dijamantni dvorac
31.03.2008., ponedjeljak
Drugi utorak sv. Anti Padovanskom
|
Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici. More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci. Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci! More, lanci... Slava Ocu. More, lanci... Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.  2. Oslobađa od zablude - Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu... O učitelju i svjetlo svete Crkve, sv. Ante, ljubitelju božanskog zakona. Moli se za nas kod Sina Božjega, da stalno ustrajemo u vjeri i s tvojom pomoći, vršimo, ono što si riječju i djelom učinio. O sv.Ante, koji si neukima put pokazao i zabludjele po pravoj pokori Bogu prive: isprosi i meni svojim zagovorom stalnost u vjeri, a onima, koji su se svojom nevjerom od Krista jedinoga i istinog Puta udaljili, priteci u pomoć, rasvijetli tmine njihova razuma, olakšaj upornost njihove volje, da se vrate u krilo spasonosne Crkve i da se paklu otmu. Amen |
30.03.2008., nedjelja
Nedjelja Božanskog Milosrđa
|
Slavila se danas u nedjelju nakon Uskrsa. Posvećena je Božanskom Milosrđu, koje je promovirala poljska redovnica, sv. Faustina Kowalska. Neslužbeno se slavi od 1985. g., a papa Ivan Pavao II., proglasio ga je blagdanom cijele Rimokatoličke Crkve, 30. travnja 2000., u godini Velikoga jubileja, na dan kanonizacije svete Faustine. U Dnevniku sv. Faustine, napisana je Isusova poruka u vezi ovoga blagdana: "Ja želim, da Blagdan Božanskog Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima. Ona duša, koja se ispovijedi i primi Sv. pričest taj dan, dobiva savršeni oprost od grijeha i kazni. Toga dana otvorene su sve Božje ustave kroz koje teku milosti. Neka se nijedna duša ne boji približiti Meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skerlet."  Slika Božanskog Milosrđa, prikazuje Isusa, kako podiže desnu ruku kao znak blagoslova, a lijeva mu je ruka na prsima iz kojih izviru dvije zrake: crvena i bijela. Crvena zraka predstavlja Krv Kristovu, a bijela Vodu poteklu iz Isusovih Rana, za vrijeme muke na križu. Ispod slike piše: "Isuse, ja se uzdam u Tebe!" Cijela slika simbolički predstavlja milosrđe, oproštenje i Božju ljubav. Prema Dnevniku sv. Faustine, Isus je obećao posebnu zaštitu i milosti, svakom gradu i svakoj kući, u kojima će biti izložena ova slika. |
28.03.2008., petak
kada događa se čudo
|
Ponekad se dogodi tek jedan trenutak u danu, kada ti bljesne koliko je čudesan taj tvoj Bog. Osjećaš se malen, bespomoćan... Kao da te sve nadilazi... I nekako si sam sebi na teret, sa svim tim brigama, pogreškama i propustima... I skužiš kako postoji netko ko te još jasnije vidi, i sve greške i sve lijepo o tebi. Netko ko te je baš takvog zamislio. I htio od prije vremena... I ostaneš bez daha. Zar je moguće da me je netko baš ovakvog želio? Čudo je to. Takva ljubav koja na taj način stvara. Koja se usudi stvoriti nekog tko će mu nanositi bol i biti nevjeran, tko će ga hvaliti i slaviti, ko će ga odbaciti... Koja je to hrabrost!!! Biti otvoren za takvo nešto... Koje je to strpljenje!!! Gledati svoja stvorenja iz dana u dan, i pružati im slobodu, da te odaberu ili ne... Nema veće Ljubavi od te! Nije li čudesan??? kramer - prostorduha.blog.hr |
25.03.2008., utorak
Trinaest utoraka na čast sv. Anti
|
Ove godine ponovno pokrećem ovu pobožnost ususret blagdanu sv. Antuna Padovanskoga. Pobožnost trinaest utoraka počela je u Padovi. Utorak je dan sv. Ante. Prvi utorak nakon njegove smrti, dogodila su se čuda, kada su mu tijelo prenijeli iz Arcele, gdje je umro u Padovu. Ova pobožnost obavlja se kroz 13. utoraka, jer je sv. Ante umro 13. lipnja i jer je 12 vrsta milosti koje je Bog po zagovoru sv. Ante dijeli onima koji ga mole. Doda je još jedan utorak na zahvalu Presvetom Trojstvu za milosti podijeljene svecu. Papa Lav XII. ustanovio je potpuni oprost za svaki od 13 neprekidnih utoraka sv. Anti. Papa Pio XI. ustanovio je oprost za svakog vjernika, koji se u bilo koji utorak, ispovijedi, pričesti i izmoli Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu na nakane Svetog Oca. Pripravna molitva Da si mi zdravo, ti slavni i ljubavlju užgani prijatelju Božji, ti moćni zagovorniče kod Boga! Od srca se radujem radi mnogih i velikih milosti, što ih je Bog udijelio i kojima sjajno sjajiš na nebu i zemlji. O sveče, sv. Ante, ti si već mnogima, koji su te molili za zagovor, isprosio od Boga uslišenje i pomoć. I ja te pun pouzdanja molim za zagovor. Isprosi mi pomoć u mojoj nevolji, isprosi utjehu i olakšicu mojem ražalošćenom srcu, milost iskrenog pokajanja za grijehe, da tebe u krepostima slijedim i time zavrijedim da me Bog usliša. Izmoli mi čvstu vjeru, trajno ufanje i goruću ljubav prema Bogu, da tako budem što ugodniji Njemu. O sveti prijatelju Božji, toliko si ljubio Isusa, da je u obliku djetešca tebi na ruke sišao i tolike ti milosti iskazao; Isus kod koga si na nebu, neće ti ništa uskratiti, što budeš za spasenje moje molio. Izmoli mi pomoć u mojoj nevolji da se duša moja utješi i da ubuduće živim život ugodan Bogu. Amen.  “Ak’ čudesa tražiš” je pjesma sv.Anti. U originalu je na talijanskom “Si queris” Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici. More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci. Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci! More, lanci... Slava Ocu. More, lanci... Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. Slavni sveti Ante, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu Sveti Ante, pobjedniče smrti, koji si po moćnom zagovoru kod Boga mnogima tjelesno mrtvima vratio život tijela, a još više duhovno mrtvima, život duše vratio: sačuvaj moje tijelo, moćnim svojim zaslugama i zagovorom od prijeke i zle smrti, dušu od vječne smrti, da Isus moj jedini život, u meni nikada ne umre. O sveti oče, kako velike opasnosti čekaju me u posljednjoj borbi, kad me boli smrti obuzmu i pakao protiv mene nasrne. Tu mi budi u pomoći i učini svojim zagovorom da Isus utočiste svih koji umiru i njegova sveta Majka budu sa mnom da njihovom pomoći u vječni mir uđem. Smiluj se sv. Ante i dušama umrlih, osobito mojih poznanika i rođaka, koji se još nalaze u čistilištu. Moli za njih da što prije postignu vječno radost u nebu. Amen. Danas je i Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića.  Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao. |
22.03.2008., subota
SRETAN USKRS!!!
 Radujte se kršćani u Isusu sabrani, Isus raspet, pokopan, smrt savlada ovaj dan! Aleluja, aleluja! |
21.03.2008., petak
Vrijeme milosti
|
Ovo je jedno od najpogodnijih razdoblja u godini za činiti dobro. Postoji toliko mogućnosti: pomiriti se s onime s kime smo se posvađali; vratiti što smo posudili od drugih, a nismo još vratili; posjetiti djedove i bake, koji nas dugo nisu vidjeli; otići na kavu sa starim prijateljem nakon dugo vremena; prestati s nekom ovisnošću; zahvaliti onome kome smo nezahvalni itd. A možete i moliti ovu lijepu molitvu - krunicu Božanskoga Milosrđa. Potrebno je samo 5 minuta. Na Veliki petak započinje devetnica krunice Božanskoga Milosrđa i traje do subote uoči Bijele Nedjelje (nedjelja nakon Uskrsa).Ta je nedjelja Blagdan Božanskoga Milosrđa. Krunicu je izdiktirao Gospodin Isus sv. Faustini u Vilniusu, 13-14. rujna 1935., kao molitvu za smirenje i ublaživanje gnjeva Božjega, za naše i tuđe grijehe i grijehe cijeloga svijeta. “Ovom molitvom sve možeš izmoliti, kad se to što moliš slaže s Mojom voljom." Tko god je bude molio, doživjet će u svom smrtnom času Moje veliko milosrđe. Svećenici će ga pružati grešnicima kao posljednje sidro spasa. Ukoliko bi tko bio najokorjeliji grešnik - ako samo jednom izmoli tu krunicu, dobit će milost Mog beskrajnog milosrđa." Moli se na običnoj krunici ovako: Na prva tri zrnca moli se: Oče naš, Zdravo Marijo, Vjerovanje. Na svih pet desetica moli se: a) na velika zrnca: Vječni Oče, prikazujemo ti tijelo i krv, dušu i božanstvo tvojega preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštvinu za svoje grijehe i grijehe cijeloga svijeta b) na mala zrnca (10 puta): "Po pregorkoj muci Njegovoj smiluj se nama i cijelomu svijetu." Na kraju krunice doda se (tri puta): "Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelomu svijetu." Prije krunice Božanskog Milosrđa pročita se tekst za taj dan: 1.dan: Danas mi prinesi sve ljude ljude, naročito grešnike i uroni ih u more mojega milosrđa. Time mi smanjuješ gorčinu zbog izgubljenih duša. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ,...pa krunica Božanskog Milosrđa 2.dan: Danas mi prinesi duše redovnika i svećenika,uroni ih u moje beskrajno milosrđe. One su mi davale snage da izdržim svoju pregorku muku.Po njima će se izliti rijeke milosrđa na cijelo čovječanstvo. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrdja 3. dan: Danas mi prinesi sve vjerne i pobožne duše,uroni ih u more mojega milosrđa.Ove su me duše krijepile na mojem putu muke,one su bile kapljice utjehe u moru gorčine. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa 4. dan: Danas mi prinesi pogane i nevjernike, koji još nisu upoznali Božansko milosrđe.U svojoj pregorkoj muci ja sam na njih mislio,a njihov budući žar tješio moje srce.Uroni ih u more mojega milosrdja Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa 5. dan: Danas mi prinesi duše krivovjeraca i otpadnika,uroni ih u more mojega milosrđa.Za moje pregorke muke one su rastrgale moje tijelo i moje srce-moju Crkvu.Ako se one vrate u krilo Crkve,izliječit će moje rane i ja ću osjetiti utjehu u svojim bolima. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa 6. dan: Danas mi prinesi nježne i ponizne duše,kao i duše male djece,uroni ih u moje milosrđe.One su najsličnije mom srcu,i davale su mi snagu u mojoj pregorkoj smrtnoj muci.Bile su kao zemaljski andjeli koji bdiju na mojim oltarima.Na njih ću izliti slapove milosti,jer su samo ponizne duše u koje stavim sve svoje povjerenje u stanju primiti moje darove. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa 7. dan: : Danas mi prinesi one duše koje na poseban način štuju i časte moje milosrđe.Te duše najviše sudjeluju u mojim patnjama i najviše su prodrle u moj duh.One su živa slika mojega milosrdnoga srca.Ove će se duše u budućem životu pojaviti u posebnom sjaju i ni jedna od njih neće doći u pakao.U njihovom smrtnom času bit ću uz njih. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa 8 dan: Danas mi prinesi duše iz čistilišta,uroni ih u bezdan mojega milosrđa da bi rijeke moje Krvi ublažile i skratile njihove muke.Ove su mi mi siromašne duše drage dok zadovoljavaju Božanskoj pravednosti.Možete pomoći tim dušama da im ublažite patnje crpeći iz blaga Crkve oproste i prinoseći žrtve zadovoljštine.O,kad biste vidjeli njihove patnje ne biste im prestali prinositi darove svojih molitava kako bi otplatile dug mojoj pravednosti. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa 9. dan: Danas mi prinesi mlake duše i uroni ih u more mojega milosrđa.Ove mi duše najbolnije ranjavaju srce.One su me najviše rastužile u Maslinskom vrtu i istrgnule iz moga srca vapaj: ”Oče,neka me mimoidje ovaj kalež!Ali neka ne bude moja, nego Tvoja volja. Za njih je moje milosrdje jedini spas. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa |
Veliki petak
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok. Bogoslužje se sastoji od Službe riječi, klanjanja križu i Pričesti. Posjetite blog: val-scm.bloger.hr - Žena od 27 godina bori se s teškom bolesti i treba naše molitve. |
20.03.2008., četvrtak
Veliki četvrtak
Danas je Veliki ili Sveti četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa.  Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje. Katolički svijet ulazi danas u duboku tišinu. Samo u miru može se čuti i dogoditi ono veliko što je donio Isus iz Nazareta. Danas Crkva postaje svjesna da je poslana svakom čovjeku, da je ona božanska i da samo u poslušnosti Ocu, Sinu i Duhu Svetome ima snage za evangelizaciju, obnovu svijeta i preporod društva. Komunicirajući u svetoj pričesti s Isusom iz Nazareta vjernik postaje raznositelj otkupiteljskih i spasiteljskih snaga Isusa Krista te tako stvara korak po korak, komadić po komadić novo nebo i novu zemlju. Tomislav Ivančić |
17.03.2008., ponedjeljak
Nesreće
Iznenadio me strašan broj nesreća ovoga vikenda. Koliko sam nabrojio bilo je 12 mrtvih, najmanje 12 ozlijeđenih, nekoliko ubojstava, velika pljačka pošte, a i danas se nastavilo. To mi je, kao da smo u ratu pa javljaju koliko ima mrtvih i ranjenih. Strašno! Grozno je što se puno toga moglo izbjeći, što su ljudi krivi što se to dogodilo, nije kriva priroda ni elementarne nepogode. Žalosti me, što ljudi ne mijenjaju loše navike, što ne uče iz iskustva drugih. Očito nitko ne mijenja svoje ponašanje, kada čuje, da je netko poginuo u prometnoj nesreći. Toliko reklama, jumbo plakata, pokušaja da se apelira na ljude, da ne voze prebrzo, da ne piju i ne drogiraju se dok voze, da se vežu pojasom, kao da je sve to uzalud. Očito ljudi olako to sve shvaćaju i misle, da se to njima neće dogoditi. Posebno me žalosti, kada netko pogine ni kriv ni dužan, samo se zatekao u krivo vrijeme na krivom mjestu i neki pijani vozač ili netko tko je prebrzo vozio oduzeo mu je život. To se dogodilo i ovaj vikend. U jednoj nesreći, poginuo je mladi dečko, koji se prebrzo vozio na motoru i usput ubio i vozača auta. Vozio se motorom bez posebnog razloga, išao je uživati u vožnji. Da je bar znao unaprijed, kuda će to odvesti. Alkohol je veliki problem. Čitao sam da pola prometnih nesreća nastane zbog alkohola, većina silovanja, većina krađa. Olako se shvaća alkohol, društveno je prihvatljiv, a koliko ljudi je izgubilo život zbog pijanstva. Koliko je nedužnih ljudi stradalo, zato što je netko bio pijan.  Grozna je situacija. Što se treba dogoditi, da ljudi prestanu voziti pijani, da prestanu voziti prebrzo, da počnu vezati pojas??? Normalni, obični ljudi, kada su pijani za volanom ili kada voze prebrzo, lako mogu postati ubojice sebe, drugih. Kada se to dogodi, više se ne može promijeniti, tada je prekasno, a tko misli na posljedice unaprijed? Neki ostanu trajni invalidi, neki naprave veliku materijalnu štetu, neki ubiju suvozače, koji su im obitelj ili prijatelji. Zar se to nije moglo izbjeći???? Pokoj vječni žrtvama na cesti. Bože rasvijetli pamet pijanim i neozbiljnim vozačima, da shvate opasnosti svoga ponašanja, dok nije kasno, dok još nisu ubili sebe i druge. |
16.03.2008., nedjelja
Cvjetnica
 Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Slavi se Isusov trijumfalni ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisan u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19). Narod je dočekao Isusa, mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je Isus išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se obavljaju procesije s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Također se za vrijeme sv. Mise, čita izvještaj o Isusovoj muci. Službeni latinski naziv Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. skupljali popodne na Maslinskom brdu, tu slavili produženo bogoslužje riječi te uvečer u procesiji, s granama palme ili masline u ruci, ulazili u Jeruzalem. Time su vjernički ponovno uprisutnjivali Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem pred početak muke. Običaj se širio s vremenom po Europi, gdje su vjernici upotrebljavali zelene grane i drugih drveća te ih nakon sudjelovanja u bogoslužju stavljali u svoje domove ili na polja sa željom da Bog od njih odgoni zle sile i nevrijeme. S vremenom je uveden liturgijski blagoslov tih grančica na Cvjetnicu pred svečani ophod kako bi postalo očitije da zaštitna moć zelenih grana proizlazi iz blagoslova Crkve, a ne od nekih magijskih sila. |
14.03.2008., petak
U šumi
Dok stažiram, često imam sa sobom fotoaparat pa slikam. Za ovaj put izabrao sam neke od tih slika. Prevrnuo se šumski traktor. To se događa jako rijetko i zatekao sam se u šumi, baš u tom trenutku. Vraćanje traktora u horizontalu, trajalo je par sekundi, štete nije bilo, vozaču nije bilo ništa.  Ovako izgleda, kada nije prevrnut   Utovar trupaca na kamion.  Zbog opravdanih razloga, morao sam se popesti na kamion i na trupce, a usput sam i slikao   Ovako izgledaju prosječne državne šume.  A ovako privatne šume.  I ovako...  i ovako...u privatnim šumama, često se ne radi ništa, prepuštene su stihiji, jedino se sječe...  ali privatna šuma, može izgledati i ovako, ako vlasnik vodi brigu.  Konji ne žive u šumi, ali ih se može susresti usput   Ovo je daždevnjak. Na slici se nalazi u plitkom potoku, na čijem dnu je lišće.  Vinca minor - mali zimzelen  Na putu iz šume. Polja i šume čine oko 95% kopnenog dijela Hrvatske.  Zalazak sunca u selu moje bake. |
11.03.2008., utorak
MOLITVA LURDSKOG JUBILEJA
 Bože, Oče naš, između svih stvorova ti si dao da iznikne Marija, savršeno stvorenje, "Bezgrešno Začeće". Ovdje, u Lurdu, ona je sama izgovorila ovo ime, koje je Bernardica opetovala. Bezgrešno Začeće je krik nade: zlo, grijeh i smrt nisu više pobjednici. Marija je znak koji prethodi, ona je zora sapsenja. Marijo, koja si nevisnost i utočište grešnika, mi te molimo: Zdravo Marijo, milosti puna! Gospodine Isuse, ti si nam dao Mariju za majku. Ona je podijelila s tobom muku i uskrsnuće. Ovdje, u Lurdu, ukazala se Bernardici ožalošćena zbog naših grijeha, ali i obasjanja tvojim svjetlom. Preko nje ti povjeravamo sve svoje radosti i muke: i naše, i one bolesnih, kao i čitavog čovječanstva. Marijo, majko i sestro naša, povjerenice naša i podrška svih nas: mi te molimo: Zdravo Marijo, milosti puna! Duše Sveti, ti si Duh ljubavi i jedinstva. Ovdje, u Lurdu, preko Bernardice Marija je tražila da se podigne kapela i da se ovamo dolazi u procesiji. Nadahni Crkvu koju je Krist podigao na Petrovoj vjeri: okupi je u jedinstvu. Vodi hodočašće Crkve: da bude vjerna i hrabra! Marijo, ti si puna Duha Svetoga, ti si zaručnica i službenica. Ti si primjer kršćanima i majčinsko lice Crkve: mi te molimo: Zdravo, Marijo, milosti puna! Za sve milosti udijeljenje na ovom mjestu, za sva obraćenja, sva oproštenja, sva ozdravljenja, za sva zvanja i obećanja koja si ti utvrdila ili dala da ovdje nastanu, za radost služenja koju nam ti daješ da kušamo: Gospa Lurdska, mi ti zahvaljujemo! Blagoslovljena ti među ženama! Sa svom našom braćom i sestrama, s narodima bez mira i pravde, s mladima koji traže svoj put, ti koja si se ukazala kao mlada žena djevojčici Bernardici: sa svim žrtvama smrti, bolesti, oštećenja, promašaja, sa svim onima koji imaju razlog da očajavaju: Gospo Lurdska, mi te molimo! Moli za nas! Ti si osmijeh Božji, odsjaj Kristova svjetla, stan Duha Svetoga; ti si odabrala Bernardicu u njezinu jadu; ti si zvijezda jutarnja, vrata neba i prvo oživljeno stvorenje: Gospo Lurdska, mi ti se divimo, tebi kličemo i zajedno s tobom pjevamo divote Božje; Veliča duša moja Gospodina! Ova se molitva sastoji od šest zaziva. Mogu se uzeti samo prva tri ili samo zadnja tri naziva; a dva se dijela mogu iskoristiti u dva različita trenutka. Nakon svakog zaziva može se moliti Zdravomarija. |
07.03.2008., petak
MOLITVA SVETOM JOSIPU ZA ZAŠTITU
Sinoć je počela devetnica sv.Josipu, jer je proslava 15.3. pa evo jedne molitve njemu u čast . Preslavni sveti Josipe, tebe je Bog izabrao za hranitelja svom Sinu i za zaručnika prečistoj Majci Njegovoj i postavio te tako glavarom Svetoj Obitelji, pa te je zbog toga Namjesnik Kristov proglasio zaštitnikom Crkve Isusove. Svim pouzdanjem srca svoga molim te priteci u pomoć čitavoj radničkoj Crkvi! Štiti na poseban način svojom očinskom skrbi Svetog Oca, te sve biskupe i svećenike, koji su sjedinjeni s Petrovom Stolicom! Brani sve koji se uz sve poteškoće i patnje trude oko spasa duša i učini da se svi narodi ponizno podlože svetoj Crkvi izvan koje nema spasenja. Udostoj se, predobri sveti Josipe, primiti i mene među svoje štićenike. Posvećujem ti se posve i molim te budi mi ocem, zaštitnikom i vođom na putu k spasenju. Isprosi mi čisto srce i veliku želju za vlastitim posvećenjem. Učini da po tvom primjeru sva moja djela budu upravljena na što veću Božju proslavu i za sjedinjenje s božanskim Srcem Isusovim i bezgrešnim Srcem Marijinim i s tobom, o sveti Josipe. Moli za me da postanem vrijedan biti dionikom onoga pokoja i blaženstva što si ga ti osjetio na svom smrtnom času. Amen. |
05.03.2008., srijeda
Iznenađenje
|
Na jednoj internetskoj stranici bila je opcija pitaj svećenika. Tako sam ja postavio niz pitanja o pobačaju. Gledao sam i gledao, a odgovora nije bilo. Prošli tjedan upisivao sam nešto u tražilicu i našao sam nenadano ta svoja pitanja i odgovore i ustanovio, da je to objavljeno u Glasu Koncila, još 2005., dan prije mog rođendana. Kada čovjek dobije dušu? Što u Bibliji piše o pobačaju? Je li opravdana izjava da je nespojivo biti katolik i istodobno se zalagati za pobačaj? Postoji li situacija kada Crkva dozvoljava pobačaj? Kako dokazati da je čovjek živ od začeća a ne od rođenja? Ljudska osoba, stvorena na sliku Božju - kao što znate iz Knjige Postanka - biće je u isti mah tjelesno i duhovno. Biblijski izvještaj izražava tu stvarnost simboličkim jezikom izjavljujući da je »Bog napravio čovjeka od praha zemaljskog te mu u nosnice udahnuo dah života; tako postade čovjek živa duša« (Post 2, 7). Bog je htio cijeloga čovjeka kao takvoga. Riječ duša u Svetom pismu često označuje ljudski život, ili cijelu ljudsku osobu. Ali označuje i ono najnutarnjije u čovjeku i što je njemu najvrednije, ono po čemu je posebno slika Božja: »duša« znači duhovno počelo u čovjeku. »Crkva uči da Bog svaku duhovnu dušu neposredno stvara, da dušu ne 'proizvode' roditelji i da je duša besmrtna. Ona ne propada kad se tijelo odvaja smrću i ponovno će se ujediniti s tijelom u konačnom uskrsnuću«, kaže Katekizam Katoličke Crkve (KKC 366). Toliko o prvome pitanju, dok ćemo na druga morati biti »sažetiji«, kako bismo barem djelomično uspjeli odgovoriti na sva koja postavljate. »Prije nego što te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego što iz krila majčina izađe, ja te posvetih«, piše prorok Jeremija (Jr 1,5) čime se već dovoljno govori da ljudski život mora biti cijenjen i štićen bez ograničenja od časa začeća. Ljudskom biću moraju od prvog časa postojanja biti priznata osobna prava, među kojima je i nepovredivo pravo svakog nevinog bića na život. Učenje je Crkve, sadržano ne samo u »katekizmu« nego i u mnogim dokumentima, da je svaki izazvani pobačaj u sebi moralno zao. Taj se nauk kroz stoljeća nije mijenjao i ostaje nepromjenjiv do danas. Zato je i izjava da je »nespojivo biti katolik i istodobno se zalagati za pobačaj« točna. Katolik koji bi se zalagao za pobačaj zapravo bi živio u proturječju sa naukom koji mora prihvatiti, tj. da je »Bog, Gospodar života, povjerio ljudima uzvišenu zadaću održavati, i tu dužnost moraju vršiti na način dostojan čovjeka. Stoga život, jednom začet, treba najbrižnije štititi; pobačaj i čedomorstvo užasni su zločini« (Gaudium et spes, 51). Ne postoji prilika u kojoj bi »Crkva dozvolila pobačaj«: to nije u njezinoj ovlasti, jer Crkva niti život daje, niti ga ima pravo oduzeti. Kao, uostalom, i država ili bilo koja druga ljudska zajednica, jer život daruje Bog. Štoviše, formalna suradnja u vršenju pobačaja za Crkvu je težak grijeh. Crkva taj prijestup protiv ljudskoga života kažnjava zakonskom kaznom izopćenja, kako se navodi u Zakoniku kanonskog prava (kan. 1389): »Tko sudjeluje u vršenju pobačaja, upada, ako dođe do učinka, u izopćenje unaprijed izrečeno... samim time što je učinio prijestup« (kan. 1314) i pod uvjetima koje predviđa crkveno pravo. Crkva time na vidjelo iznosi težinu počinjenog zločina, nenadoknadivu štetu učinjenu ubijenom biću, njegovim roditeljima i cijelome društvu. Činjenicu da je čovjek živ od začeća, a ne od rođenja ne treba valjda više dokazivati, jer je znanstveno dokazana i utemeljena, o čemu imate pregršt literature. A svaki čovjek zdrava razuma to zna i prihvaća, bez obzira na njegova (ne)vjernička uvjerenja, jer zna da znanstvenici znaju da život počinje u trenutku začeća, a da se rasprava danas zapravo vodi na »pravnoj razini«, tj. hoće li se čovjeku priznati sva prava i dok je u majčinoj utrobi, ili će ga se ubiti svojevoljnom odlukom nekoga od sudionika u pobačaju. Crkva je uvjerena i uči da se sa ljudskim zametkom od samoga začeća treba postupati kao s osobom, mora ga se u cjelovitosti štititi, liječiti i njegovati, kao i svako drugo ljudsko biće. Danas zagovornicima pobačaja, jer su agresivni i često neracionalni, nije lako objasniti da žena »ne može raspolagati svojim trbuhom«, jer se pozivaju »na svoja prava« ili na »prava žena«. Istodobno, kao gluhi i slijepi, ne žele ni vidjeti ni priznati da svojim zahtjevima za »svojim« pravima istodobno gaze prava - drugih, u ovome slučaju djeteta. U naputku »Donum vitae« Crkva uči da su »građansko društvo i politička vlast dužni priznavati i poštivati neotuđiva osobna prava; ljudska prava ne ovise o pojedincima ni o roditeljima niti su povlastica koju bi davala država ili društvo. .. Među tim osobnim pravima treba u ovom pogledu istaknuti... pravo na život i tjelesnu cjelovitost svakoga ljudskog bića od začeća do smrti«. Taj bi nauk trebao isticati svaki vjernik, posebno onima koji u njegovoj blizini možda kane počiniti taj grijeh. Tko zna što ih na to nagoni, pa je potrebno dati im svu potrebu potporu i pomoć kako se ne bi teško ogriješili o Božji zakon. A ljudski je zakon dužan - i na tome ustrajava Crkva (Donum vitae, 3) - predvidjeti »odgovarajuće kaznene odredbe za svako namjerno ugrožavanje prava« djeteta. Glas Koncila, broj 40 (1631), 2.10.2005. |
02.03.2008., nedjelja
Današnja čitanja
|
Danas su mi se baš svidjela čitanja na Misi. U prvom se govori kako je David izabran za kralja na neočekivan način. Slijedi meni najljepši psalam, koji je ispjevao kralj David. Odličan je tekst sv. Pavla Efežanima:jer što potajno čine, sramota je i govoriti. "Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetljet će ti Krist." Evanđelje govori o slijepcu koji je progledao i o onima koji imaju zdrave oči, a slijepi su za istinu. 1 Sam 16 1Jahve reče Samuelu: "Dokle ćeš tugovati zbog Šaula, kad sam ga ja odbacio da ne kraljuje više nad Izraelom? Napuni uljem svoj rog i pođi na put! Ja te šaljem Betlehemcu Jišaju, jer sam između njegovih sinova izabrao sebi kralja." 6Kad su došli i kad je Samuel vidio Eliaba, reče u sebi: "Jamačno, evo pred Jahvom stoji njegov pomazanik!" 7Ali Jahve reče Samuelu: "Ne gledaj na njegovu vanjštinu ni na njegov visoki stas, jer sam ga odbacio. Bog ne gleda kao što gleda čovjek: čovjek gleda na oči, a Jahve gleda što je u srcu." 10Tako Jišaj dovede sedam svojih sinova pred Samuela, ali Samuel reče Jišaju: "Jahve nije izabrao nijednoga od ovih." 11Potom zapita Jišaja: "Jesu li to svi tvoji sinovi?" A on odgovori: "Ostao je još najmlađi, on je na paši, za stadom." Tada Samuel reče Jišaju: "Pošalji po njega, jer nećemo sjedati za stol dok on ne dođe." 12Jišaj posla po njega: bio je to rumen momak, lijepih očiju i krasna stasa. I Jahve reče Samuelu: "Ustani, pomaži ga: taj je!" 13Samuel uze rog s uljem i pomaza ga usred njegove braće. Duh Jahvin obuze Davida od onoga dana. A Samuel krenu na put i ode u Ramu. Ps 23 1Psalam. Davidov. Jahve je pastir moj: ni u čem ja ne oskudijevam; 2na poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke me tihane vodi 3 i krijepi dušu moju. Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. 3 i krijepi dušu moju. Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. 4Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj štap i palica tvoja utjeha su meni. 5Trpezu preda mnom prostireš na oči dušmanima mojim. Uljem mi glavu mažeš, čaša se moja prelijeva. 6Dobrota i milost pratit će mene sve dane života moga. U Jahvinu ću domu prebivati kroz dane mnoge. Ef 5 8Da, nekoć bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu: kao djeca svjetlosti hodite - 9plod je svjetlosti svaka dobrota, pravednost i istina - 10i odlučite se za ono što je milo Gospodinu. 11A nemajte udjela u jalovim djelima tame, nego ih dapače raskrinkavajte, 12jer što potajno čine, sramota je i govoriti. 13A sve što se raskrinka, pod svjetlošću postaje sjajno; što je pak sjajno, svjetlost je. 14Zato veli: "Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetljet će ti Krist." Iv 9 1Prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. 2Zapitaše ga njegovi učenici: "Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?" 3Odgovori Isus: "Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja." 4"Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. 5Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta." 6To rekavši, pljune na zemlju i od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. 7I reče mu: "Idi, operi se u kupalištu Siloamu!" - što znači "Poslanik." Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući. 8Susjedi i oni koji su ga prije viđali kao prosjaka govorili su: "Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?" 9Jedni su govorili: "On je." Drugi opet: "Nije, nego mu je sličan." On je sam tvrdio: "Da, ja sam!" 10Nato ga upitaše: "Kako su ti se otvorile oči?" 11On odgovori: "Čovjek koji se zove Isus načini kal, premaza mi oči i reče mi: 'Idi u Siloam i operi se.' Odoh dakle, oprah se i progledah." 12Rekoše mu: "Gdje je on?" Odgovori: "Ne znam." 13Tada odvedoše toga bivšeg slijepca farizejima. 14A toga dana kad Isus načini kal i otvori njegove oči, bijaše subota. 15Farizeji ga počeše iznova ispitivati kako je progledao. On im reče: "Stavio mi kal na oči i ja se oprah - i evo vidim." 16Nato neki između farizeja rekoše: "Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu." Drugi su pak govorili: "A kako bi jedan grešnik mogao činiti takva znamenja?" I nastade među njima podvojenost. 17Zatim ponovno upitaju slijepca: "A što ti kažeš o njemu? Otvorio ti je oči!" On odgovori: "Prorok je!" 18Židovi ipak ne vjerovahu da on bijaše slijep i da je progledao dok ne dozvaše roditelje toga koji je progledao 19i upitaše ih: "Je li ovo vaš sin za kojega tvrdite da se slijep rodio? Kako sada vidi?" 20Njegovi roditelji odvrate: "Znamo da je ovo naš sin i da se slijep rodio. 21A kako sada vidi, to mi ne znamo; i tko mu je otvorio oči, ne znamo. Njega pitajte! Punoljetan je: neka sam o sebi govori!" 22Rekoše tako njegovi roditelji jer su se bojali Židova. Židovi se doista već bijahu dogovorili da se iz sinagoge ima izopćiti svaki koji njega prizna Kristom. 23Zbog toga rekoše njegovi roditelji: "Punoljetan je, njega pitajte!" 24Pozvaše stoga po drugi put čovjeka koji bijaše slijep i rekoše mu: "Podaj slavu Bogu! Mi znamo da je taj čovjek grešnik!" 25Nato im on odgovori: "Je li grešnik, ja ne znam. Jedno znam: slijep sam bio, a sada vidim." 26Rekoše mu opet: "Što ti učini? Kako ti otvori oči?" 27Odgovori im: "Već vam rekoh i ne poslušaste me. Što opet hoćete čuti? Da ne kanite i vi postati njegovim učenicima?" 28Nato ga oni izgrdiše i rekoše: "Ti si njegov učenik, a mi smo učenici Mojsijevi. 29Mi znamo da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo ni odakle je." 30Odgovori im čovjek: "Pa to i jest čudnovato da vi ne znate odakle je, a meni je otvorio oči. 31Znamo da Bog grešnike ne uslišava; nego je li tko bogobojazan i vrši li njegovu volju, toga uslišava. 32Odvijeka se nije čulo da bi tko otvorio oči slijepcu od rođenja. 33Kad ovaj ne bi bio od Boga, ne bi mogao činiti ništa". 34Odgovore mu: "Sav si se u grijesima rodio, i ti nas da učiš?" i izbaciše ga. 35Dočuo Isus da su onoga izbacili pa ga nađe i reče mu: "Ti vjeruješ u Sina Čovječjega?" 36On odgovori: "A tko je taj, Gospodine, da vjerujem u njega?" 37Reče mu Isus: "Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!" 38A on reče: "Vjerujem, Gospodine!" I baci se ničice preda nj. 39Tada Isus reče: "Radi suda dođoh na ovaj svijet: da progledaju koji ne vide, a koji vide, da oslijepe!" 40Čuli to neki od farizeja koji su bili s njime pa ga upitaju: "Zar smo i mi slijepi?" |
