Kolovoz u Visokom je bio ugodan. Visočica je zelena; njen vrh je u prorijeđenoj šumi. Čini se da će nas pratiti dobro vrijeme.

Visočica u kolovozu 2005; prilazni plato prema sjevernoj strani piramide. Šumarak donekle skriva pravilan piramidalni oblik.

Prva mašina za bušenje istovarena je na prilaznom platou piramide, odnosno sjevernoj strani Visočice.

Odlučio sam da lokacija prve sondažne bušotine bude uz samu ivicu šumarka. To je točka koja je izvan domašaja zaštićenog kraljevskog grada Visoki i ujedno najviša nadmorska visina na sjevernoj strani piramide kojoj je mašina mogla prići.

Uz budno oko inžinjera Kemala počelo se sa procesom stabiliziranja mašine za sondažna bušenja na Visočici.

Određivanje pravilnog kuta od 90 stupnjeva pod kojim će sonda ulaziti u bušotinu.

Prva sondažna bušotina je spremna za početak vađenja zemljane jezgre.

Paleta na kojoj će se čuvati izvađena jezgra sa prvih nekoliko centimetara uzorka.

Sondažna cijev je promjera 140 mm, a uzorci su u prosjeku 30 cm po jednom bušenju.

Sondažna cijev u radu – početne dubine od prva dva metra.

Proces vađenja jezgre je spor i pomno je praćen.

Prva dva metra jezgre su brižljivo složena na paletu.

Za veće dubine instalirana je duža cijev za bušenje.

U toku je četvrti metar bušenja sa uredno složenim uzorcima jezgre.

U pauzama za ručak u Visokom bih fotografirao piramidu iz različitih kutova.

Iza nas su izvađeni metri jezgre spremni za analizu.

Nakon dolaska na dubinu od deset metara mašini se dodaje dodatna oprema za stabilizaciju i brže bušenje.

Priprema “platforme” za daljnja bušenja.

U očekivanju nastavka bušenja…

S prvom sondažnom bušotinom smo išli na dubinu od 17 metara; nakon nailaska na laporovitu glinu smo stali, jer je riječ o geološko vrlo starim nivoima (stotine tisuća godina); naša analiza će se fokusirati na prvih 15 metara.

Jezgra će biti zaštićena od djelovanja vremenskog utjecaja do dolaska geologa i provedene analize.

Bušotina broj dva je locirana na sjeveroistočnoj strani piramide.

Bušotina broj 3 je smještena na istočnoj strani brda Visočice, na višoj nadmorskoj visini nego prethodne dvije bušotine.

Bušotina broj četiri je locirana na sjeverozapadnoj strani brda.

Bušotine broj pet i šest su smještene na prilaznom platou, na sjevernoj strani piramide, na razdaljini od 100 i 150 metara od bušotine broj 1 i na nižoj nadmorskoj visini.

Sondažna bušenja su trajala sedam dana sa ukupno šest bušotina na različitim nadmorskim visinama i obuhvatila su tri strane Visočice: od zapadne, preko sjeverne do istočne.

Iza sondažnih bušenja ostale su bušotine koje su privremeno prekrivene.