Ekološka udruga Cvit soli - Pag

ponedjeljak, 22.03.2010.

Priopćenje Udruge Cvit Soli povodom 22.3. Međunarodnog dana voda

Udruga Cvit Soli u svojim programima i projektima posvećuje izrazitu pažnju zaštiti mora oko grada Paga. Iako je more veliki ekološki sustav, izuzetno je osjetljiv i lako ga je onečistiti .Posebno u naše vrijeme, kada otrovi prijete iz bezbroj izvora .
Zaključci, donešenih još 1922. godine na Međunarodnoj konferenciji Skup o Zemlji u Brazilu, i danas su aktualni i ovom prilikom podsjećamo na neke od njih:

• Osigurati prethodnu procjenu djelatnosti koje mogu bitno nepovoljno utjecati na more,

• Poboljšati životni standard stanovnika obala, pogotovo u zemljama u razvoju, kako bi pridonosili zaštiti obalnog i morskog okoliša,

• Obustavljanje ili smanjivanje ispusta sintetičkih kemikalija u morski ekosustav, koje dospijevaju u morske organizme i tamo se nakupljanju u većim količinama,

• Smanjivanje i nadziranje ispusta otrovnih otpada te uspostavljanje sigurnih odlagališta tih otpada na kopnu, umjesto da se odlažu u morske ekosustave, Dušik i fosfor pospješuju brz rast morskih biljaka stoga se određuje strogo nadziranje njihova ispusta u morski ekosustav,

• Ribarska pristaništa, marine i luke treba čistiti od naftnih i kemijskih otpada, a onečišćavanje mora s brodova treba zabraniti strožim propisima,

• Donijeti programe održivog korištenja mora uzimajući u obzir potrebe lokalnih zajednica i autohtonog stanovništva,

• Ojačati nadziranje i provođenje propisa koji se odnose na ribarstvo".

I na kraju za razmišljanje dok šetamo uz more: “"Kad bi oceani umrli... kao što i hoće, ako i nadalje budemo onečišćivali kontinentalne platoe kanalizacijskim i industrijskim otpadom.. ako ne zaustavimo onečišćenje naftom koja prekriva površine i priječi oksigenaciju, ako oceani umru, nastat će neviđen užas na Zemlji.
Prvo će doći neviđen smrad truleži organske tvari, dižući se s mora, bit će nemoguće živjeti uz obale Zemlje zbog smrada i svi će biti otjerani daleko u njezinu unutrašnjost, a s raspadanjem vegetacije povrh truljenja mrtvih mora, stat će vitalan proces isparavanja. Klima i padaline ovise o isparavanju i kad to prestane uslijedit će suše i velika glad, a smrću algi u moru i vegetacije na Zemlji zbog suše doći će do smanjenja kisika koji udišemo, jer kisik proizvodi vegetacija i svijet će ostati bez daha.
Oceani održavaju ravnotežu između raznih soli i plinova o kojima ovise naši životi, a kad oceani umru sadržaj ugljik dioksida u atmosferi će rasti i rasti dok ne oblikuje omotač oko Zemlje. Iz toga će se razviti učinak staklenika - toplina koja se diže sa Zemlje bit će uhvaćena i priklještena pod stratosferom i temperatura zraka i mora će porasti, otapanje polarnog leda u oceane podići će razinu mora za trideset metara u par godina i tako potopiti mnoge velike gradove na našoj Zemlji.
Ako oceani umru, čovjek će umrijeti unutar pedesetak godina, gladujući na visokim planinama, bez hrane i kisika...

(Iz knjige: Johna Gordona Davisa "Leviathan")

- 19:25 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 05.03.2010.

Zanimljiv razgovor Vesne Karavanić s Antom Vlahovićem: S prirodom se ne smije igrati…

U programu Radio Paga u emisiji ¨ S okusom soli¨ razgovarali smo s Antom Vlahovićem, čovjekom koji ima vrijedna iskustva u građevinarstvu na terenima po otoku Pagu i koja mogu pomoći oko izrade studije utjecaja na okoliš za projekta kanala Košljun – Pag.
¨Došao sam u Pag 1965. godine sa zadatkom da sagradimo obrambeni nasip za ¨Solanu Pag¨ koja je tada radila po starom načinu proizvodnje soli. Već onda je bilo velikih problema oko izgradnje nasipa jer je projektnom dokumentacijom bilo planirano da se nasip radi iz materijala koji se nalazi u samoj uvali. To je ovaj delivijalni nanos, kako Pažani kažu, ilo. Svi pokušaji da se od toga napravi nasip su bili bezuspješnii jer sve ono što bi napravili od nasipa u jednom danu – sutra bi ga voda odnijela. Onda se prišlo na iskop ili izradu nasipa od materijala koji je površinski materijal u Pagu, a to su osipine, miješavine zemlje i kamena. Već u početku su rađena pozajmišta gdje se utvrdilo da su takvi materijali vrlo plitko sazdani jer je na dnu svih tih materijala lapor. To se najbolje može uočiti i danas na mjestu smetlišta gdje se vidi da je lapor ostao na površini tamo gdje ga kiša ispire i smanjuje njegov obim. Zatim smo počeli radit taj nasip iz materijala osulina uz to da se morala mjenjati kompletna projektna dokumentacija jer je taj materijal vodopropusan te se morala mijenjati širina nasipa i niz drugih stvari. Tijekom izvođenja radova stari ljudi koji su radili u paškoj solani davali su nam savjete koliko je taj kanal dubok uz pinice koje su vozile sol. Mi smo se sami uvjerili da su stari ljudi bili u pravu jer je naš nasip tonuo. On je tonuo radom strojeva i kamiona tako da je taj nasip znao preko noći potonut preko metar, a sa strane su se izbacile grude ili jastuci onog ila koje bi more i voda poslije odnijeli. Sve se to pokazalo i kasnijim radom kod skladišta ¨Paške sirane¨. Geološki profil Paga je jedan vrlo čudnovat geološki profil. Zato mislim da bi kod izrade trebalo jako paziti. Kolegama geolozima koji su me pitali za mišljenje sam rekao da kanal koji se kopa mora biti sazdan na vrlo egzaktnim geološkim podacima o istjecaju vode, mora na teren koji je na Pagu. Glupo bi bilo da govorimo tko je za kanal a tko nije. Činjenica je da investicije u Pagu trebaju jer Pag ima velikih mogućnosti za investicije iako ja tvrdim da kanal nije ta bogom dana investicija. Međutim, kanalu treba pristupiti s velikom dozom opreznosti i to ostaje na onima koji sad rade na tom da bi dali mogućnost kako će taj kanal izgledat. Razlog je samo jedan - da ne bi pokoljenja patila jer taj kanal neće biti u našim životima nego poslije nas te da se ne dogodi da naše buduće generacije ne bi proklinjali one koji su kanal smišljali?
.
- Što konkretno znače geološka ispitivanja?
Kad se izvodi bilo koji objekt, naročito na ovakvim terenima, zakonska obaveza je da se mora ispitati geološki profil terena radi temeljenja.Mi smo primjerice gradili Gajac i svatko bi rekao da je tamo kamenje. Posebnim mjerenjima je izvšreno ispitivanje kompletnog pojasa gradnje Gajca gdje je utvrđeno da postoje mnoge šupljine ispunjene morem, ne pitkom vodom kao što je slučaj s čitavim južnim dijelom otoka Paga. Tamo su velike špilje tako da je Gajac rađen na natslojevima i na svodovima tih špilja debljine od 10 do 15 metara. Na predjelu Proboja i Paških rebara su ljudi bušili s nadom da će naći vodu koju nisu. Našli su morsku vodu što znači da je taj dio kompletno isprepleten špiljama dok ovaj sjeverni dio Paga ima pitku vodu . Geološki profil je dosta zamršen zato kažem da se kod pristupanja geološkim ispitivanjima to mora učiniti s velikom dozom opreznosti i izraditi taj geološki profil kvalitetno da kasnije ne bi bilo iznenađenja.

Po Vašim rječima, taj geološki sastav na Pagu kao da je ¨naopako skrojen¨?
- Ne, naopako. Stvar je u tome da je starije nabrano gorje iznad mlađeg što je posljedica tektonskih poremećaja. Poznato je da je otok Pag tektonska zona i poznate su priče da je Caska pod morem zbog tektonskih poremećaja. Općenito, u geološkim profilima kad su ljudi radili temeljenja kaže se da padine Paga sjeverno imaju sipine, mješavinu zemlje i kamena 3 do 4 metra , a one se smanjuju što idemo bliže moru. Naše kuće su su rađene na tom sloju sipine i ispod njih su čisti pijesci i oni muljeviti koji su vrlo porozni i kroz koje ide voda. Na dnu ti slojeva, koji su dubine 2 do 3 metra, nalazi se lapor koji je vodonepropusan i po njemu klizi voda što je dokaz da Pag ima dosta bunara i pokazuje da voda curi na plažama i na kontaktnim zonama između mora i obale. Znači, Pag je bogat tim vodama koje jednostavno klize po tom laporu. Južna strana takvog problema nema jer tih voda nema, naročito ova strana gdje je ¨Solana Pag¨ i gdje je lapor dosta visok . Tamo poslije kiše curi voda preko stare ceste za Košljun i po deset dana jer nema gdje oticati. U ovoj projektnoj dokumentaciji što sam primjetio , oni taj fliš nasiplju u dijelu južne vale da bi se napravila nova građevinska zona . Je li to material za nasipanje ili materijal koji se može pretvorit kao teren za građevinsku zone je pitanje za stručnjake, ali činjenica je da oni računaju na fliš ili lapor. On je poznat po tome da degradira što znači da ako se iskopa kanal i njegovo dno od lapora, on se raspada i stvara muljevitu zonu koja će ići ili u Pašku valu ili u Košljun. Prema tome održavanje takvog kanala bi bila velika poteškoća. Mene čudi, premda je zakonski ispravno, da se prije radi studija utjecaja na okoliš nego da se radi ekonomska i gospodarska studija. Osim toga ,o projektu kanala se malo zna, a naročito u dijelu koji zadire u južnu valu i koji posebno zadire u Pašku valu. Može li netko zamisliti kakva bi to bila slika kanala npr. ispred kafe bara ¨Zec¨ dva velika nasipa i brodovi plove između tih nasipa. Mora se kopati barem 300 metara u Paškoj vali jer su dubine male, a paška uvala je sazdana na pijesku, na plažama. Ako produbljujemo južnu valu dolazimo do naglog ispiranja vode iz ovih slojeva o kojima smo maloprije pričali. Ako se ti slojevi naglo ispiru zbog većih strujanja mora te ako do dođe naglih ispiranja onih čestica od čega je sastavljeno i paško blato onda će doći do slijeganja terena. S prirodom se nije za igrati jer se to može dogoditi za pet, deset, dvadeset godina. Naše kuće su sve plivajuće. U Pagu niti jedan objekt nije napravljen na pilonima osim novog mosta i jednog dijela objekta nove solane. Čim su potrebni piloni zna se da nema temeljenja koje normalno da se radi u kamenu.

Kontaktirali su Vas ljudi iz Državnog hidrigrafskog institute? Što mislite prema prvim kontaktima?
- Mislim da su ljudi seriozno prišli tom poslu i da traže svaki izvor informacija koji za njih može biti vodilja. Pitao sam ih da li su vršeni geološki snimke i vidim da su spremni na to. Smatram da su to ljudi, obzirom na svoju struku, koji će tom problemu prići s jednim respektom uvažavajući sve činjenic. Bez obzira da li donijeli pozitivno ili negativno mišljenje o kanalu i o utjecajima kanala na Pag da će biti stručno napravljeno i tne smijem ništa prejudicirati. Svi smo mi za napredak i pričamo hoće li ili neće biti kanala. Želje ljudi su dobre, a hoće li u konačnici sve biti stavljeno na vagu pa će biti više za – neka bude za, ali ako bude više protiv, sagledavajući činjenice daleko naprijed – to je posve druga stvar.

Ante Vlahović je bio član stručnog tima Paške stranke koji je svoje mišljenje i primjedbe oko izrade Studije utjecaja na okoliš uputilo Ministarstvu zaštite okoliša u zakonskom roku.

Tekst i foto : Vesna Karavanić
www. radio-pag.hr

- 09:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 02.03.2010.

Kako svatko od nas može doprinijeti ekologiji?

1. Optimalno koristiti grijanje u svojoj kući, zabrtvi prozore i ulazna vrata. Stavi termoizolaciju na vanjske zidove. Zapamti da grijanje čini 72 % cjelokupne potrošnje energije u tvom domu.

2. Ne kuhaj bez poklopaca, na taj način uštediš 25 % energije.

3. Koristi stroj za pranje posuđa, na taj način smanjuješ potrošnju energije za 50 %.

4. Iskopčaj punjače ( mobitela, telefona,laptopa i sl. ) iz utičnice ako je postupak punjenja završio.

5. Koristi se ekološkim prometnim sredstvima. Kad god možeš pješači ili vozi bicikl. Koristi gradski prijevoz, a kada moraš koristiti vlastiti automobil , uzmi suputnike koji idu u istom pravcu. Gradski autobus troši 5 puta manje energije i ispušta 3 puta manje onečišćenja na svakog putnika, nego da je isti koristio vlastiti prijevoz. Ako koristiš automobil, pazi da motor kod paljenja ne radi dulje od 5 minuta.

6. Provjeri da li su ispravne cijevi u tvom domaćinstvu. Provjeri sve brtve, ne dozvoli kapanje iz pipe.

7. Umjesto kupanja u kadi, tuširaj se. Puna kada to je 120 litara potrošene vode, prosječno tuširanje 50 litara.

8. Vodu za ispiranje ustiju kod pranja zuba, uzimaj iz čaše, a ne direktno iz pipe.

9. Nikada ne prolijevaj nepotrebno vodu. razmisli, da li ju možeš potrošiti za zalijevanje cvijeća, vrta ili pranje podova.

10. Razdvajaj smeće, posebno - papir, plastiku, baterije, limenke i staklo. Zahvaljujući recikliranju štedi se i na materijalu kao i na potrebnoj energiji za proizvodnju novih proizvoda.

- 21:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zaštićena područja na otoku Pagu

Dubrava - Hanzine, Pag

Dok se na južnoj strani otoka, između lokaliteta Košljun i Kolana nalaze lokaliteti sa šumama hrasta crnike (Quercus ilex), u zaljevu od uvale Zrče pa do mjesta Pag raste hrast medunac (Quercus pubescens).

Ovo zaštićeno područje na jugozapadnoj obali Paškog zaljeva predstavlja razmjerno očuvane ostatke izvorne šumske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens) i osobitog je znanstvenog značenja kao vrijedan genetski materijal u šumarstvu. Vegetacija je stvorila imunitet na klimu i količinu soli ovog područja te s toga i s ekološkog gledišta ima veliki značaj i utjecaj na prirodni okoliš područja.

Kolanjsko blato

Kolanjsko blato je obalno slatkovodno jezero poplavne livade i s trščacima i vrijedno ptičje stanište tijekom cijele godine. Za neke vrste predstavlja gnjezdilište, za druge odmaralište i hranilište tijekom selidbe, a mnoge ovdje i zimuju. Zabilježene su 163 ptičje vrste, od kojih je 66 gnjezdarica. U trščaku gnijezde veliki trstenjak i trstenjak cvrkutić, svilorepa, čapljica voljak, kokošica, mali gnjurac, crna liska, mlakuša, divlja i glavata patka. Na okolnim i vlažnim livadama pet vrsta ševa su gnjezdarice, od kojih je posebno značajna ugrožena velika ševa. Ovdje gnijezde prepelice te niz ptica pjevica (pastirice, trepteljke, svračci, bjeloguze, kos, slavuj, grmuše, strnadice, zebovke..). Značajne su i gnjezdarice okolnih područja. Crvenokljuna čigra i ugrožena mala čigra gnijezde na obližnjem otočiću, a u blato se dolaze hraniti obiljem ribica gambuzija. Ćukavica gnijezdi po paškim kamenjarima, a često se u većem broju okuplja na kolanjskim livadama. Ugroženi morski kulik, gnjezdarica paških solana, ovdje je redoviti gost. U vrijeme selidbe i zimovanja u tršćacima se sklanjaju i druge ptice, poput eje močvarice te više vrsta trstenjaka, pataka, gnjuraca i drugih. U proljeće dok su okolne livade poplavljene, na njima se odmaraju i hrane razne čaplje, blistavi ibis, a naročito ćurlini za koje je ovo posebno važno područje- zadržava se čak 24 vrste (vivci, prutke, pršljivac, pozviždači, šljuke, žalari i druge).

geolokalitet Crnika

Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu za zaštitu geolokaliteta Crnika na otoku Pagu u kategoriji geološko paleontološkog rezervata sa zaštitnom zonom utjecaja na kopnu i moru. Zahtjev za izradu stručne podloge uputila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije na osnovi Izvješća Hrvatskog prirodoslovnog muzeja .

Utvrđeno je da se radi o jedinom poznatom lokalitetu na području hrvatskog priobalja i otoka s izloženim naslagama miocenske starosti. Plaža Crnika je i vrlo bogato paleontološko nalazište s više od tridesetak biljnih i životinjskih vrsta te predstavlja potencijalni locus typicus za slatkovodni miocen Jadrana. Naslage su izložene na više strmih izdanaka uz morsku obalu ili u njenom neposrednom zaleđu u dožini od oko 1.250 m.
Geologija: Temeljem istraživanja, koje je proveo geološko paleontološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, otkriveno je da lokalitet pripada miocenskim naslagama koje su se taložile u prostranom jezeru. Naslage miocena s umecima ugljena nalazimo osim na kopnenom dijelu i ispod morske razine.

Paleontologija: nađeni su mnogobrojni fosilizirani organizmi, brojne ljušture puževa i školjkaša, ostaci riba i krokodila, ostaci karboniziranog bilja, te rijetki ostaci malih sisavaca. Za sam lokalitet od svjetskog značaja je nalaz puža roda Valvata, podroda Costovalvata, što je jedini za sada poznati fosilizirani oblik tog puža. Danas živuće oblike tog puža nalazimo u Bajkalskom i Ohridskom jezeru te nekim jezerima Grčke. Drugi važan fosil je Congeria antecroatica na temelju kojeg je određena starost naslaga koja je pomaknuta u starija razdoblja miocena (otnang-karpat).

Veliko blato

Veliko blato je tipično močvarno stanište površine 670.6 ha. Posebnu važnost ima u vrijeme proljetne i jesenske selidbe. Pogodno je za promatrače ptica koji u kratkoj šetnji od 2-3 sata mogu opaziti od 40-50 različitih vrsta ptica od kojih su neke danas postale rijetke.

Posljednjim istraživanjima ovdje je zabilježeno oko 160 vrsta, od kojih je 66 gnjezdarica. Gnijezde: trstenjak, mali gnjurac, morski kulik, liska (za priobalje rijetkost), patke, posebno značajna ugrožena velika ševa, prepelice te niz ptica pjevica a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke, ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice. Za odmorišta i hranilišta tijekom selidbi i zimovanja koriste ih: eje močvarice, patke, gnjurci, čaplje... a u proljeće se ovdje zadržava čak 24 vrste ćurlina (vivci, prutke, pršljivac, pozviždači, šljuke, žalari i druge) te čaplje, blistavi ibis itd.

Malo blato

Blata su mediteranske močvare koje su danas prava rijetkost i čiji značaj stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnog biotopa u cijeloj Evropi. Oni predstavljaju, pogotovo u ovim područjima, rijetka utočišća za ptice močvarice u vrijeme njihova gniježđenja, selidbi i zimovanja. Dok je Veliko blato najveće od tri slatkovodna jezera koja postoje na otoku Pagu i predstavlja veliku otvorenu vodenu površinu, Malo blato je ljeti presušeno zbog zagušenosti naslagama močvarne flore.

- 20:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Članak 69. Ustava RH

Članak 69. Ustava RH

• Svatko ima pravo na zdrav život.
• Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
• Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>