Zaštićena područja na otoku Pagu
Dubrava - Hanzine, Pag
Dok se na južnoj strani otoka, između lokaliteta Košljun i Kolana nalaze lokaliteti sa šumama hrasta crnike (Quercus ilex), u zaljevu od uvale Zrče pa do mjesta Pag raste hrast medunac (Quercus pubescens).
Ovo zaštićeno područje na jugozapadnoj obali Paškog zaljeva predstavlja razmjerno očuvane ostatke izvorne šumske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens) i osobitog je znanstvenog značenja kao vrijedan genetski materijal u šumarstvu. Vegetacija je stvorila imunitet na klimu i količinu soli ovog područja te s toga i s ekološkog gledišta ima veliki značaj i utjecaj na prirodni okoliš područja.
Kolanjsko blato
Kolanjsko blato je obalno slatkovodno jezero poplavne livade i s trščacima i vrijedno ptičje stanište tijekom cijele godine. Za neke vrste predstavlja gnjezdilište, za druge odmaralište i hranilište tijekom selidbe, a mnoge ovdje i zimuju. Zabilježene su 163 ptičje vrste, od kojih je 66 gnjezdarica. U trščaku gnijezde veliki trstenjak i trstenjak cvrkutić, svilorepa, čapljica voljak, kokošica, mali gnjurac, crna liska, mlakuša, divlja i glavata patka. Na okolnim i vlažnim livadama pet vrsta ševa su gnjezdarice, od kojih je posebno značajna ugrožena velika ševa. Ovdje gnijezde prepelice te niz ptica pjevica (pastirice, trepteljke, svračci, bjeloguze, kos, slavuj, grmuše, strnadice, zebovke..). Značajne su i gnjezdarice okolnih područja. Crvenokljuna čigra i ugrožena mala čigra gnijezde na obližnjem otočiću, a u blato se dolaze hraniti obiljem ribica gambuzija. Ćukavica gnijezdi po paškim kamenjarima, a često se u većem broju okuplja na kolanjskim livadama. Ugroženi morski kulik, gnjezdarica paških solana, ovdje je redoviti gost. U vrijeme selidbe i zimovanja u tršćacima se sklanjaju i druge ptice, poput eje močvarice te više vrsta trstenjaka, pataka, gnjuraca i drugih. U proljeće dok su okolne livade poplavljene, na njima se odmaraju i hrane razne čaplje, blistavi ibis, a naročito ćurlini za koje je ovo posebno važno područje- zadržava se čak 24 vrste (vivci, prutke, pršljivac, pozviždači, šljuke, žalari i druge).
geolokalitet Crnika
Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu za zaštitu geolokaliteta Crnika na otoku Pagu u kategoriji geološko paleontološkog rezervata sa zaštitnom zonom utjecaja na kopnu i moru. Zahtjev za izradu stručne podloge uputila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije na osnovi Izvješća Hrvatskog prirodoslovnog muzeja .
Utvrđeno je da se radi o jedinom poznatom lokalitetu na području hrvatskog priobalja i otoka s izloženim naslagama miocenske starosti. Plaža Crnika je i vrlo bogato paleontološko nalazište s više od tridesetak biljnih i životinjskih vrsta te predstavlja potencijalni locus typicus za slatkovodni miocen Jadrana. Naslage su izložene na više strmih izdanaka uz morsku obalu ili u njenom neposrednom zaleđu u dožini od oko 1.250 m.
Geologija: Temeljem istraživanja, koje je proveo geološko paleontološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, otkriveno je da lokalitet pripada miocenskim naslagama koje su se taložile u prostranom jezeru. Naslage miocena s umecima ugljena nalazimo osim na kopnenom dijelu i ispod morske razine.
Paleontologija: nađeni su mnogobrojni fosilizirani organizmi, brojne ljušture puževa i školjkaša, ostaci riba i krokodila, ostaci karboniziranog bilja, te rijetki ostaci malih sisavaca. Za sam lokalitet od svjetskog značaja je nalaz puža roda Valvata, podroda Costovalvata, što je jedini za sada poznati fosilizirani oblik tog puža. Danas živuće oblike tog puža nalazimo u Bajkalskom i Ohridskom jezeru te nekim jezerima Grčke. Drugi važan fosil je Congeria antecroatica na temelju kojeg je određena starost naslaga koja je pomaknuta u starija razdoblja miocena (otnang-karpat).
Veliko blato
Veliko blato je tipično močvarno stanište površine 670.6 ha. Posebnu važnost ima u vrijeme proljetne i jesenske selidbe. Pogodno je za promatrače ptica koji u kratkoj šetnji od 2-3 sata mogu opaziti od 40-50 različitih vrsta ptica od kojih su neke danas postale rijetke.
Posljednjim istraživanjima ovdje je zabilježeno oko 160 vrsta, od kojih je 66 gnjezdarica. Gnijezde: trstenjak, mali gnjurac, morski kulik, liska (za priobalje rijetkost), patke, posebno značajna ugrožena velika ševa, prepelice te niz ptica pjevica a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke, ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice. Za odmorišta i hranilišta tijekom selidbi i zimovanja koriste ih: eje močvarice, patke, gnjurci, čaplje... a u proljeće se ovdje zadržava čak 24 vrste ćurlina (vivci, prutke, pršljivac, pozviždači, šljuke, žalari i druge) te čaplje, blistavi ibis itd.
Malo blato
Blata su mediteranske močvare koje su danas prava rijetkost i čiji značaj stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnog biotopa u cijeloj Evropi. Oni predstavljaju, pogotovo u ovim područjima, rijetka utočišća za ptice močvarice u vrijeme njihova gniježđenja, selidbi i zimovanja. Dok je Veliko blato najveće od tri slatkovodna jezera koja postoje na otoku Pagu i predstavlja veliku otvorenu vodenu površinu, Malo blato je ljeti presušeno zbog zagušenosti naslagama močvarne flore.
|
