|
Stigao mi je na vrata,sve je to bilo pomalo čudno,neobično,jer čekala sam ga danima,i kad sam ga ugledala uhvatila me silna trema,
ništa se nije znalo,a sve je već bilo rečeno,možda i više od toga.
I uhvatila sam mu pogled,ubrzavala njegove vlastite korake,riječi,sve moguće pokrete,jer željela sam ostati tajna.
Željela sam da ga ništa ne oda,a odao ga je miris koji sam mu kupila jer me to zamolio.
I izdao ga je pomalo razgovor s mojim ocem.
Bila sam ljuta,bila sam ushićena,bila sam nepobjediva i tako laka...
Tad sam bila list,maslačkovo sjeme,bila sam zrno soli,bila sam čitav svijet,a opet bila sam kaplja mora na goloj koži.
Vrtlog.Zaljubljena u život i u to što nam on može podariti,što se sve može ostvariti i nekako,nekako bila sam življa jer sam bila
oborena s nogu.O takvom sam čovjeku maštala,o onome koji to može,mene,baš,mene osvojiti da ostanem bez daha...daha...a da ipak budem življa od života...ah,da!Življa od života.
|