Jedini način da se dođe do Yaxchilan-a je rijekom. Puteva nema, jer je sa obje strane rijeke gusta džungla.

Rijeka Usumacinta razdvaja džungle Meksika i Guatemale

Ime Yaxchilan znači “zelene stijene”. Očigledno riječ je o nazivu kojeg je ovaj grad dobio kada je već odavno bio napušten i zarastao u divlju šumu. Ni starije ime, Izancanac, vjerojatno nije pravo ime grada.

Ime Yaxchilan znači “zelene stijene, Chiapas, Meksiko

Onaj jaz koji je nastupio nestankom Maja u devetom stoljeću odsjekao je skoro sve etimološke veze civilizacije Maja sa onima koji su došli poslije njih.

Otkriće Yaxchilana je nastupilo dosta kasno; prvi ga je spomenuo Juan Galindo 1833. Značajniji opis daje Teoberto Malet nakon svojih posjeta 1897-1900. Ozbiljniji radovi na obnavljanju Grada se poduzimaju početkom 1970-ih i povremeno traju do danas.

Ulazak u Yaxchila, Chiapas, Meksiko

Uspon Yaxchilan-a, prema dosadašnjim podacima, počinje od 250. godine. Yat-Balam, osnivač dinastije koja će vladati u narednih 500 godina, je preuzeo tron 320. i gradić postaje regionalnom silom. Najveću moć je imao za kralja Shield Jaguara Drugog, koji je umro 742. godine imajući preko 90 godina. To je doba nastanka većine danas sačuvanih hramova i piramida. Grad je inače podijeljen u tri dijela: Velika Plaza je smještena na poravnanom platou uz rijeku, Veliki Akropolis se nalazi na brdu (piramidi?) do koga vode široke stepenice, a Mali Akropolis je na susjednom izdvojenom brežuljku koji je, vjerojatno, imao ulogu vladarske rezidencije.

Ulazak na Veliku Plazu vodi između piramide i kružnog hrama. Ovaj uski prolaz zatim vijuga hodnikom sa nizom prostorija kojeg su arheolozi nazvali “labirint”. Tako što je, također, bila novost za mene u svijetu Maja. Očigledno da je arhitekta vodio računa da napravi teško pristupačan grad čiji će se limitirani ulazi lako braniti. Velika većina ostalih gradova Maja ima vrlo otvorene koncepte.

Silazak u labirint, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko

Na Plazi prepoznatljivi kameni luk Maja, igralište, uzdignute kamene stele na centralnim mjestima… Iznad ulaza su vidljivi hijeroglifi Maja; kameni linteli teški nekoliko tona odavaju majstorstvo, ali i bogatstvo ovog Grada.

Linitel, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko

Hijeroglifski tekst se nalazi na preko 110 mjesta u Gradu. Dešifriran, daje jasnu viziju o Yaxchilan-u kao sofisticiranom ekonomskom i socijalnom entitetu kompleksnih odnosa sa obližnjim gradovima. Posljednji uklesani datum je iz godine 810.

Piktoglifi Yaxchilana koji opisuju ovo sofisticirano središte Maja, Chiapas, Meksiko

Ipak, najspektakularniji je uspon prema Velikom Akropolisu. Preko stotinu stepenica širokih dvadesetak metara vode između hramova prema vrhu brežuljka. U zvaničnom opisu ovog mjesta spominje se prirodno brdo sa umjetno napravljenim zemljanim terasama. Ja sam, međutim, bliži ideji da je, umjesto o prirodnom brdu, riječ o stepenastoj piramidi divovskih razmjera davno već zarasloj u šumu s nekoliko zemljanih nanosa na svojoj površini. Ako Meksička vlada nađe nekog novca da nastavi otkopavanja nadam se da će potvrditi ovu pretpostavku.

Uspon prema Velikom Akropolisu, Yaxchilan, Meksiko

Stoljetna stabla su pružila svoje korijene preko stepenica, ali se može zamisliti grandioznost ovog mjesta u doba kada je Grad bio na vrhuncu svoje moći. Vladar Bird Jaguar Cetvrti (752-772) se s pravom smatrao liderom regije, džungle i rijeka.

U momentu kada se izbije na široki plato ukazuje se izvanredna građevina koja predstavlja vrh ove ogromne piramide. Njeni razmjeri su veći nego u sličnih piramida u Tical-u ili Palenque-u. Dva niza sa po šest stepenica vode do ulaza u tri odvojene prostorije. Piktoglifi i ostaci crvene boje sjena su nekadašnjeg glamuroznog izgleda. Na vanjskoj fasadi ostala su udubljenja u kojima su nekada bili paneli i uklesane figure u kamenu.

Hram na vrhu piramide, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko

Misli o njemu su vezane za sastanak neprofitne organizacije za zaštitu svjetskih spomenika (World Monuments Fund). Tada je Bernard Selz pokonio 200,000 dolara za konzervaciju i zaštitu Grada, koji je uvršten na listu od 100 najugroženijih svjetskih spomenika kulture. S obzirom da će za koju godinu sigurno napraviti i cestu, broj posjetilaca će se povećati, a time i opasnost da se ovaj sjajni grad Maja dalje ruinira.