Da li je brdo Visočica oduvijek imalo pravilan piramidalan oblik?

Ne.

Brda se u prirodi ne pojavljuju u pravilnim oblicima. Inteligentni čovjek daleke prošlosti je na postojeću osnovu (vjerovatno dvije ili tri strane koje podsjećaju na piramidu) izveo velike zemljane radove kojom je kompletirao piramidalni oblik. Modificirao je postojeće stranice piramide, a stotine tona su prebačene da bi se dobio pravilan oblik.

To objašnjava naizgled neobjašnjive stvari, odnosno anomalije kako ih zovemo, a koje su spomenute u prethodnim poglavljima. Mješavina lapora, pijeska, šljunka, mlađe gline – sve je to nastalo velikim ljudskim pomicanjem materijala.

Naravno, slijede logična pitanja tko, kada i kojom tehnologijom je izvodio te radove? Ta pitanja imaju smisla, ali odgovori su isti kao i slučaju gradnje ogromnih umjetnih brda u engleskom Silbury Hills-u, ili pak prenošenja kamenih blokova od nekoliko stotina tona u Peruu ili Balbeku. (O tome sam više pisao u svojim ranijim knjigama u okviru ciklusa “Alternativne povijesti”.)

Dovezeni materijal, prije svega lapor, poslužio je kao čvrsta podloga za oslanjanje i zidanje građevina. U našem slučaju, riječ je o stepenastoj piramidi.

Čovjek prošlosti nije imao potrebe za stvaranjem umjetnih materijala kao mi. Živio je u harmoniji sa prirodom koju je poznavao i respektirao bolje nego mi. Zidovi piramida su dignuti mješavinom prirodnog stijenskog materijala povezani krečnim materijalom (“loš beton”).

Stijene koje su ovdje prisutne različite su starosne dobi. Kao što mi geolog reče, “prirodno to ne bilo moguće u slučaju Visočice, jer se radi o stijenama neogena i kvartara.”

Izgradio je prostorije unutar piramide. To objašnjava prisustvo vertikalnog lapora umjesto horizontalnog.

Temelji su građeni od šljunka, pijeska i kamena.

Prisustvo željeza u kamenu ne čudi. Drevni čovjek je znao za specifična svojstva oblika piramide i djelovanja na čovjekov energetski nivo. Također, znao je za djelovanje pojedinih metala koji su pojačavali energetska strujanja.

Piramidalni oblik čitavog brda povoljno je utjecao na vodu. Kiše i podzemni tokovi su bili blagotvorni. Pročišćavanje je vršio pijeskom. Ponovo prirodnim materijalom.

Ugrađeni smeđi “ukrasni” kamen je nalazio u prirodi. Obrađivao ga je, sjekao u ploče. Površinu bi posebnom metodom izglačao, učinio sjajnijom. I obložio podne površine kako bi unutrašnjost piramide dobila sjaj koji zaslužuje.

Prilaz piramidi bio je tipičan. Dugačke stepenice, građene od odrezanih kamenih blokova pješčara, bile su postavljene sve do sredine sjeverne strane piramide. Pješčar se nalazi u prirodi, slobodan. Čitava brda su građena od njega. Prvi bosanski kamenolomi su proizvodili impresivne, ispolirane kamene blokove pješčara.

Sa prilaznih kamenih blokova dolazilo se do sjeverne strane piramide koja je bila glavna, frontalno orijentirana strana piramide. Stepenice su vodile do vrha.

Na vrhu piramide (na mjestu današnjeg grada Visoki) nalazio se objekt u obliku izduženog, pravokutnog hrama. Bio je građen od drveta, tako da njegovi ostaci nisu sačuvani. (Analogija sa većim brojem piramida u Srednjoj i Južnoj Americi.)

Sada se ponovo otvara more drugih, antropoloških pitanja. Da li su korisnici piramide imali žrtvovanja slično kao Azteci? Ovo je već polje špekulacija, ali moj je osjećaj da sigurno nisu imali žrtvovanja, jer je riječ o jednom drugom vremenu.

Zapravo, meni je ipak najinteresantnije pitanje tko je zapravo podigao ovu piramidu? I, ponovo, moj osjećaj je da nije ista civilizacija izgradila piramidu i zatim je duže vremena upotrebljavala. Kada je riječ o graditeljima, vjerovatno je riječ o utjecaju sa Zapada (iz Atlantika), koji se može naći na nizu primjera u Sredozemlju i obje Amerike.