O svemu by DARGAN

ponedjeljak, 28.05.2007.

Jeste li zavisni o Internetu?



Zavisnost o Internetu (Internet Addiction Disorder - IAD) se dijagnostikuje kao patološka potreba za Internetom (Pathologycal Internet Usage - PIU). Neki strani eksperti tvrde da od ove bolesti pati minimum 10 odsto korisnika globalne mreže. Ipak, na ex YU područjima još uvijek je teško postići. Kao što znate, broadband Internet dobijamo na kašičicu i uz smiješne limite saobraćaja. Što se dial-upa tiče, prije ćete razviti šizofreniju i poremećaj čupanja kose dok se neka stranica učita nego li postanete zavisni o Internetu. A tek da ne pominjemo cijene internet saobraćaja.... Uh, ovdje je zaista teško biti i postati zavisnik o internetu.
Ipak, da ova vrsta zavisnosti i nije šala pokazuju i smrtni slučajevi tokom dugotrajnih sesija online igranja, chatanja i svakog drugog surfanja.
Čini sa da normalna potreba za boravkom na mreži prelazi u patološku kada se ispune dva kriterijuma: Provedeno vrijeme na internetu i tzv. "kriterijum spajanja svjetova".
Kriterijum je provedenog vremena na Internetu je on-line trajanje sesija, a to je četiri do šest sati svakodnevno u dužem vremenskom periodu.
Drugi graničnik Internet normalnosti je kriterijum "spajanja svjetova". Prema njemu, patološka upotreba nastaje kada sajber-život postane svijet za sebe i kada nije integrisan u stvarni život, nego je zamjena realnosti ili bijeg od stvarnosti.

Zavisnost od Interneta ili prekomjerna upotreba Intemeta ima najmanje četiri korjena.
(1) socijalno-kulturološki. Ta zavisnost može predstavljati bjekstvo od društvene realnosti koje nastaje kao posljedica različitih životnih osujećenosti i nezadovoljstava.
(2) karakter Interneta. Na mreži se mogu graditi društvene veze - laka upoznavanja, jednostavna komunikacija... Takođe, Internet lako simulira realan život.
(3) socijalno-psihološki. Na Internetu možete postati neko drugi, što naročito prija stidljivim, usamljenim i zatvorenim osobama. Preko mreže možete izbjeći osećaje usamljenosti i bespomoćnosti.
(4) psihički faktori. Istraživači smatraju da osobe koje su sklone fantazijama, koje su stidljive, socijalno fobične, nezadovoljne socijalnim stutusom u sredini, depresivne, nesigurne - spadaju u rizične grupe.

Postoje i različiti tipovi Intemet zavisnika:
1. Kompulzivni pretraživaći informacija (Information overload)
2. Opsednuti sajber-seksom (Cybersexual addiction)
3. Zavisni od virtuelnih veza i prijateljstava (Cyber-relational addiction)
4. Opsesivni igrači na mreži: kockanje, interaktivno igranje (Net gaming)
5. Patološki korisnici elektronske pošte ili mejloholičari (Mailholism)

Simptomi Internet zavisnosti
1. Lažete koliko vremena provodite online.
2. Fizičke aktivnosti i društveni život svedeni su vam na minimum.
3. Zanemarujete obaveze u kući, na poslu i u školi kako biste provodili vrijeme online.
4. Trošite previše novca na kompjutersku opremu ili internet aktivnosti.
5. Osjećate stalnu želju da budete online, kada god ste udaljeni od računara.
6. Online ste da biste pobjegli od životnih problema.
7. Ne obraćate pažnju na emocionalne i fizičke posljedice zbog cjelodnevnog sjedenja ispred kompjutera.
8. Negirate da imate problem

Internet zavisnost može biti opasna kada vam je miš u jednoj ruci, a kreditna kartica u drugoj. Tada imate šansu da stvorite još jednu zavisnost, kao što je online klađenje ili kockanje. Postoji još negativnih implikacija kao što su cybersex (dok vam partner/ica leži u krevetu sam/a), online ljubavne afere i sl.

Na kraju, koliko god da je čovek razvijao tehnologiju i širio granice svog uma, on je u isto vrijeme tu tehnologiju i um koristio i za (auto)destruktivna ponašanja. Možda je i zavisnost od Interneta samo kolateralna šteta razvoja ljudskog uma i tehnologije.

Ipak, valja nam se svima držati one stare i pametne da u ničemu ne treba pretjerivati, pa ni u Internetu!

Više o ovome i sličnim temama možete pročitati na www.petkovic.info

- 18:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #

TV LAPSUS

Evo, prenosim vam mali "lapsus" spikera jedne srbijanske lokalne televizije. Snimak je preuzet sa YouTube, i traje 22 sekunde.






Ma šta reći drugo nego, Ko radi taj i griješi bang

- 17:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kako kupiti polovni automobil?



Najbolji auto je nov auto, čuvena je rečenica koju je rekao Henri Ford, osnivač „Ford motor kompani”. Međutim, građanima ex YU područja, zbog skromne platežne moći ova mudrost ne pomaže mnogo kada se odlučuju da obnove vozni park, te se češće odlučuju za kupovinu polovnog automobila. Danas na ex Yu područjima auto kupac se uglavnom okreće polovnjacima. U BiH može da se uveze samo vozila mlađa od 7 godina starosti i ona koja zadovoljavaju Euro 3 normu o izduvnim gasovima. O novim auto modelima razmišljaju samo odabrani, a većina naroda kupuje svoje limene ljubimce preko oglasa, prijatelja ili u najbližem auto salonu. U cijeloj toj kupovini treba što pametnije investirati porodičnu ušteđevinu ili kredit u automobil koji će ispuniti najviše vaših potreba.
Kako odabrati polovni automobil?
Prvi korak u tom poslu je pronalaženje odgovarajućeg modela i dilema kako doći do njega. Da li pokušati do željenog automobila doći direktno iz neke zapadnoevropske zemlje ili ga potražiti na nekom od mnogobrojnih placeva koji se bave prodajom polovnih vozila. Pri tome, želje su, po pravilu, veće od mogućnosti, pa čak i kada postavimo neki cjenovni limit, i dalje postoji bezbroj pitanja na koja treba odgovoriti. Odakle početi, kako se organizovati, gdje gledati i kako pazariti auto.

PITANJA:

- Koliko zaista novca možete da investirate u kupovinu automobila?
- Da li je nužna prodaja automobila koji trenutno posjedujete?
- Da li kupujete noviji auto zbog prestiža ili zbog potrebe za jačim ili većim automobilom?
- Koliko dana u jednom mjesecu vozite auto?
- Da li možete da održavate skuplji i moderniji model?


ODGOVORI:
Kada utvrdite koliko para možete da izdvojite za vašeg limenog ljubimca, neki cjenovni limit, izračunajte da li je nužna prodaja automobila kojeg posjedujete (ako ga imate uopšte).
Ukoliko vam je zaista potreban komforniji i snažniji model automobila zbog posla ili porodice koja raste, onda treba proanalizirati i preostala dva pitanja, odnosno odgovora. Prvo izračunajte koliko vas košta registracija i osiguranje automobile koji imate ili želite da kupite, a zatim na taj iznos dodajte troškove održavanja istog i potom podijelite brojem 365, koliko ima dana u godini, i prilično tačno ćete izračunati koliko vas košta parkirani auto ispred zgrade. Pomenuti iznos pomnožite sa dva, ukoliko kupujete primjetno moderniji automobil od onoga koji trenutno imate. Na primjer, ako prelazite sa Kadetta na Astru G, ili sa Golfa II na Golf IV. Odnosno sa 3 ili 4 ako trenutno imate neki Zastavin automobil a želite da konačno kupite neki auto proizveden u razvijenoj Evropi ili Japanu.

Ako vam automobil neizostavno treba zbog odlaska na posao, trudne žene ili male djece, ili već imate dovoljno izgovora, možete da krenete na sledeću stepenicu: Izbor modela.

Kako odabrati pravi model?
Morate sami odabrati pravi automobil za sebe. Jedino vi znate šta su vaše skrivene želje i potrebe Nemamo svi iste potrebe niti ukuse. Većini je dovoljno da automobi "upali" u hladnim zimskim jutarnjim časovima, i da ne troši više od 7,0 litara jeftinijeg D2 dizela, ali ima i onih drugih koji uživaju u vožnji na ovaj ili onaj način. Koliko ljudi toliko i ćudi, zbog toga i postoji tako bogat izbor modela čak i na našem siromašnom tržištu. Za svakog od vas postoji onaj pravi, gotovo idealan model ali ga samo treba pronaći, odnosno otkriti.

PITANJA:


- Koliko kilometara godišnje prelazite sa automobilom? (dizelaš ili benzinac)
- Koliko osoba se najčešće nalazi u autu?
- Koliko često upotrebljavate prtljažnik?
- Da li se pretežno vozite samo u gradu?
- Koliko često putujete auto putem?
- Koliko ste vešt i iskusan vozač?
- Da li često žurite i vozite brzo?
- Da li će porodični auto voziti više vozača od jednog?


Odgovor na prvo pitanje je lako dati, a slijedeće šta treba utvrditi je gdje je granica koja određuje da li ćete se okrenuti benzincu, dizelašu ili ćete preći na plin. Ukoliko kupujete polovan automobi, i prelazite godišnje do 10.000 km u prosjeku je uvijek mudrije pazariti benzinca jer ga je jeftinije održavati i po pravilu je u boljem stanju od dizelaša sličnog godišta i klase. Kupovina novog automobila uključuje u troškove i veliki gubitak vrijednosti vozila u prve 3 godine, tako da treba razmišljati o benzincu čak i ako godišnje prelazite oko 15.000 km, pogotovo ako kupujete auto preko lizinga, pa razlika koje je obično oko 1.500-2.000 evra između benzinske i dizel verzije u nabavnoj cijeni, na kraju sa svim kamatama i troškovima naraste skoro do 3.000 evra!
Godišnja kilometraža od preko 20.000 kilometara vas definitivno okreće dizelašima. Naravno, tu je uvek prisutna i opcija konverzije benzinca na gas, ali je ubjedljivo najsrećnije rješenje u tom pogledu kupovina modela koji već ima fabrički ugrađene instalacije za pogon gasom.
Mnogobrojnim analizama je utvrđeno da čak u 70% slučajeva u automobilu sjedi samo jedna osoba, a da tek u 10% slučajeva u vozilu ima više od 3 osobe. Odnosno ukoliko je odgovor na drugo pitanje – jedna ili dve, onda nema potrebe da pazarite automobil koji nudi i dovoljno mjesta na zadnjem sedištu, posebno ako je takav model skuplji od onoga što možete realno da priuštite.
Ukoliko vam veliki prtljažnik zatreba samo jednom godišnje, nema potrebe da na zapreminu gepeka obraćate pažnju prilikom izbora modela.
Ukoliko vam automobil služi uglavnom da se odvezete do posla, odnosno 90% pređene kilometraže prelazite u gradu, dodatnu prednost treba svakako dati dizelašima jer oni neuporedivo bolje podnose stani-kreni sistem vožnje, odnosno djelimično opterećenje agregata. Tu su benzinci inferiorni. Uz to, svakako je van svake pameti da u tom slučaju kupujete automobil koji ima više od 70-80 KS.
Ako često putujete auto putem, i praktikujete duže relacije nekoliko puta godišnje, prednost treba dati automobilima koji imaju dobro, sigurno oslanjanje i motore koji su dovoljno snažni, odnosno imaju minimalno bar 75 KS, a preporučljivo 90 i više KS.
Odgovor na pitanje koliko ste vješt i iskusan vozač, treba odgovoriti što iskrenije. Sopstvenu vještinu nije lako procijeniti, ali u tome vam mogu pomoći prijatelji, iskusniji i stariji vozači od vas, ali i najbliži, odnosno članovi vaše bliže i šire porodice. A to koliko ste iskusni je ipak lakše odrediti, na primjer pogledom na datum dobijanja vozačke dozvole, odnosno na broj pređenih kilometara. Ukoliko spadate u grupu vozača koji iza sebe imaju manje od 30.000 km i tek 2 godine vozačku dozvolu znajte da spadate u najrizičniju grupu koja je najopasnija za saobraćaj i druge vozače.
Tek preko 10 godina staža i bar 100.000 km provedenih za volanom, vas svrstava u prosječno iskusne vozače. Takođe, to što 10 godina niste napravili ni jedan udes ne znači automatski da ste dobar vozač, već da ste samo dovoljno pažljivi i umjereni za volanom, ali i da ste imali malo sreće na drumu.
Dakle, ukoliko nemate bar 10 godina vozačkog staža mnogo je bolje da sebe svrstate u grupu – solidnih vozača. Ukoliko i zaista pripadate ovoj grupi, veliku prednost prilikom izbora automobila dajte modelima koji imaju odlične kočnice, ABS, vazdušne jastuke, ali i automobilima koji imaju dovoljno jake motore, recimo 90 KS, naravno pod uslovom da "višak" snage koristite kako biste preticanje završili za što kraće vrijeme, a ne da biste testirali maksimalnu brzinu automobila na regionalnim putevima.
Da li često žurite i vozite brzo, nervozno i to se osjeti u vožnji, a nemate dovoljno vozačkog iskustva to samim tim znači da ugrožavate živote drugih, ali i sopstveni život i da je samo pitanje vremena kada ćete napraviti kobnu grešku. Ukoliko pak spadate u provjerene i sigurne vozače sa podužim vozačkim stažom (bar 10 godina), onda veliku prednost dajte modelima koji imaju bar 100 KS, i ne kupujte ih ukoliko ne možete da priuštite nove pneumatike, amoritezere, odnosno ukoliko ne možete da redovno i temeljno održavate tako snažan automobil, jer je snaga bez kontrole samo opasnost a nikako zadovoljstvo u vožnji.
Najdelikatnije pitanje, ukoliko će novi automobil voziti više članova porodice je kako kupiti model koji svima podjednako odgovara. Koliko vozača toliko i stilova vožnje. Svakako za automobil je najbolje da ga samo jedan vozač vozi i održava. U odgovoru na ovo pitanje posebno treba obratiti pažnju na vozačko iskustvo ostalih članova porodice i njihovo umijeće vožnje (i naravno parkiranja).
Odnosno, baš tada treba kupovati automobil koji ima bar prosječne performanse, a posebno treba dati prednost modelima koje možete besprjekorno održavati. Odnosno bolje je pazariti na primer Ford Escort IV 1.4 za koji možete priuštiti četiri nove gume, ispravne amortizere, besprjekornu letvu volana i kočnice u idealnom stanju, nego se "napinjati" sa kupovinom Opel Astre, koju ćete narednih godinu dana voziti sa "ćelavim" gumama. Zapravo, starije i jeftinije ne mora značiti automatski i gore, ako imate dobrog majstora i ukoliko izuzetno redovno održavate svoj automobil, onda i stari auto može dobro da vas služi. Tada po pravilu i ogrebotine koje naprave manje vještiji vozači i mnogo manje bole.

Kako donijeti konačnu odluku?

Sigurno ne u jednom danu. Najvažnije je da utvrdite da li vama zaista treba novi automobil, odnosno da li to može da izdrži vaš kućni budžet. Kada sami sebi odgovorite na brojna pitanja koja su gore navedena, vrijeme je da napravite spisak željenih modela. Uvek razmišljajte o 2-3 modela, jer nema nikakve potrebe da se vezujete samo za jednu marku automobila. Krenite od oglasa, bar njih na našem tržištu ima dovoljno. Zaokružite one koji ispunjavaju vaše želje i potrebe, i informišite se u vezi cijena vama prihvatljivih modela, a onda lagano i bez žurbe donesite odluku.

Pokušaji prevare

Posebnu pažnju prilikom kupovine polovnog automobila morate obratiti na valjanost prateće dokumentacije. Prije kupovine obavezno u policiji provjerite da li su svi papiri regularni. Bilo je dosta slučajeva falsifikovanja saobraćajnih dozvola iz zemalja izvoznica i to naročito iz Italije, kao i slučajeva ukradenih vozila i prekucavanih identifikacionih brojeva na vozilima.



- 13:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 20.05.2007.

Beba dobila dozvolu za oružje

Iako još guguće i jedva zna hodati, 11-mjesečni Bubba Ludwig već ima dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja. Dječak je vlasnik 12 kalibarske Berette, pištolja i sačmarice registrovane na njegovo ime, koju je na poklon dobio od ponosnog djeda, kada je imao svega dvije sedmice.
Država Illinois prošli je mjesec i zakonski odobrila dječaku posjedovanje oružje. Ipak, ova odredba dospjela je u medije i u državi čiji su zakoni i građani obožavaoci vatrenog oružja.
Bubbin otac Howard Ludwig, koji je sina prijavio za dozvolu, je izjavio: "Ispunio sam obrazac u kojem sam napisao da je Bubba dugačak 60 centimetara i težak 9 kilograma, čak sam i priložio njegovu fotografiju. Na kraju prijave sinu sam u ruku dao novčić kako bi se potpisao na formular. Nisam očekivao pozitivan odgovor na ovaj zahtjev, mislio sam da ću dobiti povratno pismo u kojem piše da sam idiot. Kada sam dobio potvrdni odgovor, odnosno dozvolu za oružje, bio sam šokiran, nisam mogao vjerovati", objasnio je otac.
U državi Illinois svi vlasnici oružja moraju imati dozvolu, ali nema zakonskog starosnog ograničenja za podnosioca zahtjeva. Policija države Illinois tvrdi kako je dozvola izdata u skladu sa zakonom jer u njemu nema nikakvih ograničenja koja se odnose na uzrast podnositelja zahtjeva, već samo da mlađi od 21 godinu moraju imati samo pisanu dozvolu roditelja ili staratelja.
"Nećemo baš objesiti pušku iznad kolijevke ili tako nešto. Čekaćemo dok ne poraste. Kad bude bio stariji, mi ćemo ga podučiti bezbjednom rukovanju oružjem i kako pravilno da ga upotrijebi". Pušku će do njegove 14. godine ipak čuvati djed.
Drugi amandman američkog ustava garantuje pravo Amerikancima da se naoružaju. To pravo žustro brani Nacionalna asocijacija za puške, jedna od najmoćnijih organizacija u Sjedinjenim državama, koja broji preko 3 miliona članova. Nju podržavaju najbogatiji građani, a moć im je tolika da grupe koje se bore za zabranu prodaje oružija bez detaljne provjere kupca, ne mogu da ograniče prodaju.
Slobodno posjedovanje naoružanja je zasigurno glavni razlog zbog koga je Amerika na prvom mjestu po broju ubistava.

- 13:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #

0