijeta......."Veliko su poštovanje iskazivali sunsu(Dažbog),itd.
Bogovima u čast su izrađivali drvene i kamene kumire.

Svaki rod i pleme,te kraj ima svoje lokalno božanstvo.Sačuvane su urne s pepelom iz VI.st.iz starih slavenskih grobova koje svjedoče o štovanju kulta mrtvih predaka.


Oko 577.g. Slaveni zauzimaju velik dio Grčke,te patrijarh Nikola II.("Synoticon")govori da su Slaveni stigli do Peloponeza i da su se tamo zadržali do 218.g.Da je doista tako bilo,potvrđuju i novija istraživanja.Povjesničar i slavist Max Vasmer u djelu "Die Slaven in Griechenland" veli da su dospjeli i na Kretu,o čemu svjedoči i danas živi toponimi kakvi su Golem,Visoka,Kamenica,Vasmer,itd.Međutim,kaže da nikad nisu osvojili nijedan veći grad.


RAZDOBLJA POVIJESTI PRASLAVENA

1.odvajanje od Balta(Litvanci,Leti,Prusi) u 2.mil.pr.n.e.Postanak praslavenskog jezika(period integracije).

2.javljanje dijalekatskih tendencija(u vezi je s odvajanjem zapadne i migracije južnih grupa,grananje jezika)

3.polagan ali nezadrživ raspad na pokrajinske grupne prajezike od kojih će se od VII.-XII.st.razviti današnji samostalni živi i danas izumrli slavenski jezici.

Prva dva razdoblja su prethistorijska.Potvrde im se nalaze u materijalnoj kulturi i arheologiji.Za to razdoblje je važna lužička kultura koja je povezana sa slavenskom(grobne jame/tumuli,keramika)Smatra se da su upravo Lugijci djelovali kao tampon koji je razdvojio Slavene od Balta.

Za treće razdoblje nema još pisanih spomenika,pa se za potvrde jezičnog stanja u tom vremenu uzimaju primjerice iz drugih jezika u slavenske(imena koja se daju kristijanizacijom,onomastika,toponomastika,termini za predmete materijalne kulture).


MIGRACIJE SLAVENA PREMA JUGU

1.etapa-dio Veneda prelazi preko Sudeta na prostor koji su napustili Langobardi,naseljavaju zemlje polapske i današnje češke,zemlje do Odre i Labe te Bavarsku.Bili su to Srbi,Obodriti kasniji Polapski Slaveni.Srbi naseljuju Lužicu(Lužićki Srbi).

2.etapa-Anti i Sklavini(Duljebi/Dudljebi,Srbi i Hrvati)kreću prema jugu,naseljuju Panoniju i Julijske Alpe,te se spuštaju u nekoliko valova u pravcu Bizantskog Carstva.



JEZIČNO SRODSTVO

Pod srodstvom se podrazumjeva genetsko srodstvo.Odsustvo formalne sličnosti ne znači i odsustvo genetske srodnosti(osobe su srodne po precima a ne po vanjskom izgledu).
Dva jezika nisu genetski srodna zato što u današnjoj fazi razvitka imaju izvanjskih sličnosti i imaju prepoznatljivost u fonologiji,akcentuaciji,morfologiji,sintaksi i leksiku.Oni se smatraju genetski srodnima ako imaju zajedničkog pretka-neki izumsrli jezik,tj. ishodišnji jezik.Također,smatraju se srodnima(gnetski) ako predstavljaju rezultat dviju različitih evolucija jednog istog jezika kojim se ranije govorilo.
ishodišnji jezik za srodne jezike zovemo PROTOJEZIK/PRAJEZIK.
zajednica srodnih jezika naziva se PORODICA JEZIKA/JEZIČNA ZAJEDNICA.
U znanosti je određena najdalja ishodišna točka tj. prajezik iz kojeg su se razvili gen.srodni jezici koji pripadaju indoeuropskoj jezičnoj zajednici-neki od njih su danas živi jezici ali i mnogi mrtvi jezici-PRAINDOEUROPSKI JEZIK/INDOEUROPSKI PRAJEZIK-tj. PIE.
U PIE zajednicu se ubraja svaki idiom(to je najopćenitiji naziv za jezik ,u lingvistici se koristi kada se nemože ili ne želi upotrijebiti konkretan termin kao što su jezik,govor,dijalekt),koji se razvio od hipotetičnog praindoeuropskog jezika nakon njegova raspada na dijalekte i novonastale jezike.

U indoeuropske jezike ne spadaju mađarski,turski,finski i baskijski.
IE jezik obuhvaća gotovo sve današnje IE jezike i jezike kojima se govori na područjima koje su naselili Europljani,te velik broj zemalja u Aziji.
Oni pokazuju jezičnu srodnost u fonetici(u fonologiji baš i ne),morfologiji,sintaksi i leksiku da su znanstvenike naveli na pomisao da su se razvili iz zajedničkog prajezika.

Ezistencija PIE jezika se smješta u vijeme između 15.-7.mil.pr.n.e. ili pak između 12.-6.pr.n.e.
6.mil.pr.n.e. označio je raspad koji je trajao do 3.mil.pr.n.e.kada se pronalaze zapisi koji dokazuju da PIE ne postoji kao jedinstven ali se nastavlja u različitim granama.


Dobiven je rekonstrukcijom i komparativnom metodom koja se bavi usporedbom jezičnog stanja u živim i mrtvim jezicima.To je hipotetičan jezik.
Komparativnom metodom je ustanovljeno prostorno i vremensko određenje.
Prostorno određenje su ustanovili pomoću naziva za floru i faunu te vremenske pojave,a vremensko uz pomoć naziva za stočarske pojmove(15.-paleolit,7.-stočarska civilizacija,6.-kraj stoč. civilizacije i početak ratarske).
EORGIJEV je sintetizirao rasprave dr.znanstvenika i dao je određenje ovakvo PIE jezika kao što sam prije napisala.Njime su govorile etničke skupine jer o narodima ne možemo govoriti prije 19.st.)koji danas nastanjuju pretežni dio Europe i Azije.

Najstariji zapis o PIE je na hetijskom jeziku i nađen je u J Aziji.Prostor PIE je obuhvaćao srednju i jugoistočnu Europu,sjevernu obalu Crnog mora,itd.

PRASLAVENSKIAJEZIK/PRASLAVENSK JEZIK

To je jedan od dijalekata na koje se raspao PIE.O praslavensko jeziku nemapisanih zapisa,a pitanja o tom jeziku su podjeljena.Upotrebljava se komparativna metoda kako bi se došlo do spoznaje,međutim o tome ima puno skeptičnosti.
Praslavenski je podjeljen na:
južnoslavenske(hrvatski,bugarski),istočnoslavenske(ruski,bjeloruski,ukrajinski) i zapadnoslavenske(češki,poljski) jezike.

Pri uporabi komparatine metode uzima se riječ i uspoređuje se s riječi na sim slavenskim jezicima,a uzima se i najstariji zapis.

Meint uspoređuje slavenske riječi koje se odnose na rodbinske veze i uočava podudarnost koja nevodi na objašnjenje da je u određeno vrijeme postojao ETICUS(narod)svjestan svoga jedinstva.Njihove sličnosti u deklinaciji,gramat.i sintakt.ustrojstvima potječu iz prajezika.PrSl. jezik je ishodišnji jezik svim sl.jezicima pa čak i nekima koji više nisu u uporabi ali o njima postoje zapisi.


PERODIZACIJA PRSL.jezika:

1)FAZA-2000.pr.n.e.-1200.pr.n.e.-to je faza formiranja PrSl.jezika i usustavljivanje u odnosu na ishodišnji PrSl.j.
Pojednostavljuje se vokalizam i konsonantizam,uspostavlja se PrSl.akcentuacija i morfološki sustav.Od gkasovnih promjena počinje djelovati palatalizacija.

2)FAZA-1800.-700(500).pr.n.e.-to je integrativna faza u kojoj se zbivaju značajne promjene.Pod utjecajem tendencije za harmonizacijom slogova usustavljuje se "zakon otvorenih slogova".Otvaranje slogova predvosi se s:
PRESTRUKRURIRANJEM slogovne granice javljaju se okolnosti za jotaciju i slijedom toga mnogi konsonanti
SLOGOVI ZATVORENI likvidima r,l se otvaraju metetezom
SLOGOVI završni i finalni mogu se otvoriti jednostavnim otpadanjem konsonanta
DIFTUNZI kojima je dr.član i/u također se smatraju zatvorenim a otvaraju se i nastaju novi vokali
U toj s fazi širi prijevoj,nakon pojave konsonanata prijeglas,jotovanje te 2.i 3.palatalizacija.Pod utjecajem prijeglasa sve se deklinacije svih triju rodova palataliziraju na tvrdu i meku varijantu,a palat.i nepalat.osnove.

3)FAZA-700(500).pr.n.e.-3/4.st.n.e.-faza raspada PrSl.jezika jer više ne funkcionira kao sustav.Javljaju se dijalekti(istočni,zapadni,južni) i neke se jez. pojave drukčije izražavaju.



GEOGRAFSKO ODREĐENJE

Stanoviti di oleksika i ponašanje pojedinih riječi omogućuju prostorno određenje prsl.jezika -primjerice u svim sl.jezicima nazivi za stepu,životinje u stepi,more i morske biljke,te životinje nisu uvijek slavenski nazivi već su posuđeni od dr. naroda/jezika.
To znači da Slaveni nisu živjeli prostoru stepa i mora nego negdje drugdje a te nazive su uzeli dolaskom na prostore stepa i mora.
Svi nazivise podudaraju za biljke(lipa,iva,orah,breza) koje rastu na povišenom terenu.Za faunu:medvjed,vuk,lisica,vrana,vepar,golub) što upućuje na područje kontinentalne klime.
Nazivi za toponime i hidronime se često preuzimaju od naroda koji su prije živjeli na tim područjima(stepa,more).
Tim podatcima ću pridružiti i antropološke i arheološke nazive.