Priopćenje eko udruge Cvit soli iz Paga, povodom 2 veljače – Svjetskog dana močvarnih staništa.
Svake se godine 2. veljače obilježava kao Svjetski dan močvarnih staništa, čime se podsjeća na datum potpisivanja Ramsarske konvencije.
Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Ova vrlo produktivna staništa posebno su značajna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Primjerice, uz njih je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. No, jednako kao za ptice i ostale životinje i biljke, močvarna staništa su oduvijek imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije te predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost.
Najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa je Ramsarska konvencija o močvarnim staništima, potpisana u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine. Konvencija ima 154 stranke, uključujući i Republiku Hrvatsku. To je međuvladin sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom odnosno održivom iskorištavanju močvarnih staništa. Konvencija obvezuje svaku stranku na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz močvarna staništa od međunarodne važnosti koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis. Močvarna staništa prema ovaoj konvenciji definirana su kao "područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, sa vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi 6 metara."
Na otoku Pagu močvarna staništa su Velo i Malo blato , Kolanjsko blato te umjetno načinjeno močvarno stanište kao Solana Pag. Velo, Malo te Kolanjsko blato zaštićeni su kao orintološki rezervati od 1988. Inače blata su mediteranske močvare koje su danas rijetkost i čiji značaj stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnog biotopa u cijeloj Europi. Oni predstavljau, pogotovo u ovim područjima, rijetka utočišta za ptice močvarice u vrijeme njihova gniježđenja, selidbi i zimovanja. Prema posljednjim istraživanjima ovdje je zabilježeno oko 160 vrsta, od kojih je 66 gnjezdarica. Gnijezde: trstenjak, mali gnjurac, morski kulik, liska (za priobalje rijetkost), patke, posebno značajna ugrožena velika ševa, prepelice te niz ptica pjevica a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke, ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice. Za odmorišta i hranilišta tijekom selidbi i zimovanja koriste ih: eje močvarice, patke, gnjurci, čaplje... a u proljeće se ovdje zadržava čak 24 vrste ćurlina (vivci, prutke, pršljivac, pozviždači, šljuke, žalari i druge) te čaplje, blistavi ibis itd. Na staništu Solane Pag jedino je gnijezdilište morskih kulika, izuzetno ugrožene ptice. Prema podacima iz Nacionalne ekološke mreže, ovo stanište je kritično ugroženo, a kao razlozi se navode između ostalog , lov I krivolov, divlja gradnja, odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva. Mjere zaštite koje Hrvatska treba provoditi kao zemlja podpisnica Ramsarske konvencije su zakonska zaštita preostalih očuvanih močvarnih staništa, regulacija lova I krivolova, zabrana odlaganja gradjevinskog materijala te potpora solanama radi opstanka s tradicionalnim načinom proizvodnje. O Velom , Malom I Kolanjskom blatu skrbi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode I drugim zakonskim propisima. Nastaviti će se turistička valorizacija ornitološkog rezervata Veliko blato financiranjem iz projekta COAST (cca 100.000.-kn). Cilj projekta je prikaz Velikog blata kao važne postaje u turističkoj ponudi otoka Paga za promatrače ptica i sve popularniji bird watching. Obzirom da je u prošloj godini završeno istraživanje i monitoring ptica, na temelju dobivenih podataka izraditi će se priručnik za praćenje ptica.
|
