Za dostojan posao
Dvije dobre stvari u proteklom tjednu: Navršio pola stoljeća i zdrav (nakon liječničkog pregleda). Dakle, treba delati! I ovaj tjedan je protekao uglavnom u pisanju, razgovorima, analizama i td. vezanim za našu konvenciju. Draga mi je polemičnost među nama u stranci, jer govori o ozbiljnosti, ali i o suglasju da teme vezane za promjene u svijetu rada i položaj radništva doista čine habitualni dio našega političkog programa. Poslali smo na teren tekst «Za dostojan posao» kao podlogu za raspravu među članstvom. A vama blogerima, ako vas zanima, dajem na uvid prvu točku toga teksta, gdje se na neki način, politički određujemo spram ove velike teme. Pošten komentar i onih koji nisu socijaldemokrati, dobro je došao.
1.SDP i promjene u globalizirajućem svijetu rada
SDP ide u susret tom procesu s obvezom da inzistira na humanim vrednotama u tokovima globalizacije; da ublaži njene loše efekte poput isključenosti cijelih zajednica iz procesa stjecanja bogatstava, siromaštva, sveprisutnog osjećaja nesigurnosti, financijske nestabilnosti, ugrožavanja prirodnog okoliša. Novi oblici proizvodnje i komunikacije uvode i nove oblike ugrožavanja. Zato je potrebno razviti i nove sustave zaštite, djelotvornije od klasičnih socijaldemokratskih mehanizama iz prošlosti, sadržanih u već klasičnoj državi blagostanja.
Tu obvezu dijelimo s drugim lijevim političkim, socijalnim i civilnim snagama Europe, ali su naše obveze i specifične, kao što su specifični učinci globalizacijskih procesa u Hrvatskoj pred ulazak u EU.
Tradicionalna socijaldemokracija ideološki je zastupala prvenstveno robne proizvođače. Suvremena socijaldemokracija mora voditi računa o stvaralaštvu u najširem smislu, stoga se stavljamo na stranu stvaralaca, ljudi koji žive od svojega, a ne tuđega rada, ali i svih onih društvenih grupa koje globalizacija marginalizira, frustrira i deklasira. SDP nastoji biti njihova politička identifikacija i mogućnost utjecaja na zbivanja na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Svjedočimo o globalizaciji tržišta i kapitala, ali ne i globaliziranju solidarnosti, pogotovo među skupinama pogođenim neizvjesnostima što ih nosi globalizacija. SDP svojom obvezom smatra izgradnju i učvršćivanje institucija socijalne sigurnosti i mehanizama za njeno ostvarivanje.
Iako globalizacija stvara nove probleme, ona nosi i potencijale za neslućeni, ne samo ekonomski rast, već i univerzalni društveni razvitak. Razvijena socijalna država koja je uspostavljena u Zapadnoj Europi nakon drugog svjetskog rata, pod utjecajem globalizacijskih procesa zahtijeva dogradnju. I to ne svojih ciljeva i visokih vrijednosti socijalnog blagostanja i opće dobrobiti, već prvenstveno mehanizama za očuvanje tih vrijednosti.
Rad i radno okruženje danas su promijenjeni. Ono što smo poznavali kao sigurno radno mjesto, kao utvrđeno radno vrijeme, kao sigurnu plaću, kao unaprijed definirane radne obveze danas je promijenjeno i sve više zamijenjeno tzv. fleksibilnim mjestom rada (rad na izdvojenim mjestima), fleksibilnim radnim vremenom (atipična organizacija radnog vremena), numeričkom fleksibilnošću (fleksibilnost otpuštanja i zapošljavanja), financijskom fleksibilnošću (visinu plaće određuju radni rezultati), funkcionalnom fleksibilnošću (promjena poslova i radnih mjesta). Velike su to i duboke promjene u svijetu rada! Kako ih prihvatiti a pritom očuvati sigurnost koja jamči kvalitetu života i dostojanstvo osobe?
Odgovor na ova pitanja i izazove nije jednostavan niti jednoznačan. Izvjesno je samo da se socijalna sigurnost i socijalna kohezija moraju očuvati, ovoga puta vjerojatno na višoj razini društvene organizacije.
Što se radni odnos bude više individualizirao, sve će više biti potrebno socijalne kohezije na razini društva.
Socijalni dijalog je instrument za europeizaciju industrijskih odnosa, promicanje demokracije, provođenje promjena, a budućim članicama EU i za primjenu pravne stečevine.
SDP ostvarivanju radničkih prava pristupa bez povijesnih sentimenata i nostalgije, svjesni da su nove, promijenjene okolnosti novi izazov za očuvanje starih, tradicionalnih vrednota socijalne pravde, slobode, jednakosti i solidarnosti. Čuvanje i produbljivanje tih vrijednosti nije moguće pukim čuvanjem starih obrazaca, institucija, i mehanizama. Naprotiv, oni postaju obrazci koji otežvaju očuvanje tih vrijednosti. Novi socijaldemokratski izazovi su stoga mudro i hrabro izlaženje iz okvira tradicionalne socijalne države, snažno afirmirane u Europi nakon 2. svjetskog rata, ili iz našeg povijesnog iskustva radničkog samoupravljanja, kao ideološkog projekta. No, izići iz okvira, ne znači i poništiti zasade dobre tradicije, a još manje poništiti vrijednosti koje su označile civilizacijski iskorak u osvajanju prostora slobode. Vrijednosti europske socijalne države i vrijednosti radničkog samoupravljanja nisu prevladane vrijednosti!
Izići iz okvira, ne znači prihvatiti agresivnost neoliberalizma u području rada i radnih odnosa, ali ni odbaciti uvećane razvojne mogućnosti društava. Odgovornost za ekonomski rast i razvoj, ali i ukupni društveni razvitak koji uključuje vrijednosti dobrog i sigurnog života naših sugrađana središnji je i najkrupniji izazov koji stoji pred nama, hrvatskim socijaldemokratima.
Naš projekt nije izručivanje Hrvatske i njenih građana globaliziranom svijetu, već unošenje elemenata toga svijeta u specifični prostor hrvatskog društva i njegovih kulturnih stečevina. Naš je projekt blagostanje utemeljeno na radu i stvaralaštvu, stvaranje novih radnih mjesta, novoga posla, ali ne bilo kakvoga. Slabo plaćeni ili neplaćeni posao, poniženi radnici i posao koji ruši dostojanstvo ljudi, ljudi tretirani na poslu kao stvari, bez mogućnosti sudjelovanja i odlučivanja o svome poslu, nisu dio tog našeg projekta. Naprotiv dostojan posao za koji se zauzimamo znači : produktivan i siguran rad, poštivanje radnih prava, primjerenu plaću, socijalnu zaštitu radnika, mogućnost za socijalni dijalog, sindikalno organiziranje i participaciju.
30.06.2006. u 11:58