Krug još neotkrivenih istina...
Darovano mi apstrakno razmišljanje ucrtava misaonu sliku geometrije vremena.
Nevidljivim ljestvama svijesti smo se uzdizali ka zrelosti. Vidim nas u krugu
avangardnih pokušaja vrijeme odjenuti odorom budućnosti. Zrcali se
vrijeme mladalačkih previranja, bili smo spremni za raskorak u
nespremnosti osrednjih zbivanja...
Miris svježeg kruha i majskih ruža, okus prve kave i svitanja na trgu cvijeća.
U krugu neznanja otkrivasmo neotkrivene istine, mislili smo i drugima
dugujemo nova jutrenja.…
Željeli smo uzletjeti, žudili za raspuknućem kruga osrednjosti u mnogokružje neotkrivenih ljepota.
Susretali smo se sa sjenama prošlosti, slušali glazbu sfera još ne dotaknutih krugova
budućnosti, ćutili estetsku obnovu književnosti, podržavali pravo na razliku i osobni izričaj.
slike knjiga iz naše biblioteke i kolaž moj uradak...
Po uzoru na naš mladalački brevijar "Lovac u žitu" javljala se "proza u trapericama".
Gutali smo romane Čangi off' gotoff, Kužiš stari moj, Bolja polovica hrabrosti, Zagrepčanka.
Neke tajne nam ipak ostaju zauvijek neotkrivene, traganje za rashomonskom istinom...
a istina... istina je tišina vremena... tvog, mog, njihovog...
Ljubav kao zvijezda vodilja, ljubav prema umjetnosti, literaturi, znanosti, filozofiji je širila horizonte,
sa zrnom domovine u srcu, putovali smo, upoznavali druge zemlje, gradove i ljude, promovirali
domovinu, njenu ljepotu...i kao građani svijeta se vraćali izvoru...
Dijana Jelčić
|
