CROSTOJKOVIC1958

29.02.2016., ponedjeljak

ZBOG TAKVE POLITIKE TOTALNO ZAOSTALI SMO GRAD BJELOVAR I ŽUPANIJA

Najisplativiji biznisa u Hrvatskoj je nerad. U pitanju je na-bolji primjer koji se stavlja na težište političara i svećenika, na građansku i crkvenu vlasti. Oni su jedina povlaštena klasa koja već dugo godina dobro živi. Moram reći da bez rada i industrijske proizvodnje u Hrvatskoj nema života. Ja poziva Hrvatski narod na ustanak, i da se su-pr-od-stavi ne-radničkoj i luksuznoj i skupoj birokraciji. Te, pozivam puk i branitelje da se odreknu i odbace HDZ-e i SDP-e, te preobučene komuniste !!! U kasarni JNA u Bjelovaru, utvrđeno je; da su se zločini dogodili 29. rujna 1991., ali ne zna se tko je kriv. Društvena klima je još uvijek takva da su građani potaknuti na zavjet šutnje. I JNA je napravio velike zločine i ratne štete, i sad ispada da nitko za ništa nije kriv. Pitam se: za što postoje institucije države, policija, odvjetništvo i pravosuđe? Metalurgija je propala, isto tako i građevinarstvo, i sela su propala,..., samo državna birokracija redovno prima plače. Što se isplati raditi u Bjelovaru i Hrvatskoj, pitanje je koje muči većinu građana. Nema nacionalne gospodarske stratege i ekonomije. Neki ljudi rade od jutra do mraka, ali od svoga rada nemaju ništa, oni samo rade za svoje šefove i šefice! Ispada tako da rade za "keksiće", nije li to krajnje ponižavajuće? Kako je do toga došlo, već sam puno puta rekao da je to pitanje odgovornosti i stanja svijesti... To je očito isplanirani pojam egoizma. No, velika je to zabluda "slijepog naroda", koji utopljenički se samo spašava. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 29. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3018.

- 09:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.02.2016., nedjelja

LEZBIJKE, GAYEVI, BISEKSUALCI, GRUPE - LGBT-a

ONI KOJI SU STVORILI TU IDEJU, OČITO JE; DA OBITELJI I ČOVJEČANSTVU NISU ŽELJELI DOBRO. Kršćanski identitet ne može prihvatiti tu "moralnu pogrešku", i fizički izopačeni hendikep. PAPA Franjo je u listopadu prošle godine, rekao je: "Kako Bog gleda na gay osobu, on prihvaća postojanje te osobe s ljubavlju, ne želi odbaciti i osuditi tu osobu, mi uvijek moramo uzeti u obzir takvu osobu. " Zbog toga što Rimokatolička crkva, nema svoj čvrsti stav, ja više ne vjerujem takvoj religioznoj dominaciji i zajednici, te kršćani postali su "rasijani". Crkva radi velike propuste riječju i djelom, zbog toga na svakom koraku mi vidimo kako vlada - grdna slika "sodome i gomore". Laž je; da (Bog) ih prihvaća, takav "sotonski križ" sramote... Sve je više onih siromašnih i obespravljenih ljudi... Dok razuzdana opačina postaje stvarni gospodar "dobra i zla". Takva poruka : To je stid i prezir revoluciji života. Ispada da bogatašima je sve dopušteno... Prokazalo se je; da pedofilija* dolazi iz "bezbožnih skupina", koje su prihvatile takve nečasne radnje, protiv nevine djece od strane homoseksualaca i drugih... Oni koji "zataškavaju" takve pojave, oni protivnici su "duha svet-o-ga", i istine i pravde... Pročitao sam u Irskim novinama "Conntacht Tribune" kako se je Biskup Dr. Martin Drennan, u gradu Galwayu, pobunio se protiv donacije od € 45.000 za lezbijke, gejeve, biseksualce i transrodne (LGBT), bio je protiv podrške i dodjele financijskih sredstava zajednici grupe Amach. Biskup je mišljenja da taj novac trebalo dati siromašnim ljudima. Na biskupove izjave ustao je u zaštitu "Gaj zajednice" gradski vijećnik u Galwayu Mike Cubbard, i kazao da ih je biskup uvrijedio, te da im se treba javno ispričati. Iz ovoga treba postaviti pitanje - koga treba podupirati u društvu: obitelji ili anti-obiteljske zajednice. Između ostaloga gledao sam na You Tube snimku sa sjednice, kako se je jedan vijećnik u Srbiji žestoko usprotivio, zašto se daje financijska sredstva LGBT-e skupinama? Svi drugi vijećnici su na to šutjeli kao "kurve", a predsjednik gradskog vijeća počeo je učestalo prekidati izlaganje toga vijećnika. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 28. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3017.

- 14:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.02.2016., subota

OTVORENO PISMO DR. DAVORINU DIKLIĆU IZ BJELOVARA

Da imam neku kompetenciju "doktorskoga konzilija" uzeo bi ti titulu doktora Davorine Dikliću, jer nisi je zaslužio da je uopće nosiš. Prije sat vremena od kako ovo pišem (26.02.2016., u 23,15 sati) ja i moja žena prolazili smo sa autom kroz ulicu Matice Hrvatske u Bjelovaru, bilo mi je žao kad sam vidio tvog sina Vibora Diklića, pijanoga i izbezumljenog kako tetura - kod ulaza u skladište kod trgovine "Konzum". Izašao sam iz auta i došao do Vibora, i rekao mu "zdravo", i on malo čudno jedan tren me je gledao, i na kraju mi je ozdravio pozdravom. Rekao sam mu; čovječe što to radiš od sebe? Pitao sam Vibora je li ti me poznaješ? On je rekao: "da ti si Stojković". Kazao sam mu - hoćeš da te odvezem kući. On je rekao - može, i sjeo na zadnje sjedište auta. Dopeljao sam Vibora pred kuću u Gudovačka 9., zvonio sam na interfon, koji ne radi,.., svuda je bio mrak, pas je iz dvorišta "lajao" na nas. Ja sam trubio... I niko se nije javljao. No, Vibor me je pitao - gdje sam ga pokupio i da se uopće ne sječa. Otvorio je velika ulazna vrata i ušao u dvorište, jer mala vrata su bila zaključana. Ja i žena dok smo se vraćali za grad, i o tome svemu smo razgovarali... Ipak odlučio sam te Davorine nazvati na mobitel i sve ti reći. Tvoj mobitel dugo je zvonio i na kraju si se ti ipak javio. Kad sam se tebi predstavio; ovdje Branko Stojković, i rekao dobro veće Davorine, ti si mi odgovorio, nisi me još ni saslušao, jer primjetio sam da sam te probudio, da si spavao, rekao si mi: "što sad?" Ti si rekao - da nisi tu, da si u Istri. Ja sam te pitao - gdje će ti sin spavati - ako ne može u kuću? Malo si i buncao, jer nisi skoncentrisano slušao što sam ti govorio, pa si me pitao: kad si mi sina dovezao kući - sinoć? Ja sam ti rekao - sad prije par minuta. Brzo si prekino naš razgovor, nisi mi se čak ni zahvalio. Davorine Dikliću shvatio sam da ti nisi nikakav otac, roditelj i doktor... Kad sam te prekjučer nazvao sa svog mobitela i rekao ti - eno tvoga sina Vibora pijanog u gostionici spava, i da ideš po njega, i da odvezeš ga kući. Ti si mi rekao - "što ću ja ići po njega, da se na mene dere". E, sad vidim da svome sinu ne želiš pomoći, jer i sam u sebi nemaš ljubavi roditeljske i svijesti... Kad sam tvog sina vozio kući, želio sam mu psihološki i duhovno pomoći, pričao sam mu o zdravom životu, te sam mu rekao da se otrezni i naspava i da drugi dan se čujemo i vidimo,.., u 17,00 sati, da ćemo razgovarati o smislu postojanja života. Prije toga tvoj sin mi je rekao - da je život bez veze. Davorine, očito tebe u životu zanima samo novac.. Vas doktore ljudi su naučili samo na plave koverte,.., a poslije se ti isti ljudi čude - kakvi ste vi to doktori, drski i napumpani kao mješine i ne stručnjaci.... Sjećaš li se kako si me prošle godine, dok si bio dežuran cijelu noć u bolnici, pozvao k sebi da dođem kod tebe, tada smo razgovarali više od četiri sata. Čudio si se kako sam o svemu dobro informirani, čak i bolje od tebe o tvom sudskom postupku, u kojem te odvjetništvo i sud terete za smrt deset pacijenata. Ti kao jedan vrstan doktor i kirurg tada nisi mi znao odgovoriti što znači; "kartilago ksifoidea". Pa se i sam pitam - kako ti operiraš ljude? ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 27. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3015.

- 00:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.02.2016., četvrtak

POLICAJAC TJERA INAT PREMA MENI

Na fotografiji: Saša Maras Zamislite; prometni policajac Saša Maras, uočio je večeras da sam u 01,00 sati prošao sa autom preko crvenoga svjetla na križanju kod suda u Bjelovaru. Taj lik već duže vrijem iz-miš-lja lažne prekršaje o meni. Evo, sad sam došao kući u 01,30 sati, i odlučio sam napisati nešto o tome. Ja i žena prije toga događaja izašli smo iz jednog lokala u Haulikovoj ulici i kretali smo se pješice (po nogo-stupu sa lijeve strane) prema hotelu "Central". U susret nam je naišao policijski auto BMW-e srebrene boje, koji ima registracijske tablice BJ-455-EA. Odmah sam prepoznao taj auto, jer on ima na cesti policijsku ulogu presretača. Dvojica policajaca (u civilu) pogledali su prema nama i otišli u smjeru ulice Matice Hrvatske. (Što znači u suprotnom smjeru od našeg smjera kretanja). Policijski presretač sa rotirajućim plavim i crvenim svjetlima zaustavio nas je 1. kilometar i 300 metara dalje od mjesta (raskršća), na kojemu sam ja navodno počinio prekršaj, i to se je desilo samo par minuta poslije od našega prvoga susreta. Nisam se ništa začudio, kad sam vidio - tko me je zaustavio. Da me je zaustavio neki drugi policajac, ne bi uopće posumnjao da sam počinio neki prekršaj. Ali ovaj lik je ugnjetač... Njemu je trebalo 25 minuta da ispiše običan obrazac, tj. prekršajni nalog, toliko sam vremena stajao na cesti. Koji apsurd* prekršaj sam počinio u ulici J. Jelačića, a zaustavljeni sam na kraju Vukovarske ulici, odnosno, još malo pa bi došao do Đurđevačke ulice, gdje ja živim na broju 159. Ja nemam ništa protiv da (taj) mladi prometni policajac Saša Maras (rođ. 10.01.1989.), "grebe se" kod svojih šefova u policiji,.., ali imam protiv kad to radi preko mojih leđa. Između ostaloga, rekao sam Marasu u oči, da je "ljudska sramota", i da zbog takvih policajaca ljudi bježe iz ove zemlje... I u ovome slučaju me je Maras pratio i uhodio, išao ciljano za mnom... Ili bolje bi rekao: špijunirao me s razlogom, da mi naškodi. Međutim, i to sam mu rekao da zloupotrebljuje svoju policijsku službu i ovlasti... Istina je da sam ja prošao preko toga semafora. Pitam: kako je policajac Saša Maras, mogao to vidjeti - da sam ja prošao preko crvenoga svjetla, a bio je iza mene udaljen oko 400 metara. Da nije bio u pitanju semafor, opet do kuće bi me Maras, zaustavio i izmišljao bi - kao i prije - da nisam imao na sebi pojas. Maras unosi laži u svoj zapisnik, očito je - da to radi po nečijoj direktivi i huškanju. On to radi iz neke osvete i mržnje prema meni... Dok sam ja položio vozački ispit 1982. godine, policajac Maras nije bio ni rođen. I sad mi takav "balonja" zagorčava život sa fingiranim* prijavama. Nikada mi prometna policija u Bjelovaru, nije odgovorila na moj prijašnji dopis kako bjelovarski semafori krivo rade. To je "valjda" odgovor na moju nepobitnu istinu. Na mjestu gdje sam ja navodno počinio prekršaj i prošao na crveno svjetlo, postoje video kamere - gdje ja prolazim preko raskršća s brzinom oko 40 kilometara, i koliko vremena je prošlo kako za mnom prolazi policija. I u ovom slučaju radi se o montiranom procesu i mome proganjanju... Maras zna zašto to čini, a u mojim očima on ispada nepošten i nepravedan čovjek i primitivac... Ima puno važnih slučajeva koje bi policija trebala rješavati, nego da mene stalno želi se prikazati kao prekršajca... Treba postaviti pitanje koga Marasov "presretač" lovi u gluha doba noći kad na ulici nema žive duše? Tu bez veze on se vozi i troši benzin, od ovako posrnule države. Maras mene kažnjava sa 2000 kuna i oduzimanje moje vozačke na 3 mjeseca, i 100 kuna za troškove dokazivanja prekršajnog postupka. Kad smo već kod semafora prije nekoliko mjeseci prometnoj policiji sam prijavio neispravan semafor - na kojemu je poginuo 13. svibnja 2015., oko 20 sati, motociklista Miran Fejer (25) iz Trojstvenog Markovca. Policija je izašla po mojoj prijavi "odmah" van i konstatirala da stvarno semafor dobro ne radi. Taj semafor do danas nije popravljen. Ako netko ugrožava ljudske živote, to radi bjelovarska policija, na čelu sa načelnikom prometne Postaje Daliborom Milković. Protiv kojega ću osobno podnijeti kaznenu prijavu u Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, gdje ću zatražiti da odvjetništvo izađe van i samo se uvjeri u neispravnost semafora... Zbog toga što sam puno puta prigovorio policiji na njihov rad, mene se poslije toga učestalo proganja i pišu kazne. A još više se određeni policajci na mene ljute, kad na sudu - na kraju sve biva odbačeno ti "lažni njihovi prošireni" zapisnici". Stvarno treba pogledati tko sve radi u policiji i što se tamo nezakonito dešava? I kakva je odgovornost tih ljudi. Uniforma i značka ne bi trebala nikome biti jamstvo: da se može pokrivati tuđa drskost, korupcija, neznanje, nasilje i pristranost i kriminal,...itd. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 25. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3014.

- 01:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.02.2016., utorak

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nalazi se u KBC Rebro.

Milan Bandić je 2003. godine, imao moždani udar. Sjećam se da je on došao za Dan grada Bjelovara, 29. rujna 2004., na domjenak u hotel "Central", tada sam sa Bandićem razgovarao... Pitao sam; ga kako se to desilo sa njegovim zdravljem? Bila je tu nazočna i gradonačelnica Đurđa Adlešič. Bandić se je nasmio na svoj račun i rekao: ""što te ne ubije, to te ojača!" Milan Bandić je u bolnici završio u kasnijim noćnim satima. Liječnici su zaustavili krvarenje, a Bandić će ostati u bolnici na dodatnom promatranju. Naime, prije par dana Bandić je operiran u Bolnici Sveti duh, no čini se da se operacija zakomplicirala. Bandić je obilno krvario iz nosa te je primljen u KBC Rebro na ORL Klinici. Navodno se radi se o komplikacijama vezanima za sinuse koji su Bandiću endoskopski operirani. Milan Bandić je pod istragom DORH-a i USKOK-a i to je možda jedna od njegovih igara, izvlači se na staru bolest, da se ne nađe po treći put u zatvoru Remetinac u Zagrebu, jer gradonačelnik Bandić, je pronevjerio i ukrao milijarde kuna... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 23. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3013. .

- 05:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

TIHOMIR DUJMOVIĆ JE PRAVI LAŽAC I OBMANJIVAČ

Autor: Tihomir Dujmović - "Da Pavelića rehabilitiramo Beograd bi prekinuo odnose sa Zagrebom!" Imamo li nakon rehabilitacije Draže Mihailovića snage prekinuti diplomatske odnose sa Beogradom? Još jednom Dujmoviću si pokazao da si HDZ-ovo UDBA-ško glupo đubretarsko kopile; jer se poglavnika dr. Antu Pavelića ne može rehabilitirati, jer on nikad nije osuđen za zločine... Tihomir Dujmović je instalirani novinarski plaćenik da laže, mulja i pravi smutnje... Najsilniji je on pisac kad počne hvaliti "partizanskog zločinca" Franju Tuđmana, tu yugo udbašku kreaturu. Te, Dujmović se dohvatio "lpera" i napisao knjigu: "Hrvatska u raljama djece komunizma", on zaboravlja napisati o Ankici Tuđman, partizanki iz grada Čazme i zločinima u "čazmanskoj šumi" 1945. godine. Pitam se: gdje ima većih zločinaca od (bivših) komunista, koji su se "preobukli" u nove demokrate.... UDBA i Crkva danas "parazitski" zajedno su se povezali u pljački Hrvatskoga naroda. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 23. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3012.

- 04:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.02.2016., ponedjeljak

MARKAČI BILI PRVI PARTIZANI U ĐURĐEVCU (4)

Ja i gospođa i sin iz "pesaka đurđevačkih" gdje smo bili u posjeti kod Martina Markača, direktno smo se uputili za Zagreb, na Trešnjevku kod generala Mladena Markača. Mi Išli smo sa našim autom. Došli smo popodne na Trešnjevku i tražili ulicu, gdje živi general Mladen Markač. Nitko nije znao gdje se ta ulica nalazi. Upitali smo jednog taxistu, koji nam je kazao; da dobro je što smo naišli na njega, jer ta ulica koju mi tražimo nije ucrtana na kartu, tj, plan grada. Zbog toga što u toj ulici koje je bila posebno građena - ima samo desetak vila u njima su živjeli bivši generali vojske JNA. Taxista nas je tražio da mu platimo i da će nam pokazati - gdje se nalazi ta uličica. Dali smo mu 10 njemačkih maraka. Kada smo došli pred kuću od generala Mladena Markača, pred vratima je stajao i čuvao u uniformi jedan policajac, on nas je pozdravio i bio upoznat da m dolazimo sa autom koji ima registracijske pločice Bjelovara. Između ostalog i telefonski smo prije toga javili sa generalom... Iznutra vrata je otvorio osobno general Markač, koji s nama se je rukovao i pozvao nas unutra... Kada smo ušli i sjeli za stol sa generalom, on je bio u policijskoj uniformi, pištolj u futroli i moto-rola stajali su na kraju stola. Tu je bila i njegova žena i šogorica, dok u jednom dijelu tog velikog dnevnog boravka u ćošku, igrali su se dvoje djece starosti 10 i 12 godina. To su bili sinovi generala Markača, oni su imali naslagane razne muzičke linije i druge aparate. Pitali su nas: jesmo li za kakvo piće? Otvorili su bar s raznim pićima, a mi smo "zinuli" kad smo to sve vidjeli, jer nikada u životu nismo vidjeli takva strana alkoholna pića... Kad smo rekli; da ne pijemo alkohol i da pijemo samo sok, ostao je u zraku tajac... Jer soka nikakvog nije bilo. Oni su se bacili u potragu za sokom, nije im bilo drago da kao gosti nemamo što piti... Mi smo rekli da nije važno, ako nema soka. Na kraju u jednome ormaru našli su "CD-vitu" koja slaže kao sok s vodom. Primijetili smo da general i njegova žena i šogorica, su u vrlo alkoholnom stanju, te rekao sam Markaču, da ne želim mu oduzimati dragocjeno vrijeme, nego da pređemo na stvar - zbog čega sam i došao. Podsjetio sam ga na naš dogovor. General Mladen Markač prvo mi je ponudio veliku kuću u Kninu, odakle su pobjegli Srbi. Ja sam rekao da ne želim živjeti u Kninu, niti da me zanima tuđa kuća... Da želim bilo kakav stalni posao. General me je pitao - je li bi htio raditi u Lučkome u Zagrebu. Ja sam odgovorio da bi i da mi to više odgovara nego Knin. On je rekao da ćemo se čuti za nekoliko dana telefonom. S generalom sam pričao o svemu, a najviše o uništenom gospodarstvu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, i nezaposlenosti... Ukazao sam na kriminale i neke ljude koje treba pod hitno uhititi: Božu Plazonića, Juru Šimića, Želka Stojkovića, i Željka Ledinskog (HSS) i Đurđu Adlešič, zbog uništenja mesne industrije "Cromax" u Bjelovaru. Markač je na to rekao da preduboko je sve to pustilo korijenje i svi kriminali... Ja sam generala policije pitao - kako vi to ne možete, uostalom sada ste i postali HDZ-ov zastupnik u Saboru RH. Kada smo odlazili iz rezidencije i vile na Trešnjevci, u kojoj živi obitelj Markač, moja gospođa Nada, je bila razočarana što je vidjela i čula,.., na to sve je rekla: "Ti si general a ne on!" Iako smo se ja i general Mladen Markač, poslije toga vidjeli i telefonski čuli, mogu na sve reći da general je prevarant i lažov, i obični karijerista, koji nema svoje riječi i časti ni srama, ni morala... Mladene ako ovo pročitaš javi mi se sa reagiranjem i demanti... Biti će još o tebi puno posvećenih mojih članaka... Živ mi bio generale! P.S. Možda reagira i vaša sestra Brankica Janči, koja živi i udata je u Bjelovaru, koja već umjesto Vas mi je slala ispravak demanti,, no koji sam i objavio. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 22. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3011.

- 09:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.02.2016., nedjelja

MARKAČI BILI PRVI PARTIZANI U ĐURĐEVCU (3)

MARKAČ JE PREVARANT I KARIJERISTA Nakon dugotrajne potrage i spominjanja desetak kandidata koji su u igri za ministra branitelja, Mladen Markač novi je kandidat HDZ-a. Markača za ministra podržati će sve stranke "Domoljubne koalicije", njihov koalicijski partner MOST i premijer Tihomir Orešković. Nakon izbora 1997., u Hrvatskoj, Mladej Markač je postao zastupnik HDZ-a u Saboru, za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Sjećam se kako je hodao po Bjelovaru u uniformi generala MUP-a, iako je "Domovinski rat" završio (1991.,-1995.) tada obećavao je ljudima bolji život, samo ako glasaju za njega i izaberu ga u Sabor RH. Markač je bez srama vukao ljude za rukav, na ulicama i tržnicama, i obećavao - da će im izgraditi školu, bolnicu, itd. I mene je na gradskome korzu kazao; "glasajte za mene, ja ću vam otvoriti nova radna mjesta!" Tom prilikom u ruke mi je dao svoj plakat sa slikom. Moj ponos je bio što obratio mi se hrvatski general za pomoć... Ja sam na to rekao Markaču da u Bjelovaru su sve firme propale, i da sam, i ja jedan od nezaposlenih. Da mnogi ljudi su zbog toga otišli van, a ja sam još uvijek ovdje... Između ostaloga kazao sam generalu Markaču, da sam Hrvat, koji nemam nikakve mrlje na sebi, i da sam branitelj, kojeg ne priznaju. Mrkač je onda bio jedini policijski časnik koji je počašćeni činom generala. General je inače vojnički čin, a predsjednik Franjo Tuđman; je tako odlučio da bi Markač, kao zapovjednik policijskih postrojba u Bljesku i Oluji, imao isti rang kao zapovjednici gardijskih brigada s kojima je ravnopravno sudjelovao u oslobodilačkim akcijama. Dogovorio sam se sa Markačem, rekao sam mu - da glasati ću za njega na izborima i moja obitelj,..., ukoliko pobjedi na izborima i uđe u Sabor, da dužan mi je dati posao. On je rekao da naš dogovor važi i dao mi je svoju riječ, te mi osobno za to potpisa na svoj plakat - koji mi je dao. Nastavak slijedi... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 21. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3010.

- 20:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.02.2016., subota

Ova je vlast HDZ-SDP prevarila je građane i postala je grobar radničkih prava...

NA DANAŠNJI DAN (20.02.1998.,-20.02.2016.) POLICIJA JE TUKLA SVOJE GRAĐANE (2) U Zagrebu, 20. veljače 1998., desile su se demonstracije: Partneri sa sindikatima i radnicima i građani, pred koje su bili izvedeni kordoni policije, tada su se nadali boljim vremenima, predvodnik sindikaata bio je Boris Kunst, predsjednik URSH-a. Tada je Kunst rušio sa SDP-om stranku na vlasti HDZ-e, da bi desetak godina poslije on postao zastupnik HDZ-a u Saboru RH. Tada je Boris Kunst govorio: »Ova je vlast prevarila građane praznim obećanjima, tri godine bavila se međustranačkim sukobima, a sada po diktatu MMF-a Vlada hoće smanjiti radnička prava svodeći ih na razinu onih u Albaniji, Bugarskoj i Rumunjskoj... Dana prava na Trg i velikih demonstracija 20. veljače 1998. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu protiv HDZ-ove politike. Te prosvjede inicirao je URSH uz potporu većine sindikalnih središnjica i tadašnjih oporbenih stranaka IDS-a i HSLS-a. Danas je HSLS u " domoljubnoj koaliciji" sa HDZ-eom. Čelnici pet sindikalnih središnjica - kazali su - da prisiljeni su se boriti za dostojanstvo radnika. Kunst je (tada) upozorio vlast kako je zbog opće inflacije sve više razloga da sindikati pozovu radnike na bunt na trg bana J. Jelačića u Zagrebu. Na demonstracijama 20. veljače 1998. godine, nije bilo članstvo SSSH-a i predsjednik SSSH-a Davor Jurić. Na obilježavanju demonstracija nije bilo nikoga iz vlasti. Narod im je poručio sa ulice da im je svima dosta lažnih domoljuba i političara. Sudionik demonstracije bio je i Branko Stojković iz Bjelovara. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 20. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3009.

- 17:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

NA DANAŠNJI DAN (20.02.1998.,-20.02.2016.) POLICIJA JE TUKLA SVOJE GRAĐANE

DATUM 20. VELJAČE 1998. GODINE, OSTATI ĆE ZAPAMĆENI KAO POVIJESNI DATUM VRLO BRUTALNOG I NASILNOG PONAŠANJA POLICIJE I MINISTRA MUP-a IVANA PENIĆA. 18. GODINA - OBLJETNICE Od toga datuma - policijskoga nasilja - puno puta desila se je slična repriza, u kojoj policija je fizički i pravno gazila ljudska prava i građanske slobode čovjeka... Podsjećam kako su toga datuma ljudi htjeli održati miran prosvjed zbog lošeg socijalnog stanja u zemlji; na Trgu bana J. Jelačića, u Zagrebu, a policija to nije dozvolila,.., pod izlikom da prosvjed nije službeno u 16,00 sati prijavljen MUP-u. Policija je zatvorila sve prilaze trgu. Došlo je do demonstracija, naguravanja,.., no potekla je i krv... Bilo je razbijenih glava od policijskog pendreka. Tog dana predsjednika Franje Tuđmana, nije bilo u Hrvatskoj, jer on bio je na liječenju u SAD-u. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 20. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3008.

- 15:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.02.2016., petak

SAD VIDITE S ČIME SE PREDSJEDNICA RH., KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ BAVI I KOGA SVE PRIMA I ODLIKUJE !

Ovo je dokaz i morbidna* poruka kako vodeći ljudi u Hrvatskoj, izdaju vlastiti svoj narod i rade protiv hrvatskih interesa... Što su sad toliko važni popovi u našem životu? Političari i svećenici zajedno se kurvaju. Mitropolita zagrebačko-ljubljanski Porfirije primila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, te mu dala sve počasti i blagoslove,..., i zaželjela mu puno uspjeha u daljnjem radu. Porfirije odlikovan je u Stockholmu ordenom Svetog Ignatija za doprinos pomirenju naroda na Balkanu i predani rad na unaprjeđenju jedinstva među kršćanima! Što na to sve reći: Ovo je "šok" i "gadurija" za svakog pametnog čovjeka i ženu. Dok u Hrvatskoj sve redom propada, i ljudska prava ne postoje, niti slobode čovjeka,.., ljudi bježe van iz ovakve sramotne države. Ovdje se kupuje socijalni mir. Jer socijalne pomoći primaju "ciganii i šiptari" i druge ne radničke skupine... Oni dobivaju porodiljne naknade i dječje nadoplatke koje uopće nisu zaslužili... Represivni policijski režim u ne stabilnoj zemlji, zlouporabio je povjerenje građana, dok s druge strane - stvoreni su mnogi lažni vojni i drugi invalidi s visokim mirovinama. Između ostaloga izmišljeno je 650.000 branitelja. Političari nas zaduživaju s novim milijardama i kreditima kako bi imali za (za svoje) plaće i penzije... S druge strane stotine tisuća ljudi nalazi se u dužničkome ropstvu... Birokratske institucije dijele razne naknade... itd, ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 19. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3007.

- 10:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.02.2016., četvrtak

Radi se o neefikasnoj državnoj upravi u Hrvatskoj !

Ovaj Božo Petrov (kao da je pobjegao iz zatvora iz Zenice - BiH-a.), nije kapacitet za nacionalnu politiku. Koliko god kritizirao HDZ, čudim se ljudima koji su razočarani u HDZ, pa sad govore da je rješenje MOST. A u biti sve je to isto: "Murto i Kurto", itd. Božo Petrov smatra kako je podjela na lijevo i desno besmislena (slažem se, ja smatram da odnos lijevo-desno treba gledati kroz trodimenzionalni odnos prema nacionalnom, društvenom i ekonomskom ključu) i da to nije važno. Priča o ekonomskim i socijalnim reformama makar nikada nije predložio ništa konkretno što bi funkcioniralno na državnoj razini. On je tipičan mali lokalni političar, koji kao nije ni lijevo ni desno i smatra kako je to nevažno. Pa možda je nevažno u Metkoviću, ali na lokalnoj razini u većim gradovima tipa Zagreb, Split ili Rijeka je itekako važno, a kamoli na nacionalnoj razini. Njemu su društvena pitanja (npr. brak, obitelj i zaštita života) a i nacionalna besmislena. E, pa meni kao i vjerujem i većini ljudi važno je što političar misli o ideologiji, "gay brakovima". Mi normalni ne želimo "Sodomu i Gomoru". Važan je obiteljski zakon, i zdravstveno spolni odgoju, važan je Domovinski rat, raskrinkavanje agenata Jugoslavije, i lustracija itd. Parole, parole, sve samo puste parole. "Psihić ne želi ostati zarobljen u prošlosti, njega zanima samo budućnost", ha , ha, ha,..,ono što on "zaboravlja" reći je to da budućnosti nema s ovima koji selektivno prilaze zločinima iz prošlosti , pa jedne osuđuju , a druge prešućuju, štoviše glorificiraju njihovog nalogodavca Tita, Franju Tuđmana i Josipa Manolića... Onaj koji se nedvosmisleno i jasno ne odredi za micanje Josipa Broza Tita, i njegova imena s hrvatskih ulica i trgova, i osudi sve totalitarne govore, držanje je palca s figom u džepu . Dok se ne osude svi partizanski zločinci i ne uzme im se mirovine - mira nema... Znači, svaka stranka ima svoj portal......i na portalu orvelovsko jednoumlje,..., uostalom gđa. Željka Markić i gosp. Božo Petrov su jednom davno bili pripadnici iste stranke,..., pa se nadam da će narod shvatiti u čemu se tu radi. Ili je "luckastom" narodu potreban psihijatar? Mogu nabrojati najmanje tri koalicije tzv."velikih konzervativaca" sa liberalima (HDZ_HSLS) na lokalnoj i županijskoj razini.....Od Osijeka do Bjelovara, do Dubrovnika.. Ali bitno je da su oni "konzervativci" a neki koji imaju konzervativne stavove; ali im je nebitno kako će te ih nazivati, oni su prikrivene liberali ili kako ih neki nazivaju kmerska kripto-pričuva,.., ali ok, svaka ptica svome jatu leti... Pogledajmo kršćansku "domoljubnu koaliciju" pederi i kurvi u savezu HDZ-a i HSLS-a, Tomislava Karamarka i Darinka Kosora i njegovog "faorita" Daria Hrebaka iz Bjelovara,.., opa,.., lapsuz lingve*, iz Gudovca. Oni spasiti će Hrvatsku?! Ma, živo sranje.... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 18. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3006.

- 11:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.02.2016., srijeda

DONESENA JE PRESUDA ZA RATNU ŠTETU

Općinski sud u Bjelovaru Stalna služba u Daruvaru po sutkinji Maji Sikora kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, zastupane po ODO Bjelovar, broj P-DO-2084/15, protiv tuženika Mirka Husar iz Grubišnog Polja, N. Š. Zrinskog 34. Nalaže se tuženom Mirku Husaru, da tužiteljici Republici Hrvatskoj isplati iznos od 664.273,13 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-e. Prvostupanjske presude donesena je 17. veljače 2016. godine, do isplate, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Temeljem pravomoćnih odluka i to presude Općinskog suda u Rijeci broj P-4341/11 od 31. siječnja 2012. godine i presude Županijskog suda u Varaždinu Stalna služba u Koprivnici broj Gž-271/12-2 od 08. studenog 2012. godine tuženik je isplatio tužiteljima Dragi Dražić, Daliboru Dražić i Dejanu Dražić ukupan iznos od 664.273,13 kuna i to dana 14. ožujka 2013. godine, na ime štete koju je počinio tuženi kao pripadnik Hrvatske vojske za vrijeme vojne službe, a do štete je došlo isključivo krivnjom tuženog, koji je postupao suprotno propisima o obavljanju stražarske službe, pa je odgovoran po općim pravilima odštetne odgovornosti temeljem Zakona o obveznim odnosima, kao i Zakona o službi u oružanim snagama (NN 3/95 od 05. travnja 1995.), što proizlazi iz drugostupanjske pravomoćne presude Županijskog suda u Varaždinu Stalna služba u Koprivnici broj Gž-271/12-2 od 08. studenog 2012. godine i stoga su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 1061. i 1062. Zakona o obveznim odnosima, kao i u članku 48. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 23/95), u svezi sa člankom 86. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 33/02). Čitanjem dokumentacije u spisu utvrđeno je da je u parnici povodom tužbe tužitelja 1. Drage Dražić, 2. Dalibora Dražić i 3. Dejana Dražić protiv tužene RH, radi naknade štete, temeljem pravomoćnih odluka i to presude Općinskog suda u Rijeci. Branko Dražić imao status ratnog zarobljenika, u smislu članka 5. stavak 1. Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, a postupanje straža, tuženika Mirka Husar, pripadnika Hrvatske vojske koji je obavljao vojnu službu stražara, prilikom sprječavanja bijega osobe Branka Dražić, koju je po zapovijedi nadređenih časnika morao čuvati u pritvoru, te utvrđeno je, da je pok. Branko Dražić ubijen na stepeništu predmetne zgrade na način da je Mirko Husar u njega pucao iz vatrenog oružja, s time što mu je prethodno pok. Branko Dražić htio oteti pušku, a kada to nije uspio, isti je istrčao van iz prostorije u kojoj je čuvan i nije se zaustavio na prethodno usmeno upozorenje vojnika Mirka Husar, već je krenuo trčati stubištem na gornji kat, nakon čega je Mirko Husar pucao u njega i pogodio ga u leđa. Na temelju tako provedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: tuženi ima isplatiti ukupan iznos od 664.273,13 kuna, štetu koju su tužitelji 1. Draga Dražić, 2. Dalibor Dražić i 3. Dejan Dražić pretrpjeli iz tog štetnog događaja 07. 08. 1995. godine. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 17. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3005.

- 08:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.02.2016., utorak

DOMOVINSKI RAT NIJE OPRAVDAO OVAKVU "POGANSKU" HRVATSKU

Svi ti tipovi koji su uzjahali na grbaču hrvatskog naroda su veoma pažljivo birani od strane zapada - po čijim nalozima trebaju raditi. Država smo najvećih sramotnih svakodnevnih skandala. Politički ološ uspeo se je na vlast, ne zna se tko je gori oni ili narod?! Politički ološ po nalogu naših neprijatelja uništio je Hrvatsku. Nikada nije bila gora situacija u našem narodu. Ne postoji nijedan stup društva koji nije slomljen. Kada su građanima Hrvatske 1991., i 2000. godine, nametnuti se novi vlastodršci, većina nas nije u startu shvatila, zaglupljena medijskom propagandom, tko nam dolazi na vlast. Danas se Hrvatska nalazi u potpunom rasulu i raspadu države i nacije. Do temelja su uništeni seljaci, radnici, intelektualci, školstvo, zdravstvo, ekonomija, kultura, i gospodarstvo... U Hrvatskoj je odrađena pljačka epohalnih razmjera: iz zemlje je iznjeto više od 100 milijardi eura, potpuno su uništeni svi proizvodni potencijali, u bescjenje je rasprodano najplodnije poljoprivredno zemljište, zatvorene su skoro sve domaće banke, a pod izgovorom “internacionalizacije banaka”, zaveden je najstrašniji zelenaški teror koji postoji u civilnoj Evropi, i sve to uz odobrenje stranih plaćenika u Vladi Republike Hrvatske. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 16. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3004.

- 16:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.02.2016., ponedjeljak

OVAJ NAROD DA NIJE GORI OD MANOLIĆA, ONDA BI GA OSUDILI ZA ZLOČINE....

ŠTO STE ZABORAVILI NA 28 FRANJEVACA KOJE JE U KRAPINI UBIO MAJOR OZN-e STJEPAN HRŠAK, UBIO JE FRANJEVCE, KOJI SU BJEŽALI PREMA AUSTRIJSKOJ GRANICI IZ HERCEGOVINE. HRŠAK JE UBIO U MACELJSKOJ ŠUMI 12.500 HRVATA. TAJ STARI MONSTRUM UMRO JE U 95-TOJ GODINI ŽIVOTA, I TO PROŠLE GODINE... OVAJ DUHOVNO RETARDIRANI NAROD NIJE BIO GA KADAR OSUDITI ZA SVE TE ZLOČINE.. Drug Joža, ako su i bili zločinci, ubijani su bez suđenja a događalo se to iza rata. Prema tome zločinci su i oni koji su vršili likvidacije i naređivali likvidacije. A "tebe niti spere Mura niti Drava", kako kaže jedna stara međimurska pjesma. Takvi, da smo pravna država u kojoj postoji vladavina prava, trebali bi završiti na sudu, a ne da ih Partija (HDZ-SDP) upregne u prljave predizborne igre. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 15. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3003.

- 10:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.02.2016., nedjelja

ŠEFICA IGRA SA "MASONIMA" A OTUDA I IZDAJA HRVATSKE

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, PREDSJEDNICA RH., POMILOVALA JE 25. OKORJELIH KRIMINALACA, DROGERAŠA, UBOJICA I NASILNIKA... Kriminalci su je i doveli na vlast, naravno tu se ubraja i većina birača. Sjetimo se samo kakva se svita skupljala na donacijskim večerama, sve lopovi, barbari i vandali. Prema tome s kim si takav si, sve je to ljudski šljam.. Jesmo li ćuli na njezinoj inauguraciji* "Tako mi Bog pomogao!" Ja ću se zalagati za pravdu i poštenje.. Predsjednicu nije briga što mnogi ljudi su na rubu egzistencije,.., njoj su preći narkomani i utajivači poreza... itd. Kod Karalinde sve je moguće. Pitanje je što će biti sutra? Dosta laži, tzv. "domoljubi", sve o vama znademo od 1989., do danas. Tisuće zatvorenika ima još gore zdravstvene probleme,.., ali njih neće vaša kraljica Kolinda pomilovati i pomaziti? Inače dosta se treba osvrnuti na njenu inauguraciju: kad je u svečano ložu pozvala osuđene zločince, kriminalce, drogeraše, znači, gospođo predsjednice, vi održavate bliske i prijateljske odnose - s članovima lopovskog HDZ-a i SDP-a. Znači to je cilj stvaranja i izgrađivanja ("moje" Hrvatske). No, pametnom je čovjeku svega dosta. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 14. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3002.

- 14:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PREVIŠE JE BJELOVAR POSTAO JEDNA VELIKA ŽABOKREČINA

Čiji je to sve interes - da se može omalovažiti ovaj naš grad i kraj "Bilogora", u kojem se krajnje zaostaje u razvoju. Svoj sramni pečat ovog zadnjeg 30-tak godišnjega vladanja udarila je krajnje jedna gotovo nezrela politika. Nosioci toga ne-narodnog režima bili su Željko Ledinski, župan, Marijan Coner, župan, Miroslav Čačija, župan i Damir Bajs, župan. Svi oni su unazadili i na-ružili našu Bjelovarsko-bilogorsku županiju. U tome su im pomogle njihove političke stranke HSS i HDZ-e koje su jako dobro međusobno surađivale. Oni nisu samo služili svojim vlastitim interesima i džepu, nego su svoje pučane naveli na krivi put. Tako su opustošili hrvatsku zemlju... Opoziciju pravašku i narodnjačku su podkupili, sa svojim uskogrudnim borbama oko "uhljeba" na raznim funkcijama. Istodobno svi zajedno "udruženi" su krali i oštećivali proračun. Integrirani su bili u jedno pleme i misiju - luksuznu i skupu birokraciju... Ti izrodi i veleizdajnici su upropastili budućnost mnogih obitelji i ljudi. U svemu tome pomogle su im kršćanske zajednice, sindikati i civilne udruge,.., a ponajviše u upropaštavanju svih dobara pomogle; su im licemjerne udruge proizišle iz "Domovinskog rata (1991.,-1995.) Opačina i ološ i danas se nalazi u vlasti. To su najveći dušmani Hrvatskog naroda, koji izumire i nestaje. Naprotiiv, u tome im pomaže isto i obrazovani sustav. Tuđini nam vladaju, po porijeklu, odgoju i mentalitetu. Nije rijetko da "preobučeni" partizani i komunisti, opet nam se predstavljaju, oni i njihova djeca, kao demokrate... Egzodus* Hrvata i dolazi iz ove"močvare" koju su oni napravili. Između ostaloga pitam se: tko takve "protuve" bira i postavlja u vlast? U Bjelovaru mnogi ljudi ne rade - i sve izgleda - kao sve štima... Čiji je to scenarij? Ajde budimo realni i pogledajmo koliku imamo golemu državnu upravu, koja ništa ne radi za opće dobro naroda. Gradska uprava Bjelovar, koliko je samo novca bacila i potrošila za starinske topove, sablje, koplja, oklope, uniforme,.., sve to stoji na ulazu i hodnicima zgrade... A da se o drugim starinskim stvarima, naručenim i ne govori iz Beča-Austrije, o; kuburama, konjima, pa čak umjetničkim slikama, biljkama, itd... Dok cijela vojska ljudi kopa po kontejnerima za smeće... Tome su pridonijeli svi saborski zastupnici iz našeg kraja i gradonačelnici; Josip Kurtak, Boris Kudumija, Josip Heged i Đurđa Adlešič, i dr. Ta gospoda i "elita" svoje plače nisu časno zaslužili i zaradili... Koliko je koštalo samo njihovo vozikanje službenim kolima i "besplatni ručkovi" i sve drugo,.., porezne obveznike.. Sve što je u ovoj zemlji uništeno, je njihova krivnja. I na kraju pitam vas: tko skriva njihovu odgovornost?! ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 14. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3001.

- 02:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.02.2016., subota

POLITIČKA I KLERIKALNA RUKA NAD HRVATSKOM

U zadnjih dvadeset pet godina klerikalizma u Hrvatskoj, donijelo je duhovnu i materijalnu bijedu... Rimokatolička crkva je "oprala" sve grijehe komunističkih zločina. Zato s oltara svećenici pripovijedaju - treba opraštati. U ne znanju žrtve popovske kurije postali su mnogi ljudi. Uvukla nam se je "komunistička kuga" tkz. "neman" komunistička kominterna , opet u daljnji život... Zakulisano djelovanje "Rimske kurije", gore je od izdajnika Jude Iškariotskoga. Zato, narod treba probuditi iz opasne letargije*, da ga se makne iz vrhovnog vodstva crkvenog interesa. Takva težnja za slobodom je lažna, a narodu i dalje ostaje "jaram" iza vrata. U previranju hrvatskog malograđanskog društva,..., na djelu su lažni proroci i apostoli... Plod fantazije je postala jedna strahovita zabluda stvarnosti. Pored toga se učvrstila jedina istina ŠTIT-a, da je sav taj teror izlazi iz zla vrela. Falcifikatori i mistifikatori prikazuju stvarnost potpuno izobličeno. Odakle ta intimna simbioza* (bivših) komunista i klerikalaca, koji se toliko trude zajedno; da sve interese podrede sebi.. I to sve u ime Isusa Krista, i "tako mi Bog pomogao". Propagandna njihova "finta*" nije baš mala... Rimski pontifikat tobože brani sirotinju, i priječi im mržnju na osvetu. Svećenici usađuju vjernicima "žig zvijeri" papka i ovce... Tako sirotinja skapava gladna, izmrcvarena, i duševno isprebijana, a i tjelesno vene,.., osigurano im je "krajevstvo nebesko". Svećenici ne bore se za promjene na bolje, već "sa istim" ponovljenim do tisuće puta "misama i liturgijama" brišu im pamćenje i neutraliziraju mozak. Na djelu je žestoki Vatikanski "hladni rat", oni doslovno drže čitav narod u uvjetima ropstva - uloga Boga je preuzimanja čovjeka "antikrista". Popovi su bagra "finih" ugnjetavača a ne prosvjetitelja. Marksizam i komunizam su pripremani iz njihove kuhinje. Vatikan i Komunizam bila su "ista stvar", zavadi pa vlada-j. Aveti nametnutoga "marksizmsa i komunizma" bila je Rimokatolička crkva na čelu s Papom, vrhovnim poglavarom. Vatikanski špijuni urotnici bili su na čelu svih "socijalnih buntova" i pobuna. Teologja siromaštva stvorila je: Pol Pota, Josipa Broza Tita, Lenjina, Staljina i Adolfa Hitlera, i druge masone Velike Britanije i tajnih službi SAD-a. Sve fino oteto bogatstvo je završilo u državi Vatikanu, koja nema porezni sistem - kako da "oni" oporezuju sami sebe? ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 12. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 3000.

- 08:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.02.2016., petak

Obrisan post

11.02.2016., četvrtak

DOK SE MI SUKOBLJAVAMO OKO VJERE, POLITIKE, ONI VLADAJU PODJELAMA I LJUDIMA.

Hrvatska je u vlasti jedne strane kampanje. Možemo ih mi nazvati; iluminati, zmijska djeca, sotone, hibridski soj, gmazovi reptili i kako već... Njihova je linija života samo borba za moću i novcem. Sve počme tako: Oni stvore probleme narodu, pa onda se predstave kao njihovi spasitelji,..., i daju zbunjenim ljudima rješenja... Usađuju im u mozak "malo po malo" putem medija - kako oni to uspješno sve rješavaju. Tako su nas "korak po korak" dopeljali i do Europske unije, iako to mi nismo željeli. Centri moći su udruženi u zavjeri protiv nas. Uz kapitale koji su od naroda oteli, oni su glavna centralna kontrola i nadzor... Ništa se slučajno ne dešava, sve je isplanirano unaprijed. Dinastije iste deset liječima ili stoljećima vladaju. Bilo da to partizani - komunisti, UDB-a, KOS,.., tajkuni, oni ovdje nisu slučajno. Josip Broz Tito je bio odani mason i špijun Velike britanije i SAD-a. Nije slučajno što se je uselio u "belu kuću" u Srbiji od dinastije Karađorđevići. Ajde malo razmislite; jeli je ovo bila slučajnost - da jedan krvnik i diktator Tito, koji je poubijao 2,7 milijuna Hrvata, 1971., potpiše u Vatikanu-Rimu sa papom Pavlom VI, ugovore između svete stolice i SFR-Jugoslavije. Tako je i nastao "krvavi Ustav iz 1974. godine, koji je kreirala rimska kurija. Zamislite, zločinac Tito je odlikovani od Rimokatoličke crkve? Franjo Tuđman koji je bio Titov general JNA, i koji je kao partizanski major OZN-e u drugom svjetskom ratu 1945. godine u čazmanskoj šumi počinio strahovite ratne zločine i genocid nad hrvatskim stanovništvom, tj. civilima i vojskom NDH-a, poubijavši 3000 zarobljenika. Taj Titov general Tuđman, samo nešto malo manje od dvadeset godina, kako je Tiito potpisao vatikanske ugovore, potpiše ugovore s Varikanom - Franjo Tuđman i papa Ivan Pavao II. Ovdje hoću reći da se radi o planiranoj veleizdaji. I tobožnje stvaranje neke "pete nove Hrvatske". ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 11. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2998.

- 08:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.02.2016., srijeda

Obrisan post

09.02.2016., utorak

NAJVEĆI SU HRVATSKI ZAŠTITNICI OVE DRŽAVE PARAZITI

Danas ja idem ulicom Kamilla Kolbe (u Bjelovaru) i vidim četiri izgrađene zgrade u kojima žive neki "kurčevi branitelji". Pogledam ja malo bolje, a ono poštar im donesao invalidske mirovine. Stoje neki nabildani i iz tetovirani oko poštara, rekao bi baš neke mudonje - koji jedva imaju 45-tak godina,,,, i već u mirovini.. Kažem si sam sebi: Jebo ti Bog mater takvoj državi! Tko će raditi za sve takve - za njihove plače i mirovine?! Pa, mislim se u ovom našem društvu ništa ne valja... Uključim doma svoj TV-e uređaj i eto dnevnik HRT-a počinje. Udarna vijest u špici je; kako je u Hrvatskoj rođeno od izbjeglice Sirijsko dijete. Opet se mislim: Jebo ti Bog mater takvoj državi! Nikoga nije briga - što mnogi ljudi su nezaposleni i nemaju što jesti... Oni vode brigu o strancima, ali ne vode brigu o svom narodu. Pa dokle ćemo gledati i slušati ta sva sranja. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 08. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2996.

- 23:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.02.2016., ponedjeljak

Obrisan post

07.02.2016., nedjelja

SPREMA SE VELIKO ZLO KOJE ĆE VAS POGODITI (1)

Pravednik je ubijen a nasilnici slave pobjedu, a to su HDZ-e i "domoljubna koalicija" sa MOST-om. Tomislav Panenić, ministar gospodarstva bio je gost u emisiji Nu2 kod Aleksandra Stankovića. Bitno je - da ministar je kazao: "Nisam ukrao stiropor, poklonio sam ga!" Iz Baumaxa sam otišao sporazumnim ugovorom. Tomislav Panenić, bio je policajac, branitelj, nastavnik, načelnik općine Tompojevci - saborski zastupnik, i novo izabrani ministar hrvatskog gospodarstva. Kako smo poslali krajnje sramotno društvo. Dok se oni izmjenjuju na vlasti ljudi ne rade i nemaju što jesti... Tko je Tomislav Panenić i što je do sada radio? Rođen je u njemačkoj, a vide se rezultati njegovog rada, ako upišete njegovo ime u internetski pretraživač Google, ima 3.240 rezultata. I takav čovjek nas može spasiti, da izađemo iz krize... Ovo je opet "novi potop". Krajnje je vrijeme kad narod treba da se digne na revoluciju i ustroji narodnu vlast... Novi predsjednik Vlade RH., Tihomir Orešković, kraj toga što ne zna govoriti hrvatski jezik, ne zna niša o hrvatskoj, niti se u što drugo razumije,.., osim u formaceutske kuće. Što mi sve dozvoljavamo kao Hrvatski narod? Pa, to sve nije normalno... Zašto su ljudi tako glupi i duhovno bolesno slijepi?! U Grčkoj vlada glad, u Srbiji je glad i Hrvatskoj je glad,..., to vodi cijeli Balkan u neki novi rat i krvoproliće... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 07. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2994.

- 15:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

BJELOVARSKA TEORIJA ZAVJERE (1)

Konspiracija, u najširem hrvatskom smislu označava tajno udruživanje više osoba u svrhu pripremanja, pljački i manipulacija i izvršavanja određenih radnji na štetu, cijele naše društvene zajednice, i to najčešće uz zloupotrebu političkog povjerenja. Gotovo u svim investicijama u Bjelovaru, zapetljana je bila "Erste banka" na čelu s posredovanjem u kreditima sa bankarom i direktorom Petrom Radakovićem, koji je od svega "muljanja" imao određene osobne interese. Ta mantra* stalno nam se ponavlja . I jedna te ista tematika godinama se vrti... Po deset puta obnavljaju se stare zgrade, dok lokalna vlast nas sve više zaduživa, pod novim bankarskim uvjetima, a zna se kod koje banke. Nisu bitne čak ni mnoge promašene investicije. Suština svega je samo obitelj Radaković, koja je gotovo vlasnik i više od pola Bjelovara. Oni lobotomiraju čitave mase ljudi... Dok kapitali ide prema Radakovićima, kojima robovski sve dugujemo. Što nam treba - obnova: fontane, paviljona, gradnja tržnice koja stoji sedamnaest godina napuštena, a u nju je ulupano 100-tinjak milijuna.. Što nam treba "Bok fest", "Terzijana" sajam u Gudovcu,..., Husari, kad mnogi ljudi ne rade i nemaju od čega živjeti. Tko to sve plača? Uzrok svih zala je pohlepa za novcem i bogatstvom. Uz pomoć domaćih izdajnika i "političkog ološa" Radakovići i njima sličnim došli su do hrpe novaca. Ma, fuj gadovi!! Nama takvi više ne trebaju. Ni predsjednik države i vlade nisu "zlatne ne-smijenjive svete krave,..., svaki dan trebamo mijenjati ljude. A ne Đurđa Adlešič, pokrade Bjelovar, pa dade ostavku... Što bankari i dalje rade? Uzimaju novce od glupih Hrvata! NAPOMENA: Na ovaj članak možete ostaviti svoj komentar. Svi komentari koji ne budu u skladu sa člankom biti će izbrisani... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 05. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2993.

- 11:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.02.2016., subota

MIROSLAV LEVAK SE RASTAVLJA OD INDIRE VLADIĆ - LEVAK (4)

Sretnem se ja danas dopodne u gradu sa jednim svojim dugo-godišnjim poznanikom Zdenkom B., i tako razgovaramo o sportu, plivanju i kupanju... I kažem ja - je li znaš da Levaku su uzeli bazen. Zdenko je inače ozbiljan obiteljski čovjek, on je deset godina stariji od mene - i na to on kaže: "To mi je najbolja vijest koju sam ove godine čuo". Zdenko: Što taj čovjek je uništio bazen... Između ostaloga Zdenko je rekao zanimljivo svoje mišljenje: "bazenom treba upravljati gradska uprava Bjelovar, koja ima sve potrebne službe u svojim rukama - od komunalnog i tako redom dalje". U biti na taj način država je odgovorna za ljude - ako im se što desi. Privatni koncesionar izbjegava svu odgovornost. A već je bilo trovanje klorom 11-toro djece. Grad je plaćao pola ulaznice koncesionaru po jednom kupaču, i to nije bilo uredu... Ovo sa bazenom treba gradu biti važna opomena, da ne može grad dati bazen u koncesiju, i to u ruke vrlo ne stručnoj osobi kao što je Miroslav Levak, koji za svoje zaposlenike nije u-plaćivao doprinos HZZO-u i sve drugo... Vidio sam poslije tu bitangu "Levaka, gdje se klati po bjelovaru i jede po gostionicama. Vozi se u trulom kombiju (BJ625GC) na kojem piše; Colonija tvrđava". Kada se kaže da Levak je podmirio sva dugovanja za bazen do mjeseca rujna 2015., to su laži. Evo, samo ću spomenuti jedan račun od HEP-a izdanoga 24.11.2015., u 11,45 sati, na firmu R.R. SPORT d.o.o Bjelovar, koji iznosi 139.710,98 kuna. Broj računa: HR 1423400091510077741, porezni broj OIB: 85066920318, šifra kupca 5077540. Miroslav Levak je dužan sve ukupno oko 2.700.000,00 kuna. NAPOMENA: Na ovaj članak možete ostaviti svoj komentar. Svi komentari koji ne budu u skladu sa člankom biti će izbrisani... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 05. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2992.

- 07:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

05.02.2016., petak

DANAS U BJELOVARU BILA JE ORUŽNA PLJAČKA PPK-a TRGOVINE

Kao u nekim američkim filmovima naoružan mlađi muškarac ušao je s pištoljem u trgovinu PPK-a, koja se nalazi u Mihanovićevoj ulici u Bjelovaru, i zaprijetio je prodavačici; koja mu je morala dati dnevni utržak. Bilo je to ujutro prije podneva, navodno negdje oko 10,00 sati. Taj mladić poslije pljačke htio je zamesti trag, pa ušao je u dvorište Opće bolnice neuropsihijatrije, gdje su ga snimile nadzorne video kamere. Policija još nije uhitila počinitelja i za njime traga. Mladić ima žutu kosu (kratku), oko starosti negdje oko 25 godina, visine 175 centimetara, na sebi je imao gornji dio svijetle zelene trenirke - nešto kao jakna, hlače braun sa džepovima (safari) vidi se i natpis "Nike". a od obuće na nogama je imao sportske cipele... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 05. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2991.

- 22:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

BJELOVARSKA SE VOJARNA SELI IZ BJELOVARA

Uskoro u Bjelovaru više neće biti stacionirana hrvatska vojska, koja se nalazi na Vojnoviću u Bjelovaru. Dugo godina tu su bili "uhljebljeni" ljudi koji nisu imali veze sa profesionalnom vojskom. Njih 300-tinjak tamo je tobože dolazilo raditi od 07,00 do 15,00 sati, i za to su primali plaću i tamo su se prehranjivali. Trajalo je to gotovo više od dvadeset godina. Ljudstvo i sva vojna oprema seli se na Gakovo kod Karlovca. Bjelovarska poznata vojarna biti će potpuno prenamijenjena u druge svrhe... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 05. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2990.

- 09:07 - Komentari (1) - Isprintaj - #

04.02.2016., četvrtak

MIROSLAV LEVAK SE RASTAVLJA OD INDIRE VLADIĆ - LEVAK (3)

Ne čitam taj bijedni list Bjelovarac - NOVI, koji nema ni malo ozbiljne zrelosti. Kako se taje svi kriminali od Miroslava Levaka, ta jadna novina tako mizerno i površinski piše o raskidu koncesije na gradski bazen da to nije normalno. Te, u jednom redu tog usranoga članka danas piše - "bilo je određenih problema". I to je sve. Levak je (u studenome prošle godine) bio dužan za struju, punjenje bazena -vodu i kemikalije i ostale komunalije oko 350.000,00 kuna. Pa ja vas pitam - tko je platio njegov dug? Jer u (tim) današnjim novinama; gradonačelnik Toni, tvrdi da je sve plaćeno, odnosno čisto... E, pa stvarno nešto tu jako smrdi... Pazite novinari pitaju za mišljenje jednog "janjevca" Simona Matića, što on misli - kome grad Bjelovar treba dati bazen u koncesiju. Ma, živo ruglo i sranje! Levak ne samo da je ostavio velike dugove, nego je ostavio totalno devastirani gradski bazen... Živjeli mi vi bjelovarčani "magarci jedni" glupi... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 05. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2989.

- 23:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MARKAČI BILI PRVI PARTIZANI U ĐURĐEVCU (2)

MOJ ODGOVOR: GĐCI; Brankici JANČI Poštovana gospođo, ja znam da ste Vi sestra od Mladena Markača, (umirovljenoga) generala policije MUP-a RH., i cijenim što ste reagirali na moj napis, tj. članak... Što se tiče vašeg rođaka Martina Markača, s kojim sam osobno razgovarao 1997. godine u njegovoj vlastitoj kući u "pescima" u Đurđevcu, koji mi je tada rekao za svojim stolom, gdje je primio mene i moju gospođu i sina, da je radio u bjelovarskoj vojarni JNA, sve do 1980-te godine. Te, da nije imao neki visoki čin, mislim da tada je rekao - da je otišao u mirovinu sa činom zastavnika. Kada je s mnom razgovarao gos; Martin, na sebi (gornjem djelu) je imao vojnu košulju, takozvanu "SeMBe". Ja sam ga pitao: je li se ne bojite to nositi na sebi - znadete kako su prošli u vojarni JNA, koji su nosili takvu odoru? Martin je na to kazao - do toga nije trebalo doči... MARTIN: Ta košulja koju ja nosim, meni je draga i uvijek ću je nositi... Na kraju mi je dao telefonski broj i adresu od generala M. Markaća. Između ostaloga mi je gospodin Martin na odlasku rekao - da je on odgojio i njegova supruga i uzdigli Mladena, jer vrlo rano je ostao bez roditelja... Taj isti dan nas je primio u Zagrebu, u svoj stan i rezidenciju na Trešnjevci general Mladen Markač. U trećem nastavku (svoje priče) ću objaviti sve što smo; ja i general M. Markač razgovarali... Nego gospođo Janči želim vas pitati - tko onda tu laže?! Niste demantirali da roditelji od generala su bili partizani - po kojima se čak u đurđevačkim pescima i ulica zove... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 04. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2988.

- 21:45 - Komentari (2) - Isprintaj - #

SVI SE REDOM POSVAĐALI - A BILI SU ZAJEDNO BRANITELJI

Okrivljen je Luka P., što je 21 i 27. kolovoza 2015.,, u Bjelovaru prijetio Josipu T., sa mobilnog telefona i SMS porukom: "Strava što će biti! Zakopati ću te živoga!", Bez nasilja, sad ću te živog zakopati!, Ali hekler s prigušivaćem, to je opasno! Budaletino, ja ti izvadim srce i pojedem!" Imam za tebe i Valter s prigušivačem..." Okrivljenom L. P. je policija pretraživala stan, te kod njega je prije nađeno oružje i eksplozivne tvari... U nekoliko navrata je osuđen za prijetnju, nasilje i prijevaru... Između ostaloga u policijskim zabilješkama stoji da okrivljeni Luka P., je prijetio Branku B., stoga okrivljeni se našao po optuženom prijedlogu ODO-a Bjelovar, na sudu za kazneno djelo 139. st. 2. KZ-a. (K-DO-547/2015.-24) Okrivljen je i Ante K., za prijetnje i kazneno djelo 139. st. 3. KZ-a. U kaznenom predmetu K-270/2015. Ono što je zanimljivo u ovome slučaju, u kojemu ja ne-pristrano prosuđujem, međutim, oštećeni Josip T., "Jozo" je napravio toliko "krvavih zla i sranja" a njega nitko za ništa ne sudi? Nešto u tome svemu ne štima. I Jozo je drugima ne samo prijetio - nego ih je lišio i života... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 03. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2987.

- 07:25 - Komentari (3) - Isprintaj - #

03.02.2016., srijeda

MIROSLAV LEVAK SE RASTAVLJA OD INDIRE VLADIĆ - LEVAK (2)

Bjelovarac - NOVI krade moje vijesti sa moga bloga ""CROSTOJKOVIC1958" i prenosi sa zakašnjenjem. Bjelovarac - NOVI od sutra (04.02.2016.) u četvrtak donosi vijest: "Levakovi (su) odustali od koncesije za bazen". Čuo sam ja tu priču odavno - o odustajanju, ali to nije točno. Budete na kraju vidjeli sve moje tvrdnje. Već se je situacija malo-po-malo "zagužvala" i ide onako kako ja govorim... Postoje indicija o tome da Miro je već prijavljen za obiteljsko nasilje i napad na Indiru. Miroslav Levak nema više para - nema više ni ljubavi. Kako neki se trude da sakriju i ublaže situaciju "aferu Levak". Smiješan je naslov u novinama "Bjelovarac - NOVI" Levakovi više ne žele bazen. Iz ovog "šugavoga naslova", postaviti ću svoja tri pitanja. Prvo je pitanje; koji Levakovi? Drugo je pitanje; NE Žele bazen, kako to otrcano zvuči. Treće je pitanje; tko će platiti sve milijunske dugove od Miroslava Levaka, koji je izgubio tlo pod nogama... ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 03. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2986.

- 18:04 - Komentari (19) - Isprintaj - #

SPISAK NEPRIJATELJA PROTIV HRVATSKE BR. 3

DOKMANOVIĆ, NIKOLA, (Ilija), zvani Remo, rođen 4.04.1951. god. u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane Općine Plaški, sa ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. Pri tome mu je pomagao Milan Radmanović koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH. DOROTIĆ, MIĆO, (?), iz Doljana, bio zapovjednik odjeljenja koje je u lipnju 1993. god. izvršilo oružani prepad na kamion u kojem se nalazilo jedanaest hrvatskih vojnika. Pri tom napadu ubili su jednoga hrvatskog vojnika, a jednog ranili. DOZET, ĐOKO, (Milan), rođen 29.03.1958. god. u Gospiću, Srbin, kao kapetan neprijateljske srbočetničke vojske sudjelovao u sustavnom razaranju gradova Gospića, Perušića i Starog Ličkog Osika, tijekom 1991. god. Na području koje su okupirali Srbi ubijeno je više građana tijekom rujna 1991. god. U selu Širokoj Kuli ubijeno je trinaest staraca, žena i djece. Od dalekometnog topništva na području Gospića, Perušića i Ličkog Osika tekođer je smrtno stradalo više osoba. DRAGANIĆ, PETAR, (Stevo), rođen 27.02.1941. god. u Gračacu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić, pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu te sudjelovao u borbama protiv hrvatske vojske. DRAGIČEVIĆ, ZORAN, (Đuro), rođen 26.01.1972. god. u Golubiću, općina Obrovac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. DRAGIĆ, BRANKO, iz Ličke Jasenice, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Pripadao je mješovitoj topničkoj postrojbi (bio je poslužitelj topova od 100 mm – T12), koja se nalazila na srpskom pobunjeničkom položaju kod Vojnovca, općina Ogulin, odakle su tukli topništvom po Špehar Selu. DRAKULA, DRAGOMIR, (Savo), zvani Drago, rođen 4.08.1960. god. u Otočcu, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušao u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković. DUBAIĆ, SIMO, (Špiro), zvani Špiro, rođen 1.09.1923. god. u Kistanjama, općina Knin, Srbin, dana 17. studenoga 1990. god. u predjelu “Prezid” sa skupinom istomišljenika na magistralnoj cesti Obrovac – Gračac minirao kamene usjeke kako bi postavio barikadu. Istog dana je na toj barikadi u 21,30 sati ispod tunela Prezid od strane pripadnika ove skupine pucano na teretno vozilo u kojem su se nalazili civili hrvatske nacionalnosti, koji su tada zadobili teške povrede. DUGANDŽIJA, DUŠAN, (Jovo), rođen 17.06.1955. god. u Varaždinu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DUGANDŽIJA, JOVAN, (Dušan), rođen 6.04.1929. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DUGANDŽIJA, ŽELJKO, (Isak), rođen 8.09.1960. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DUKIĆ, BORISLAV, (Miloš), rođen 16.11.1953. god. u Ploči, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-a Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. ĐAKOVIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 17.01.1941. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg. ĐUKIĆ, MIRKO, (Dane), rođen 26.08.1962. god. u Udbini, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg. ĐUKIĆ, MIRKO, (Ilija), rođen 15.04.1950. god. u Kurjaku, općina Titova Korenica, prebivalište u Gospiću, Srbin, od 26. rujna 1992. god. pa nadalje na području Like, u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine i pripajanja iste tzv. velikoj Srbiji, sudjelovao kao pripadnik pobunjeničkih postrojba u ratnim operacima protiv legalnih snaga RH. U televizijskom intervjuu, koji je dao na položaju pobunjenih Srba, prijetio je “ustašama” govoreći da je vojska tzv. SAO Krajine spremna u svakom trenutku otvoriti vatru po “ustaškim” položajima i zauvijek s njima obračunati. ĐUKIĆ, PETAR, (Dane), rođen 29.07.1965. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg. ĐUKIĆ, SPASO, (Dmitar), rođen 8.08.1943. god. u Kurjaku, općina T. Korenica, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg. ĐURAŠKOVIĆ, BRATISLAV, (Nikola), zvani Dugi, rođen 21.08.1951. god. u Prokuplju, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, u veljači 1993. god. dobio poziv od Ureda za obranu u Novom Beogradu, a onda upućen u Bubanj Potok. Tu su bili i ostali dragovoljci; zadužili su vojnu odoru, a zatim su prebačeni u Knin. Imenovani je u Kninu dobio naoružanje, maskirnu odoru i bio upućen u Korenicu. Na području Korenice ostao je sedam dana, a potom je prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. U Vrhovinama je obavljao logističke poslove. Poznato mu je da je Srbija slala svoje ljude kao dobrovljce da se bore protiv Hrvatske. Na području Gračaca vidio je “arkanovce”, a Slobodana Markovića je upoznao u Vrhovinama. FILIPOVIĆ, DOJČIN, (Obrad), rođen 22.09.1955. god. u Donjoj Guštrici, općina Lipljani, Srbin, dana 5. lipnja 1995. god. dragovoljno pristupio paravojnim postrojbama u Republici Srbiji. U mjestu Tara zadužio osobno naoružanje i smb-odoru sa zelenom beretkom, te došao iz SFRJ na tada okupirana hrvatska područja u Vojnić i Petrovu Goru, gdje radi na osiguranju objekata. GLEDIĆ, VUKAŠIN, (Stevo), rođen 3.01.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, bojnik (major) JNA, Srbin, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba. GLIGORIJEVIĆ, MIROSLAV, (Radenko), rođen 26.01.1969. god. u Gospiću, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u prosincu 1991. god. zadužio naoružanje i streljivo, te dobio zadatak čuvanja zgrade. Nakon godinu i pol dobo je premještaj i otišao na neprijateljski pobunjenički položaj u blizini Ličkog Osika, gdje je ostao dva tjedna. S ovog položaja premješten je na položaj Urije s kojeg je pobjegao kući, uslijed oslobodilačke akcije HV-a “Oluje”. Sve ovo vrijeme bio je pripadnik XVIII. brigade tzv. Vojske SAO Krajine. Zapovjednik mu je bio Nikola Mašić. GLIGORIJEVIĆ, RADENKO, (Sreten), rođen 12.02.1940. god. u Zemunu, općina Zemun, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u siječnju 1992. god. zadužio naoružanje i streljivo, te bio raspoređen na stražu u Ličkom Osiku. Zapovjednik straže bio je Nikola Mašić. S ovog položaja bio je prebačen u Oštrovicu gdje je također davao stražu, a zapovjednik straže bio je Milan Mašić. Tu je proveo oko godinu dana, a odatle je premješten u Urije kod Ličkog Osika. Tu je ušao u sastav 1. voda 2. čete pod zapovjedništvo Boška Potkonjaka. GLJUK, ZVONKO, (Andrija), rođen 2.03.1965. god. u Bosanskoj Gradiški, prebivališšte u Šapcu, Srbin, u rujnu 1991. god. otišao iz Bosanske Gradiške u Šabac. U veljači 1993. god. Vojna mu je policija donijela mobilizacijski poziv i odvezla ga u Bubanj Potok. U Bubanj Potoku je dobio smb-odoru i vojnu knjižicu. Istog dana upućen je u Knin, a odmah potom u Korenicu gdje je dobio automatsku strojnicu i maskirnu odoru. Ubrzo je iz Korenice prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. Imao je zdravstvenih prblema, pa je odlazio u Šabac i ponovno se vraćao. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca. GOJIĆ, SRETEN, (Slobodan), rođen 29.05.1969. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. GOLUBOVIĆ, RADMILO, (Stanislav), zvani Golub, rođen 12.08.1956. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u rujnu 1991. godime mobiliziran na području Mladenovca i otišao na pobunjeničke srpske položaje u Šidu. U srpnju 1992. god. odlazi u Tenju, i tu boreći se protiv legalne vojske RH biva ranjen. Nakon pauze, ponovno je mobiliziran u veljači 1993. god., kada ga je Vojna policija odvela u Bubanj Potok, a odatle je bio prebačen u Korenicu. Kod sebe je imao maskirnu odoru, a u Korenici je dobio automatsku strojnicu. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca. GRAHOVAC, MILAN, (Dušan), rođen 12.09.1939. god. u Plaškom Latinu, općina Plaški, Srbin, u kolovozu 1991. god. kao dragovoljac pristupa nelegalnim srbočetničkim postrojbama tzv. RSK u Plaškom, gdje dobija streljivo i oružje, te smb-odoru. Do kolovoza 1993. god. drži seoske straže, a potom prelazi u Plaščansku brigadu u jedinicu za vezu, u mjestu Latinu, gdje je ostao sve do “Oluje”. Pripadnici HV su ga uhitili u Glini. GRBA, BRANKO, (Nikola), rođen 27.05.1955. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u Ličkoj Jasenici, Srbin, prihvatio mobilizacijskio poziv pobunjenih Srba iz Ličke Jasenice u kolovozu 1991. god. Tom prilikom zadužio je naoružanje, streljivo i odoru. Raspoređen je u mjesnu stražu. Ubrzo su pobunjenici osnovali pobunjeničku postrojbu tzv. Ličko-jaseničku četu koja je pripadala tzv. Plašćanskoj brigadi. “Četa” je bila na položajima: Glibodolski Križ, Korač prema cesti za Dabar, Konjska Glava. Na ovim položajima je bio sve do travnja 1992. god., a tada je premješten za vozača u Plašćanskoj brigadi. Zapovjednici “Plašćanke brigade” bili su bojnik (“major”) Boca – Milan Šušnjar, pukovnik JNA Nikola Grahovac, pukovnik JNA Ninković, a posljednji zapovjednik bio je pukovnik Mile Milivojević koji je došao iz Srbije. Na ovo područje su u ožujku i travnju 1995. god. došli “šešeljevci” iz Srbije, a bili su raspoređeni na područje Korača, Kraljeve Drage, Dangube i Žutnika. GRBA, JOVO, (?) iz Međaša, Srbin, kao pripadnik mješovite topničke jedinice pobunjenih Srba koja se nalazila kod Vojnovca, općina Ogulin, u ožujku 1993. god. sudjelovao u topničkom napadu na Špehar Selo. Njegov borbeni zadatak bio je izračunavanje koordinata. GRBIĆ, DUŠAN, (Đuro), rođen 12.12.1948. god. u Zrmanji, općina Gračac, boravište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. GRKOVIĆ, BRANKO, (Milan), rođen 1.03.1949. god. u mjestu Latin, općina Plaški, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te time bio sudionikom oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali. GRUBIŠIĆ, DUŠAN, (Svetozara), rođen 31.08.1960. god. u selu Raduč, općina Gospić, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav “Martićeve milicije” PU Gospić. Naoružan vršio je kontrolu prometnica postavljajući barikade u Gospiću, tijekom 1991. god. GRUBOR, ZORAN, (Niko), 8.06.1969. god. u Ivanjskoj, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. GRUIČIĆ, BOGDAN, (Ilija), rođen 24.02.1951. god. u Studencima, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. GVOZDIĆ, MIRKO, (Dragan), rođen 9.03.1941. god. u Čađavskom Lugu, općina Podravska Slatina, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. HRUSTIĆ, IFET, (Šaban), rođen 1.04.1960. god. u Hripavcima, općina Ključ, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. ILMIĆ, NEDJELJKO, (Sulejman), rođen 29.12.1963. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano. ILMIĆ, SULEJMAN, (Derviš), rođen 1.08.1944. god. u Gornjoj Barskoj, općina Cazin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano. IVANČEVIĆ, ZDRAVKO, (Jovo), rođen 13.07.1961. god. u Kninu, prebivalište u Gospiću, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelj (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske. IVANIĆ MILAN, (Dane), rođen 6.09.1968. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. JAKŠIĆ, ĐOKO, (Nikola), rođen 16.07.1947. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. JAKŠIĆ, MILAN, (Dane), rođen 20.10.1947. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. JAKŠIĆ, MILORAD, (Jovo), rođen 6.04.1951. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. JANČIĆ, MANE, (Mićo), rođen 5.02.1956. god. u Trojvrhu, općina Ogulin, Srbin, koncem rujna 1991. god. raskinuo radni odnos u Rijeci, te se u listopadu iste godine dragovoljno priključio paravojnim srpskim postrojbama na području Plaškog, Plaščanskoj brigadi, II. bataljunu, II. četi, I. vodu, u kojima je vojno djelovao na području Plaškog, Josipdola i Ogulina, sve do uhićenja 6. kolovoza 1995. god. JANJATOVIĆ, BRANISLAV, (Petar), rođen 14.04.1951. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. JANJATOVIĆ, ĐOKO, (Nedjeljko), rođen 10.01.1965. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. JANJATOVIĆ, ĐURO, (Simo), zvani Šurjak, rođen 15.05.1941. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. JANJATOVIĆ, ILIJA (Nedjeljko), rođen 9.05.1962. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. JANJATOVIĆ, MILE, (Nedjeljko), zvani Markov, rođen 20.03.1942. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. JANJATOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 27.02.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Petar), zvani Avram, rođen 5.01.1945. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Jovan), zvani Janjac, rođen 13.12.1951. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. JANJATOVIĆ, PREDRAG, (Đuro), zvani Šuljar, rođen 29.12.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. JELOVAC, NIKOLA, (Budo), rođen 31.03.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Korenici, Srbin, tijekom rujna 1991. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, u uvjetima oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnikgrada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih ognjišta. JERKOVIĆ, BOŽO, (Ilija), rođen 2.02.1954. god. u Gospiću, prebivalište u Gospiću, Srbin, i nakon 25. rujna 1992. god. ostao u redovima pobunjenih Srba i nastavio oružano djelovati protiv suvereniteta Republike Hrvatske. Imenovani je u razgovoru s reporterom iz studija Gračac Milom Soviljem dao sljedeću izjavu: “Ustaše su nam zapalile jednu kuću, a mi ćemo za uzvrat gađati tenkovskom i minobacačkom paljbom po civilnim i drugim ciljevima u Gospiću i njegovoj okolici.” JERKOVIĆ, ILIJA, (Janko), rođen 15.03.1973. god. u Slunju, prebivalište u Korenici, Srbin, tijekom rujna 1991. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, u uvjetima oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnikgrada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih ognjišta. JOVANOVIĆ, VLADIMIR, (Radoslav), rođen 8.09.1934. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu (Srbija), Srbin, svojom prijavom u vojsku želio osloboditi vojske sina, što su u Mladenovcu prihvatili, pa su ga u veljači 1993. god. uputili u Bubanj Potok. Tu je dobio vojnu iskaznicu na kojoj je bila kratica “ŠTIT”. Zadužio je naoružanje i opremu, a nakon dva dana krenuo je u Korenicu. U Korenici ih je primio pukovnik Milivojević i rasporedio ga na pobunjeničke srpske položaje u Vrhovinama, gdje je bila smještena 50. brigada pobunjeničke srpske vojske. Prema zapovjedio putovao je u Kragujevac i dovozio tehničko-materijalna sredstva za potrebe pobunjenika. U ožujku 1993. god. trebao je krenuti u Ćupriju (Srbija), pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca. JOVETIĆ, BRANKO, (Đuro), zvani Šinjar, rođen 15.06.1946. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. JOVETIĆ, ILIJA, (Milan), zvani Vasa, rođen 15.08.1946. god. u L. Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u L. Jasenici, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeno više civila hrvatske nacionalnosti. Uhićeni su i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti Petar Bičanić, Ana Bičanić, Mile Bičanić, Nikola Bičanić, Kata Dumenčić, Nikola Dumenčić, Marta Matovina, Jure Vuković i Marija Vuković. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. JURAN, MIROSLAV, (Mijo), rođen 30.4.1962. god. u Velikoj Gorici, poslijednje prebivalište u Velikoj Gorici, kapetan JNA, Hrvat, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba. KANLIĆ, MIĆO (Stevan), rođen 27.11.1965. god. u Novom Sadu, prebivalište u Mladenovcu (Srbija), Srbin, pozvan od Udruženja Srba iz Krajine u Beograd u listopadu 1991. god. i preko Vojnog odsjeka upućen u popunu milicije u tzv. Krajini. U studenome 1991. god. počeo je vršiti milicijsku službu u Lici i ostao sve do 14. veljače 1992. god. Tada ga Vojni odsjek poziva da se javi u Ured “Krajine” u Beogradu. Javivši se u Ured, biva upućen u “srpsku miliciju” na području Drvara, pa na područje Oštrlja i Banje Luke. U veljači 1993. god. bio je raspoređen na područje Okučana, a zatim u Korenicu. Tu se javio u “stanicu milicije” i bio raspoređen u Vrhovine. U ožujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca. KANGRGA, MILOŠ (Branko), rođen 3.04.1939. god. u Podumu, općina Otočac, prebivalište u Podumu, Srbin, u kolovozu 1991. god. u Podumu zadužio naoružanje od Milana Kangrge i priključio se pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine. Poslije toga zadužen je Marijan Jovo da organizira stražu u mjestu. Imenovani pristupa u tzv. TO Vrhovine i prihvaća obnašati straže i na takav način spriječava ulazak službene hrvatske vlasti na ovo područje. KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. TO Trebinja, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontroli ulaska i izlaska u mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brođana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”. KLIPA, MILE (Rade), rođen 3.07.1947. god. u Klipinom Brdu, općina Karlovac, poslijednje prebivalište u Karlovcu, bivši djelatnik MUP-a, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba. KLISKA, NIKOLA, (Stanko), rođen 14.11.1935. god. u Dabru, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestu Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinnama i Bjepolju (područje općine Otočac). KLJAJIĆ, TODOR, (Nikola), rođen 3.01.1953. god. u Ploči, općina Gospić, Srbin,u vremenu od mjeseca kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića. KNEŽEVIĆ, ČEDO, (Milan), rođen 12.02.1969. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, Srbin, tijekom veljače 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, 70. plaščanskoj brigadi, u sastavu koje je djelovao do 6. kolovoza 1995. god. KNEŽEVIĆ, ČEDO, (Tomo), rođen 5.07.1951. god. u Škanaliji, općina Dvor, posljednje prebivalište u Zagrebu, kapetan JNA, Srbin, zajedno sa generalom Vasiljevićem i kapetanom Kneževićem osniva posebnu “grupu za sigurnost”. Članovi skupine imenuju ga za zapovjednika. Skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku je bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci skupine su bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji s JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine (područje općine Karlovca, Duge Rese, Ogulina). Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranje pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko… Koncem listopada 1991. god. Dušan Smiljanić osniva “Zonski štab” za Liku. U istom mjesecu jedinice ovog “Štaba” počinile su zločine u selima u okolici bihaćke zračne luke. KNEŽEVIĆ, ILIJA, (Luka), rođen 8.08.1934. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. KNEŽEVIĆ, STEVO, (Božo), rođen 17.06.1955. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. KOKOT, MILOŠ, (Đuro), rođen 18.02.1968. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. KOKOT, ZORAN, (Marko), rođen 17.03.1971. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. KONJEVIĆ, ĐURO, (Branko), rođen 14.03.1955. god. u Drenovcu, općina Gospić, prebivalište u Drenovcu, Srbin, u veljači 1992. god. zadužio naoružanje i opremu, te ušao u sastav pobunjeničkih srpskih postrojba ( 2. bataljun IX. brigade). Raspoređen je bio na položaje u zaseoku Njegovan, pet do šest kilometara udaljen od Medaka. Zapovjednik bataljuna bio je Rade Čubrilo. Tijekom 1994. god. odlazi na pobunjeničke srpske položaje na Velebitu, točnije na kotu Burovac, nakon čega je promaknut u zapovjednika čete. U studenome 1994. god. na sastanku s nadređenima raspoređen je na dužnost obavještajca. KORAČ, VLADIMIR, (Danilo), zvani Vlado, rođen 29.05.1910. god. u Raduću, općina Gospić, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić, te sudjelovao na Osnivačkoj skupštini ilegalne terorističke organizacije “Velebitska jedinica”, kojoj je po osnivanju postao pripadnikom. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je “Velebitskom jedinicom” koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti. KORAĆ – ČUBRIĆ, JEKA, (Mile), rođena 1.12.1925. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, prebivalište u Širokoj Kuli, od početka srpske pobune (1991.) priključila se pobunjenicima u Širokoj Kuli i Ličkom Osiku, općina Gospić, sudjelujući u oružanim napadima na HV, ugrožavajući teritorijalnu cjelovitost RH radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja “Velikoj Srbiji”. KORDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 3.06.1937. god. u Ličkom Osiku, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. KORICA, NEBOJŠA, (Dane), rođen 3.05.1953. god. u Novoj Gradiški, prebivalište u Novoj Gradiški, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. KOSANOVIĆ, MILAN, (Petar), zvani Biban, rođen 20.09.1943. god. u Plaškom, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10 svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te bio sudionikom oružanih napada kojim su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali. KOSANOVIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 10.04.1948. god. u Janjoj Gori, Srbin, dana 22. srpnja 1991. god. pristupio u srbočetničku TO tzv. SAO Krajine u Janja Gori koja je tada još bila “u stvaranju”. Od njih dobiva naoružanje i streljivo te smb-odoru. Odmah vrši stražarsku službu u okolini Janja Gore, tj. vojnog poligona nedaleko Slunja. Ovo je bila prva borbena crta prema HV-u. U studenome 1991. god. ulazi u sastav “70. plaščanske brigade”, u prvi vod. Ova jedinica pomaknuta je na crte prema području Sekulić Vrška, nedaleko Janje Gore, bliže prvim linijama HV-a po kojima borbeno djeluje. KOSANOVIĆ, MILE, (Rade), rođen 15.03.1937. god. u Janjoj Gori, općina Ogulin, Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobođenja mjesta Plaškog i okolice. U vremenskom pak razdoblju od jeseni 1991. god. do 5. kolovoza 1995. god. aktivno djelovao u “Plaščanskoj brigadi” te vršio dužnost razvodnika tzv. seoskih straža. KOSANOVIĆ, RADE, (?), tijekom 1992. god. kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio zapovjednik minobacačkih odjeljenja na Sekulić Vršku, odakle je djelovao minobacačima po položajima HV u Ogulinu. KOSOVAC, ZDRAVKO, (Đuro), rođen 31.01.1967. god. u Brinju, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH, te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god., na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabar, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske. KOVAČ, BRANKO, (Luka), rođen 16.04.1943. g u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. KOVAČEVIĆ, DANE, (Dane), rođen 22.12.1947. god. u Kijanima, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. KOVAČEVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 5.11.1949. god. u Mazinu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. KRAJNOVIĆ, BRANKO, (Jovan), rođen 15.08.1928. god. u Čitluku, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. KRAJNOVIĆ, ĐURO, (Janko), zvani Međed, rođen 29.09.1928. god. u Čitluku, općina Gospić, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, prebivalište u Gornjoj Trebinji, Srbin, tijekom rujna 1991. god. zadužo naoružanje i opremu i ušao u sastav paravojnih postrojba pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine, nakon čega je počeo davati stražu na brdu Arpadovac. Stražu je davao do studenoga iste godine, kada odlazi za stražara u vojarnu Skakavac. U siječnju 1993. god., kao pripadnik XXI. korpusa, V. brigade, raspoređen je na borbeni položaj u selo Brežane, gdje u sastavu pobunjeničke vojske ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske s ciljem okupacije dijela hrvatskoga teritorija i pripajanja tzv. Velikoj Srbiji. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bježi s borbenog položaja u Trebinju, gdje ga uhićuju pripadnici HV-a. KRNJAJIĆ, DRAGAN, (Nikola), rođen 21.08.1969. god. u Kostajnici, Srbin, u ožujku 1991. god. u Gračacu, u nakani obaranja ustavno-pravnog poretka RH i njenih legalno izabranih organa vlasti, samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, zadržao kompletno zaduženo naoružanje i streljivo, prekinuo sve veze s MUP-om Republike Hrvatske i dobrovoljno pristupio neprijateljskim postrojbama tzv. SAO Krajine, te djelovao sa ciljem otcjepljenja ovog dijela RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije, uslijed čega je ovaj dio teritorija RH privremeno okupiran. KRNJETA, MILOŠ, (Milan), rođen 24.04.1950. god. u Maljevcu, općina Slunj, Srbin, potpukovnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke. KUKIĆ, ŽELJKO, (?), s prebivalištem u Brlogu, Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Bebića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković. LATAS, DUŠAN, (Mane), rođen 22.09.1957. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Plaškom, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. kao djelatnik MUP-a RH, zapovjednik Policijske ispostave Plaški, organizirao njeno izdvajanje iz MUP-a RH i pripajanje tzv. SUP-u Knin, te sa ciljem onemogućavanja legalne hrvatske vlasti zapovjedio postavljanje barikada, postavljanje oružanih straža, kontrolu i uhićivanje građana hrvatske nacionalnosti, te oduzimanje imovine, što su njemu potčinjeni i činili. Civilne osobe hrvatske nacionalnosti odvozio je na saslušanja i saslušavao, u policijskoj postaji u Plaškom, gdje su ih maltretirali i fizički zlostavljali. LAVRNJA, GOJKO, (Milan), rođen 24.02.1974. god. u Bjeljevinama – Srpsko Polje, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku. LAVRNJA, MILAN, (Budo), rođen 15.04.1945. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku. LAVRNJA, PREDRAG, (Dušan), rođen 15.12.1969. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. do siiječnja 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku. LEKA, VELJKO, (Rade), zvani Veljo, rođen 1.10.1946. god. u Vranovačkom, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. LONČAR, DANE, (Ante), rođen 1.04.1935. god. u Vodoteču, prebivalište u Škalićima, općina Otočac, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. LONČAR, DRAGAN, (Branko), zvani Petrović, rođen 4.01.1962. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. LONČAR, MIHAJLO, (Ilija), zvani Brdar, rođen 21.01.1954. god. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Gospiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. LONČAR, MILAN, (Rade), rođen 1.01.1967. god. u Škaljiću, općina Otočac, prebivalište u Škaljiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. LONČAR, MILE, (Marko), zvani Pop, rođen 22.12.1952. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, organizirao postavljanje barikada i naoružanih noćnih straža na području sela Brloga, Brloške Dubrave, Drenova Klanca, općina Otočac, u razdoblju od 19. srppnja 1991. do 31. prosinca 1991. Tijekom rujna i kolovoza 1991. god. u Drenovom Klancu sudjelovao je u minobacačkom napadu na sela Kompolje i Brlošku Dubravu, te grad Otočac, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija. LONČAR, SVETOZAR (Đuro), rođen 31.01.1957. god. u Škaljićima, prebivalište u Škaljićima, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. LOVRIĆ, DANE, (Nikola), 7.11.1928. god. u Širokoj Kuli, općina Gpspić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. MAJKOVIĆ, BOGDAN, (Branko), rođen 6.02.1961. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. MAJKOVIĆ, MILAN, (Dmitar), zvani Kusar, rođen 4.04.1963. god. u Brinju, općina Otočac, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. MANDIĆ, JASMINKA, rođena DREZGIĆ, (Danilo), rođena 24.11.1930. god. u Gračacu, Srpkinja, dana 28. veljače 1991. god. u Gračacu preuzela dužnost predsjednice Skupštine Općine i kao takva donijela Odluku o pripajanju općine tzv. SAO Krajini, potpisala Rezoluciju o razdruživanju tzv. SAO Krajine od RH. Organizirala je vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog hrvatskog stanovništva, tako da su njoj podređene osobe vršile napade na mjesta Lovinac, sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice, gdje živi isključivo hrvatsko stanovništvo, kojom prilikom je određeni broj Hrvata ubijen. MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić. MANOJLOVIĆ, JOVO, (Nikola), rođen 21.01.1955. god. u Velikim Sesvetama, općina Križevci, boravište u Inđiji (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. MARIĆ, DANILO, (Nikola), rođen 6.09.1939. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. MARINČIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 21.02.1955. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. MARKOVIĆ, SLOBODAN, (Vukašin), zvani Sloba, rođen 21.03.1951. god. u Novoj Pazovi (Srbija), prebivalište u Beogradu (SRJ), Srbin, mobiliziran u studenome 1991. god. u Jakovu pokraj Beograda, i tu dobio vojnu odoru i naoružanje. Dana 10. studenoga 1991. god. prebačen je iz Zračne luke Batajnica u Udbinu (RH). Po nalogu zapovjednika Milivojevića preuzeo je dužnost zapovjednika izviđača, te je tako u obavljanju ratnog zadatka 21. studenoga 1991. god. naišao na protupješačku minu i ostao bez noge. Prebačen je u Knin, a zatim u VMA u Beogradu. Kada su nastali problemi s invalidninom i dokumentacijom o ranjavanju, odlučio se ponovno vratiti u okupirani dio RH. Prije putovanja u RH morao se javiti u Ured tzv. Krajine u Beogradu. Dobio je propusnicu organizacije “Štit” i mogao je putovati. Iz Bubanj Potoka sa skupinom ljudi krenuo je u kombiju toyota i došao na područje Korenice. U Vrhovinama je ostao do 13. ožujka 1993. god., a tada je s ostalim okrivljenicima krenuo prema Beogradu. MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god.u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se paravojnim postrojbama tzv, RSK na privremeno okupiranom području Turjanskog i Vrhovina. U tijeku Domovinskog rata bio je aktivni sudionik oružanih akcija. MATIĆ, STANKO, (Pajo), rođen 10.11.1950. god. u Gospiću, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. bio sudionikom oružane skupine sa ciljem da ista sudjeluje u oružanim napadima na legalne organe RH. Postavio je eksplozivnu napravu sa satnim mehanizmom koja je svojom eksploziom trebala uništiti živote civila u Domu kulture u Gospiću. MAŽAR, NEBOJŠA, (Nešo), rođen 25.10.1960. god. u Saborskom, općina Ogulin, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. MEDAKOVIĆ, MILOŠ, (Spaso), rođen 7.06.1962. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, općina Črnomerec, Srbin, u prvoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb, zatim otišao na područje općine Plaški u vrijeme oružana agresije JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na Republiku Hrvatsku. Pristupio je u redove pobunjeničkih postrojba, te preuzeo dužnost inspektora u policiji tzv. SAO Krajine i vršio ispitivanja građana hrvatske nacionalnosti. Sudjelovao je u organiziranju života na tom okupiranom dijelu hrvatskog teritorija, priječeći funkcioniranje legalno izabranih organa hrvatske vlasti. MIKULICA, BOGDAN, (Milan), rođen 15.06.1938. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Zebiću, općina Ogulin, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupio pobunjeničkim, oružanim, srpskim postrojbama tzv. RSK, te naoružan držao borbene položaje u selu Šerežištu. Ove postrojbe su privremeno okupirale dio hrvatskog teritorija i sudjelovale u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske. Na ovaj način imenovani je svjesno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga uhitili kao pripadnika tzv. vojske RSK. MILAKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 16.02.1957. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. MILAKOVIĆ, NEDJELJKO, (Iso), rođen 14.09.1958. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. MILAKOVIĆ, NIKOLA, (Dobro), rođen 11.09.1937. god. u Ličkoj Jesenici, općina Ogulin, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK. Kao pripadnik “Plaščanske brigade” bio je na položaju u Kapeli sve do 4. kolovoza 1995. god. MILAKOVIĆ, STEVO, (Dušan), rođen 1.2.1956. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. MILEUSNIĆ, ĐURO, (Mile), rođen 1.05.1939. god. u Brloškoj Dubravi, prebivalište u Otočcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. MILIĆ, RADE, (?), dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je bilo u sastavu pobunjeničke “Vojske SAO Krajine”, sukobio se s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobađenja mjesta Plaškog i okolice. MILKOVIĆ, BRANKO (Mile), rođen 25.10.1955. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb i otišao na područje Plaškog u vrijeme oružane agresije JNA i drugih paravojnih srpskih postrojba na Republiku Hrvatsku. Došavši na područje Plaškog, preuzima dužnost inspektora “Martićeve milicije”, sudjeluje u organiziranju života pobunjenika, na način da spriječava ulazak hrvatske vlasti i ustavno-pravnog poretka u ovaj dio Republike Hrvatske. MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine u Žrvnici, općina Slunj. U siječnju 1993. god. postaje “komandir čete” u “XIII. brigadi” pobunjenih Srba, koja se borila protiv Hrvatske vojske na masleničkom području. Početkom kolovoza 1995. god. bio je raspoređen na borbeni položaj na Simić Brdo, sa zadatkom sprječavanja ulaska legalne vojske Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, čime je aktivno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH radi ostvarenja velikosrpskog plana. Na ovom položaju zatekao se za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Tijekom akcije povukao se s položaja u svoje selo Broćanac, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a. MILOŠEVIĆ, MILAN, (Mihajlo), zvani Mića, rođen 6.04.1955. god. u Zagrebu – Črnomerec, prebivalište u Velikoj Gorici, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. MILOŠEVIĆ, NIKOLA, (Rade), zvani Nidžo, rođen 20.06.1950. god. u Visuću, općina T. Korenica, boravište u Subotici (Srbija), tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. MILJUŠ, ĐURO, (Bogdan), rođen 25.03.1961. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. MIRIĆ, RADE, (Mane), rođen 2.02.1936. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u početku pobune bio u sastavu TO kojom je zapovijedao Mile Kosanović, a imao je zadatak patroliranja po selima Janja Gori, Pogrmiloviću, Mišljenoviću do Jakšić Mosta na Dretulji. Bio je pripadnik II. brigade, 3. bataljuna pobunjeničke srpske vojske pod zapovjedništvom Dušana Jovića. Zapovjedništvo postrojbe bilo je u Plavča Dragi, a zadatak je bio spriječiti ulazak legalne Hrvatske vojske na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija. Nakon kraćeg vremena jedinica je prebačena na Sekulić Vršak. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na pobunjeničkom položaju. MIRKOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 7.08.1937. god. u Doljanima, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac). MIŠČEVIĆ, BRANKO, (Dušan), rođen 15.10.1947. god. u Vojnovcu, općina Ogulin, Srbin, početkom studenoga 1991. god. stupio u “Plaščansku brigadu” tzv. TO u kojoj je bio sve do 1. kolovoza 1992. god., kada je raspoređen u “granične jedinice” na “karaulu Malbaše”. Pripadnici HV-a uhitili su ga 26. kolovoza 1992. god. MIŠČEVIĆ, MIĆO, (Boro), rođen 2.03.1960. god. u Ličkom Dabru, općina Otočac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. MIŠLJENOVIĆ, MILOŠ, (Ignjatije), rođen 1.10.1951. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Plaškom, Srbin, kao pripadnik paravojne postrojbe “Plaške brigade” tzv. Vojske SAO Krajine sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske. U razdoblju od listopada 1991. god. do listopada 1992. god. sudjeluje u davanju seoskih straža na području sela Janje Gore. Po prestanku obavljanja seoskih straža uključuje se u sastav 2. čete 2. bataljuna, koja se nalazila u Plavča Dragi, kojoj je zapovjednik bio Stevo Kosanović. Odjeljenje u kojem je bio imenovani bilo je raspoređeno na prvoj crti bojišnice prema postrojbama HV-a u mjestu zvanom Kneja. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je na području Slunjskog poligona. Kao pripadnik “74. lake pješadijske plaščanske brigade” paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska legalnih organa vlasti RH na to okupirano područje, bori se, naoružan i u odori paravoske protiv HV-a i pripadnika MUP-a i za vrijeme “Oluje”, kada biva uhićen. MOMČILOVIĆ, MILE, (?), Srbin, tijekom 1992. god. bio sudionikom brutalnog ubojstva i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom. MOMČILOVIĆ, MILOŠ, (?), Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je bilo u sastavu “Lake pješadijske plaške brigade” paravojske tzv. SAO Krajine, izravno se sukobio sa pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobođenja mjesta Plaškog i okolice. MOMČILOVIĆ, SIMEUN (Đuro), rođen 23.09.1950. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, koncem travnja 1993. god. samovoljno raskida radni odnos u brodogradilištu Kraljevica, te se koncem lipnja 1993. god. dobrovoljno priključuje pobunjenim Srbima na području Plaškog, općina Ogulin. Od 10. svibnja pa do 6. kolovoza 1995. god. kao pripadnik pobunjeničkih postrojba tzv. vojske RSK – “Jasenička četa”, sa ciljem okupacije dijela tog hrvatskog teritorija i priključenja tzv. SAO Krajini radi stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjeluje u oružanim napadima na pripadnike legalne vojske Republike Hrvatske, sa ciljem onemogućavanja ulaska hrvatske vlasti na taj dio RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga na neprijateljskom položaju 6. kolovoza 1995. god. MOMČILOVIĆ, VUJO (Nikola), rođen 14.08.1947. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. MRĐA, ĐURO (Jandro), rođen 10.1.1960. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. NARANČIĆ, MILAN, (Stojan), rođen 17.01.1954. god. u Doljanima, općini Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama i Bjepolju (područje općine Otočac). NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), roden 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga na cesti prema Prijeboju. NEĆAK, MILORAD, (Petar), rođen 15.03.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. NOVKOVIĆ, ILIJA, (Mane), rođen 4.09.1931. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. NOVKOVIĆ, MILOŠ (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Gospić, prebivalište u Vojniću, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine u Vojišnici, općina Vojnić, gdje je do početka 1992. god. držao sesku stražu. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljun, 1. četu, u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske i tako sudjeluje u oružanim napadima i okupaciji dijela hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na neprijateljskom položaju na području Slunjske Selnice, općina Slunj, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a. NJEGOVAN, STEVAN, (Danilo), rođen 10.10.1956. god. u Počitelju, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske. OBRADOVIĆ, DANE, (Mile), rođen 13.01.1964. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. ODANOVIĆ, BOGDAN, (Milan), rođen 1.01.1957. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. OGNJENOVIĆ, BOGDAN, (Mirko), zvani Boća, rođen 9.03.1941. god. u Bjelopolju, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. OGNJANOVIĆ, SINIŠA, (Dušan), rođen 26.03.1971. god. u Bjelovaru, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. OGRIZOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 13.06.1961. god. u Begovcu, općina Ogulin, Srbin, tijekom prosinca 1992. god. pristupio paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, “70. plaščanskoj brigadi”, s kojom je oružano djelovao do kolovoza 1995. god. OGRIZOVIĆ, ĐURO, (?), tijekom 1992. god. kao pripadnik pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine bio organizator brutalnih ubojstava i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom. OGRIZOVIĆ, ILIJA, (?) iz Blata, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine bio zapovjednik mješovitih topničkih jedinica. Glavni zadatak im je bio da se spriječi prolazak HV i tenkova iz pravca Modruša. U tom pravcu su borbeno djelovali po dijelovima gdje se nalazila HV. OGRIZOVIĆ, MILAN, (?) zvani Zmajo, s prebivalištem u Brlogu, općina Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babić, te su iz pješačkih naoružanja ubili Božu i Željka Babić te Ružu Jurković. PASKAŠ, PETAR, (Mile), rođen 2.03.1961. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. PASKAŠ, MILAN, (Mile), rođen 5.09. 1967. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. PASKAŠ, NIKOLA, (Mile), rođen 15.05.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. PAVLICA, NIKICA (Milan), rođen 21.07.1961. god. u Gospiću, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske. PEJNOVIĆ, SIMO, zvani Šika (Milan), 28.07.1955. god. u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. god. na području općine Gospića kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio da pristupe u paravojne srpske snage. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada 1991. god. u općini Gospiću. PERIĆ, DOLJAN, (Stevo), rođen 29.12.1946. god. u Sujanu, općina Mrkonjić Grad, BiH, Srbin, u lipnju 1995. god. ušao je u sastav “2. čete XV. ličke brigade” tzv. Vojske RSK na području Plitvica. Raspoređen je na borbene položaje pobunjenih Srba u području Bruvna, potom u mjesto Omčicu, 12 km od Gračaca. Nakon nekoliko dana prebačen je u Željavu kod Bihaća. Na ovom položaju “četa” u kojoj je i sam bio ostala je 15 dana, a onda su se počeli povlačiti u pravcu Plješevice, gdje se, naoružan i u odori JNA, predao Hrvatskoj vojsci. PEŠUT, BRANKO, (?), kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio sudionikom napada na Špehar Selo i bunkere HV-a. Njegova glavna zadaća bila je punjnje topa (T12 – 100 mm). Posljedice napada bile su srušeni bunkeri i jedna kuća Hrvata civila. PEŠUT, DUŠAN, (Mile), rođen 2.06.1946. god. u Janjoj Gori, općina Plaški, Srbin, od lipnja 1991. g od. pa i poslije 10. svibnja 1995. god. na području Janje Gore i Kneje bio pripadnikom “Plaščanske brigade”, 3. bataljuna, 3. čete paravojske tzv. RSK, aktivno sudjelujući u borbi protiv Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH. PEŠUT, STEVO, (Nikola), rođen 24.11.1950. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba kojim je cilj bio, zajedno sa JNA, otcijepiti dio hrvatskog teritorija, stvoriti tzv. SAO Krajinu i pripojiti je tzv. Velikoj Srbiji. U sastavu pobunjeničkih postrojba, kao pripadnik topničkog odjeljenja, sudjeluje u etničkom čišćenju i potpunom razarnju Saborskog. U tim napadima ubili su 34 osobe, 27 ih se vodi nestalima, a crkvu i sve zgrade su opljačkali, srušili i spalili. Poslije 10. svibnja 1995. god., kao pripadnik 3. čete, 3. bataljuna, 70. brigade, boravi na neprijateljskom položaju u sastavu tzv. Vojske RSK . Dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobođenja mjesta Plaškog i okolice. PEŠUT, VLADO, (Nikola), rođen 25.04.1941. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevci, te je stražario i patrolirao u tom mjestu i čuvao topove pobunjenih Srba, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to područje. PLATIŠA, NIKOLA, (Mile), rođen 9.11.1951. god. u Tuževićima, općina Otočac, prebivalište u Rijeci, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici. PLATIŠA, SLOBODAN, (Nikola), rođen 6.03.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., a za vrijeme dok su naoružane skupine posebno na području općina Korenice, Donjeg Lapca, Gračaca i drugih zajedno s JNA poduzimale prve oružane akcije zajedno s Nikolom Rajnovićem, kao članovi užeg rukovodstva ovakvih akcija u selima s pretežito srpskim pučanstvom na području Ličko-goranske regije, u više navrata dolazili u MZ Vodotoč, općina Otočac sa ciljem da se srpsko stanovništvo naoruža radi predstojećih borbi protiv Republike Hrvatske. U sklopu tih priprema koncem kolovoza 1991. god. dovezao je u MZ Vodoteč veću pošiljku streljiva, u kolovozu i rujnu organizirao sastanak u ovoj MZ na kojem je napravljen raspored stražarenja i drugih aktivnosti za predstojeću borbu; u rujnu 1991. organizirao je izgradnju prometnice između sela Vodoteča i Prokika, te Jasenka i Drežnice radi dopreme oružja, opreme i streljiva, te neprekidno vršio nadzor nad postavljenim zadacima. PLEĆAŠ, MLADENKO, (Sava), rođen 18.05.1965. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. POGRMILOVIĆ, NIKOLA, (?), bio zapovjednik topničkog odjeljenja u Sekulić Vršku. Bio je zadužen za četiri topa 130 mm. Ovi topovi djelovali su po položajima HV-a u Ogulinu. POLOVINA, DUŠAN, (Stevo), rođen 23.10.1940. god. u Ostrovici, općina Gospić, prebivalište u Ostrovici, Srbin, u kolovozu 1991. god. odzvao se pozivu pobunjenih Srba u Ličkom Osiku i zadužio naoružanje i streljivo. Tada je postao pripadnik XVIII. brigade, 1. čete, nelegalne postrojbe kojoj je zapovjednik bio Milan Mašić iz Korenice, a zapovjednik voda bio je Savo Savaković iz Ostrovice. Imenovani je raspoređen na stražu. U srpnju 1995. god., prije “Oluje”, bio je na položaju spram HV-a na rijeci Jadovi – zaseok Kulica sve do 5. kolovoza. POLOVINA, LUKA, (Čedomir), rođen 1.11.1960. god. u Ostrovici, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. POPOVIĆ, DAMIR, (Milan), rođen 2.10.1975. god. u Njemačkoj, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac). POPOVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 11.11.1949. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac). POPOVIĆ, NEDELJKO, (Ranko), rođen 18.03.1962. god. u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupa srpskim paravojnim postrojbama na području Plaškog, Plaščanska brigada, II bataljun, II. četa, I. vod, u sastavu kojeg bojno dijeluje POPOVIĆ, ŽELJKO (Boško), rođen 1.04.1961. god. u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. POŠMUGA, MILAN, (?), iz Janja Gore, općina Ogulin, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini bio poslužitelj topova od 100 mm (T12), koji su borbeno djelovali po HV-u u Ogulinu. POŠMUGA, RADE, (?), Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem koje je bilo u sastavu “Lake pješadijske Plaške brigade” paravojske tzv. SAO Krajine, izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojbi Hrvatske vojske za vrijeme oslobođenja mjesta Plaškog i okolice. POTKONJAK, ISO, (Branko), rođen 4.10.1944. god. u Ornicama, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. PRALICA, RANKO (Marko), rođen 10.09.1954. god. u Bosanskoj Dubici, R BiH, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, u srpnju 1991. god. u Vrginmostu sudjelovao u oružanim akcijama protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana. U glinskom zatvoru vršio je dužnost isljednika, ispitivao i fizički maltretirao mještane hrvatske nacionalnosti iz Gređana, općina Vrginmost. PREČANICA, JANKO, (Đuro), rođen 28.03.1955. god. u Petrinji, prebiva u Beogradu, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. PRICA, NIKOLA, (Ilija), zvani Purtan, rođen 28.03.1930. god. u Drenovu Klancu, prebivalište u Drenovu Klancu, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Zapovijedao je i rukovodio minobacačkim napadom na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. PUAČA, DRAGAN, (Todor), rođen 7.09.1954. god. u Sarajevu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. PUAČA, VLADIMIR, (Todor), rođen 1.11.1956. god. u Vogošći, SR BiH, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. PUPOVAC, MILOŠ, (Dane), rođen 5.01.1935. god. u Otočcu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, početkom rujna 1991. god. u Gospiću napušta radno mjesto profesora u Centru usmjerenog obrazovanja “Nikola Tesla” i pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba na području Ličkog Osika, gdje u činu kapetana vojske tzv. Srpske Krajine predvodi srbočetničke oružane skupine u borbi protiv Republike Hrvatske. PUTICA, NIKOLA (Jovo), rođen 6.03.1967. god. u Imotskom, općina Imotski, prebivalište u Krivodolu, općina Imotski, Srbin, sredinom svibnja 1995. god. nalazio se u Beogradu, a radio u kafiću “Dva brata”. Mobilizirala ga je 15. svibnja 1995. god. srpska policija, koja je skupila još ljudi i odvezla ih u Bjeljinu. Tu su ih smjestili u autobuse i prebacili u Slunj. Iz Slunja su imenovani i Nenad Rogujić prebačeni u Plaški, te odmah u Dabar gdje su postali pripadnici “Dabarske čete”. U Slunju je zadužio naoružanje i odoru bivše JNA te raspoređen na pobunjenički borbeni položaj. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”. Dok je bio na ovom položaju, iz Vojvodine (iz Bečeja) dolazili su i drugi dobrovoljci i borili se protiv Hrvatske vojske. RADAKOVIĆ, ILIJA, (Jovan), rođen 10.10.1927. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočca). RADAKOVIĆ, JOVO, (Miloša), rođen 20.01.1932. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića. RADAKOVIĆ, NEBOJŠA (Đuro), rođen 12.11.1954. god. u Kninu, prebivalište u Korenici, Srbin, od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić ,pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu i sudjelovao u borbama protiv Hrvatske vojske. RTV Srbije je 12. ožujka 1993. god. imao prilog s ličkog ratišta u kojemu novinar razgovara sa Radakovićem iz T. Korenice i koji je predstavljen kao zapovjednik bataljuna, koji drži područje Ljubova, Ličkog Osika, Ostrovice do Barleta. Izjavio je da se sa svojim ljudima nalazi na prvim obrambenim linijama Srba iz SAO Krajine te da, dok je i jedan od njih živ, “ustaše neće stupiti na svetu srpsku zemlju”. RADAKOVIĆ, SAVA, (Stevo), rođen 25.11.1937. god. u Mogoriću, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića. RADAKOVIĆ, SLOBODAN, (Milan), rođen 4.12.1959. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. RADMANOVIĆ, MILAN, (Svetozar), zvani Brile, rođen 24.07.1947. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine Plaški. Djelovao je s Nikolom Dokmanovićem koji je preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine, te su radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH. RADMANOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 6.05.1951. god. u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg. RADOVIĆ, MILOŠ, (Ljuban), rođen 17.04.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Cetingradu, općina Slunj, Srbin, početkom rujna 1991. god. pristupio nelegalnim, naoružanim postrojbama pobunjenih Srba i ušao u sastav tzv. TO Vojnić, a kasnije postaje pripadnik XIII. pješadijske pobunjeničke brigade. U siječnju 1993. god. kao pripadnik 1. pješadijskog bataljuna pobunjeničke srpske vojske obnaša dužnost zamjenika zapovjednika 1. čete koja je bila na masleničkom položaju, sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske, a radi ostvarenja velikosrpskog cilja. Potom biva raspoređen na pobunjenički položaj u Primišlje gdje je ostao do početka vojno-redarstvene akcije “Oluja” tijekom koje se povlači u šumu, gdje se neko vrijeme skriva, a potom odlazi u Broćanac. ŠTIT - BJELOVAR BRANKO STOJKOVIĆ 0958148290 (Tel/mob.) brankostojkovic152@yahoo.com

- 04:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

5 saziv hrvatskog sabora - UDBA i njihovi članovi

5. saziv hrvatskog sabora A Adam, Jene (NZ; zastupnik mađarske nacionalne manjine) Adlešič, Đurđa (HSLS) Ahel, Irena (HDZ) Antešić, Zdenko (SDP) Antičević Marinović, Ingrid (SDP) Antunović, Željka (SDP) Arapović, Franjo (HDZ) Arlović, mr. sc. Mato (SDP) B Babić Petričević, Zdenka (HDZ) Bačić, Stjepan (HDZ) Bagarić, Anto (HDZ) Bagarić, mr. sc. Ivan (HDZ) Bajt, Marija (HDZ) Banac, dr. sc. Ivo (NZ) Bebić, Luka (HDZ) Bekavac, Marijan (HDZ) Bitunjac, Jure (HDZ) Boras, Florijan (HDZ) Bošnjaković, Dražen (HDZ) Brdarić, Ljubica (SDP) Brnadić, Mirjana (HDZ) Bućan, mr. sc. Kajo (HDZ) Bukić, Perica (HDZ) C Caparin, Karmela (HDZ) Crkvenac, dr. sc. Mato (SDP) Č Čačija, Miroslav (HSS) Čehok, dr. sc. Ivan (HSLS) Červar, Lino (HDZ) Čikeš, Lucija (HDZ) Čuhnil, mr. sc. Zdenka (NZ; zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine) Čuljak, Tomislav (HDZ) Ć Ćosić, dr. sc. Krešimir (HDZ) D Didović, Mirjana (SDP) Dorić, dr. sc. Miljenko (HNS) Drandić, Valter (IDS) Drmić, Ivan (HDSSB) Đ Đakić, Josip (HDZ) Đapić, Anto (HSP) F Ferenčak, Srećko (HNS) Filipović, Mirko (NZ) Fiolić, Stjepan (HDZ) G Gajica, Ratko (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Gavran, Mato (SDP) Glavaš, Branimir (HDSSB) H Hebrang, prof. dr. sc. Andrija (HDZ) Herman, dr. sc. Vilim (SBHS) Hrelja, Silvano (HSU) I Ivaniš, mr. sc. Nikola (PGS) Ivas, Rade (HDZ) J Jandroković, Gordan (HDZ) Jarnjak, Ivan (HDZ) Jelkovac, mr. sc. Vlado (HDZ) Josipović, dr. sc. Ivo (NZ) Jukić, Vlado (HSP) Jurčić, dr. sc. Ljubo (NZ) Jurjević, mr. sc. Marin (SDP) Jurkin, Ivan (HDZ) K Kajin, Damir (IDS) Kapraljević, Antun (HNS) Klem, Ivica (HDZ) Kolar, Ivan (HSS) Koračević, Zlatko (HNS) Korenika, Miroslav (SDP) Košiša Čičin-Šain, mr. sc. Alenka (HNS) Kovačević, Pero (HSP) Kozina, Stjepan (HSU) Kramarić, dr. sc. Zlatko (HSLS) Kurečić, Vladimir (HDZ) Kurtov, Željko (HNS) L Lalić, Ljubica (HSS) Ledinski, Željko (HSS) Leko, Josip (SDP) Lelić, Ruža (HDZ) Lesar, Dragutin (HNS) Letica, dr. sc. Slaven (NZ) Linić, Slavko (SDP) Lončar, Ivo (NZ) Lučin, Šime (SDP) Lugarić, Marija (SDP) M Majdenić, Nevenka (HDZ) Mak, Nikola (NZ; zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine) Maltar, Zdravko (HDZ) Marasović, Jakša (HNS) Markov, Ante (HSS) Markovinović, Krunoslav (HDZ) Martić, Jagoda (SDP) Martinčević, Jagoda Majska (HDZ) Matušić, Frano (HDZ) Meden, Milan (HDZ) Milinović, Darko (HDZ) Mimica, mr. sc. Neven (SDP) Mlinarić, Petar (HDZ) Mršić, Zvonimir (SDP) N Nenadić, Željko (HDZ) Nenadić, Živko (HDZ) O Opačić, Milanka (SDP) P Pančić, Ivica (SDP) Pankretić, mr. sc. Božidar (HSS) Pasecky, Branimir (HDZ) Pavičić Vukičević, Jelena (SDP) Pavlic, Željko (MDS) Pecek, Željko (HSS) Perman, Biserka (SDP) Peronja, Kruno (HDZ) Peruško, Anton (SDP) Pešić-Bukovac, Dorotea (IDS) Picula, Tonino (SDP) Pleša, Velimir (HDZ) Poropat, Valter (IDS) Posavec Krivec, Ivana (SDP) Prtenjača, Šime (HDZ) Pukleš, Dragutin (HSU) Pupovac, prof. dr. sc. Milorad (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Pusić, dr. sc. Vesna (HNS) R Radin, dr. sc. Furio (NZ; zastupnik talijanske nacionalne manjine) Radoš, Jozo (HNS) Rebić, Niko (HDZ) Roić, Luka (HSS) Roksandić, Ivanka (HDZ) Rožić, mr. sc. Miroslav (NZ) S Sabati, dr. sc. Zvonimir (HSS) Selem, dr. sc. Petar (HDZ) Sesvečan, Damir (HDZ) Sobol, Gordana (SDP) Sočković, Zdravko (HDZ) Sopčić, Nikola (HDZ) Stanimirović, Vojislav (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Stazić, Nenad (SDP) Sučec-Trakoštanec, Ivana (HDZ) Š Šeks, Vladimir (HDZ) Širac, mr. sc. Marko (HDZ) Šišljagić, dr. sc. Vladimir (HDSSB) Škare Ožbolt, Vesna (DC) Škulić, Vesna (SDP) Šolić, Božica (HDZ) Štengl, Vladimir (HDZ) T Tadić, dr. sc. Tonči (NZ) Tanković, dr. sc. Šemso (SDA HR; zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine) Tomašić, Ruža (HSP) Tomić, Tomislav (HDZ) Tomljanović, Emil (HDZ) Topić, Jozo (HDZ) Trgovčević, Pejo (HSP) Turić, dr. sc. Marko (HDZ) V Vidović, Davorko (SDP) Vučić, Ivan (HDZ) Vujić, dr. sc. Antun (SDP) Vuljanić, Nikola (HNS) Z Zgrebec, Dragica (SDP) Zubović, Mario (HDZ) Ž Žužul, prof. dr. sc. Miomir (HDZ) ----------------------------------------------- NEPRIJATELJI PROTIV HRVATSKE BR. 4 VOJNOVIĆ, PERO, (Dušan), rođen 14.07.1965. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. VOLARIĆ, NENAD, (Andrija), rođen 16.12.1969. god. u Stuttgartu, Njemačka, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. VORKAPIĆ, BORO, (Nikola), rođen 10.01.1954. god. u Vojnovcu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. kao zapovjednik Policijske stanice Vojnić organizirao izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnić u okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogućio djelovanje legalne hrvatske vlasti, zajedno s Tošom Paićem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoružanom stražom radi kontrole ulaska i izlaska građana s područja Vojnića, uhićivanje “nepoćudnih” gradana, njihovo zlostavljanje i premlaćivanje, te općenito napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podređene osobe i činile. VORKAPIĆ, MATIJA, (Pero), rođen 15.08.195. god. u Vrginmostu, Srbin, u vremenskom razdoblju od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim snagama tzv. RSK u mjestu Vorkapić (tzv. TO Vorkapić), te naoružan puškom išao na borbene položaje u mjestu Vorkapiću i Topuskom. Njegove postrojbe privremeno su okupirale dio teritorija RH što je lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjeralo na bijeg. VORKAPIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 14.07.1965. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. VRAČAR, NIKOLA, (Nikola), rođen 15.04.1950. god. u Zagrebu, Srbin, od listopada 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Trebinja u šumi Lug i Banskim Moravicama. Međuu prvima postavljao barikade na prometnicama. Nakon toga pristupio je XI. brigadi, 1. bataljonu, ITI četi, na području Trebinja – Popović Brda – Knez Gorice i Vukmanića, u sastavu kojih je bojno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama RH. VUKELIĆ, RADE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. VUČIĆEVIĆ, JOVO, (?), 35 godina, iz Gornjeg Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. VUČINIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 27.07.1955. god. u Vrginmostu, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, početkom svibnja 1995. god. priključuje se nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. RSK i ulazi u sastav tzv. TO Vrginmost. Zaduživši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje na području Vrginmosta suprostavljajući se funkcioniranju legalne hrvatske vlasti. Pripadnici HV-a su ga uhitili 9. kolovoza 1995. god., za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”. VUČKOVIĆ, BOŠKO, (Vladimir), rođen 20.03.1958. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubili Andrija Gojak i Nikola Papa. VUČKOVIĆ, ANĐELKO, (Lazo), rođen 26.03.1956. god. u Mašvini, općina Rakovica, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. VUJIČIĆ, MILAN, (Božo), rođen 16.04.1940. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, u listopadu 1991. god. imenovani se uključio u sastav nelegalnih oružanih postrojba pobunjenih Srba, u XXI. kordunaški korpus zaduživši naoružanje i opremu. U sastavu ove jedinice davao je stražu na ulazu u vojarnu u Slunju. Bio je u sastavu pobunjeničkih srpskih postrojba na području BiH, u vremenu od 25. veljače do 5. ožujka 1995. god. Dana 8. kolovoza 1995. god., za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”, zarobili su ga pripadnici HV-a u mjestu Obljaj, području kojega su privremeno okupirali pobunjeni Srbi. VUJIĆ, MILAN, (Svetozar), rođen 15.08.1953. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, dana 16. listopada 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim snagama tzv. RSK u Vojniću koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Raspoređen je bio u 4. bataljun, te je odlazio na položaje u Lemić Brdo i Popović Brdo do ljeta 1992. god. Početkom 1993. god. ponovno je mobiliziran u 4. bataljun te je bio na položaju u Banskoj Selnici do 7. kolovoza 1995. god. VUJIĆ, MIRKO, (Mile), zvani Pujda, rođen 27.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupa srbočetničkim snagama te i nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”. VUJIĆ, NEDELJKO, (Milovan), rođen 23.09.1956. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, priključio se neprijateljskim oružanim postrojbama tzv. RSK, u kolovozu 1991. god., koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Bio je na položaju u Lešiću, Petrovcu i Lemić Brdu. Od ožujka 1992. god. pripadnik je bataljuna XI. brigade na položaju u Skakavcu i Vojniću do 6. kolovoza 1995. god. Sudjelovao je u oružanim napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo koje je ovim napadima natjerano u bijeg. VUJNOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 20.01.1959. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim paravojnim oružanim postrojbama, u sastavu XIII. brigade XI. korpusa, 1. čete. Tijekom 1991. god. bio je na položajima u mjestima Bukovača, Pašin Potok, Cetingrad, Simića Brdu. Odlazio je i na ratišta u Bosnu u Todorovske Slapnice, iza Kladuše. VUKELIĆ, DUŠAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. VUKIĆ, DARKO (Dušan), rođen 23.08.1963. god. u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. VUKIĆ, DRAGAN, (Mile), zvani Kusa, rođen 9.08.1954. god. u Tuš. Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. u znak protesta protiv nove hrvatske vlasti samovoljno skinuo hrvatski barjak sa zgrade Osnovne škole u Tuš. Cerovcu. Nakon toga, u studenome mjesecu dragovoljno pristupio u paravojnu postrojbu tzv. Srpske vojske Krajine s nazivom “Tušilovička četa”. U kolovozu 1993. god. postaje pripadnik paravojne srpske postrojbe 11. odreda sa sjedištem u Tušiloviću, kojom prilikom je držao linije obrane i bio na položajima u Tušiloviću kod crkve, Ciganskom Jarku i Cerovcu kod groblja. VUKIĆ, DRAGO, (Petar), rođen 24.04.1956. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. VUKIĆ, IGNJATIJE, (Petar), rođen 15.05.1945. god. u Tušilovičkom Cerovcu, Srbin, u tijeku mjeseca veljače 1992. god. uključio se u sastav XI. brigade, 1. čete paravojnih postrojba. Kao pripadnik ovih snaga bio je na položaju, aktivno djelujući, u mjestu Cerovac, od Slunjskih brda prema Zastinji, te u mjestu Ribarima prema rjeci Kupi. VUKELIĆ, RADE, (Đuro), rođen 22.09.1940. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. VUKOVIĆ, BRANE, (?), 33 godine, Zimići, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. VULETIĆ, NIKOLA (Dušan), rođen 20.01.1957. god. u Donjem Poloju, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. pobunjeni kad Srbi osnivaju zatvor u Vojniću imenovani prihvaća dužnost milicijskog istraž;;itelja i postaje šef zatvora, te u zatvorskim prostorijama dopušta drugima, a i sam premlaćuje uhićenike, iznuđuje priznanja, te uhićenicima dijeli formulare koje morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar nije odgovaralo istini. VULETIĆ, NIKOLA, (?), rođen 1946. god., iz Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. VULETIĆ, RAJKO, (?), rođen 1937. god., iz Donjeg Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. ZDJELAR, MIŠO, (Milka), rođen 5.06.1950. god. u Šljivnjaku, općina Slunj, prebivalište u Šljivnjaku, Srbin, u rujnu 1993. god. priključiio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, a na poziv pobunjenih Srba iz Vojnog odsjeka Slunj. Raspoređen je u “Civilnu zaštitu” u Veljunu, kojom prilikom je zadužio naoružanje i opremu. Jedinica u koju je raspoređen bila je u sastavu XIII. brigade, 3. bataljun, a položaje je držala kod Veljunskog mosta na rijeci Korani. ZIMONJA, MILAN, (Stevan), rođen 10.03.1957. god. u Bukovici, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vajniću. ZINAIĆ, DMITAR, (Jovo), rođen 5.01.1958. god. u Rakovici, prebivalište u Poreču, Srbin, tijekom 1993. i 1994. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, sa ciljem da sruši ustavnopravni poredak RH, za vrijeme okupacije toga teritorija, pridružuje se pobunjenim Srbima, te sa zaduženim naoružanjem i opremom sudjeluje u ratnim aktivnostima protiv legalnih postrojbi Republike Hrvatske. ZINAJA, DUŠAN, (Mile), rođen 10.02.1952. god. u Vrginmostu, Srbin, u srpnju 1991. god. pristupio u sastav srpskih paravojnih oružanih postrojba u Topuskom. U sastavu XIX. brigade, 2. bataljuna, 1. čete, 2. voda poduzimao je aktivnosti usmjerene na ugrožavanje ustavom utvrđenog ustrojstva te sigurnosti u RH. Od siječnja 1993. god. nalazio se u pozadinskom vodu u mjestu Lasinja gdje je vršio stražarsku službu. ZINAJA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. ZORIĆ, SLOBODAN, (Milan), rođen 8.11.1962. god. u Somboru, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. ZVONAR, MARINKO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. ŽIVKOVIĆ, MILOŠ, (Petar), rođen 13.05.1946. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene. ŽIVKOVIĆ, MILORAD, (Rade), rođen 4.12.1945. god. u Gornjem Skradu, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio agresorskoj srbočetničkoj vojsci u selu Gornji Skrad, gdje djeluje naoružan na prvim crtama bojišnice. Sudjeluje u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njegovoj likvidaciji na ovim područjima. ŽIVKOVIĆ, STANKO, (Stanko), zvani Dujo, rođen 14.05.1943. god. u Živković Kosi, općina Vojnić, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupio srpskim paravojnim snagama. Postavljen je za zapovjednika voda za selo Živković Kosu sa zadatkom držanja seoskih straža. U rujnu 1991. god. postavljen je za zapovjednika čete za sela Živković Kosu i Bukovicu sa zadatkom držanja straže u mjestu Marić Brdu. U listopadu 1991. god. raspoređen je na Petrovu Goru u mjesto Patrovac, na dužnost zamjenika, sa zadatkom osiguranja Ratne bolnice. U siječnju 1993. god. raspoređen je u 3. cerovački bataljon XI. brigade, na položaj u selo Goljaki, kao stražar promatrač na prvoj liniji obrane prema mjestu Logorište. U srpnju 1994. god. raspoređen je na poligon Cerovac. ŽUNA, MII.AN, (Miloš), rođen 2.12.1951. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Vrginmost, Srbin, dana 15.12.1991. god. uključio se u sastav nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK, u XIX. kordunašku brigadu, na položaju u mjestu Šefanki. U ovoj postrojbi je bio do svibnja 1993. god. U lipnju 1995. god. uključuje se u sastav XXI. graničnog odreda tzv. vojske RSK, a nalazi se na području od Katinovca do Raštela, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj okupirani dio teritorija RH. Zarobili su ga pripadnici HV-a 8. kolovoza 1995. god. u blizini Dvora. VLADE I ČLANOVI TZV.REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE VLADA BORISLAVA MIKELIĆA BORISLAV MIKELIĆ, predsjednik MINISTRI: MILAN BABIĆ, inozemni poslovi RADE TANJGA, obrana ILIJA PRIJIĆ, unutarnji poslovi UROŠ FUNDUK, pravosuđe i uprava SIMO ŠIJAN, poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda BRANKO PETROVIĆ, ekonomski odnosi, gospodarski razvoj i industrija MILIVOJ KRIČKA, energetika i rudarstvo MILAN PAĐEN, promet i veze LJUBIŠA BUDIĆ, urbanizam, stambeno-komunalni poslovi i građevinarstvo MILE BOSNIĆ, trgovina i turizam RATKO VESELINOVIĆ, financije STEVAN ĐURIĆ, zdravlje SLOBODAN PERIĆ, rad, boračka i socijalna pitanja STEVO RATKOVIĆ, prosvjeta DRAGUTIN BOLIĆ, kultura i vjera MILIVOJ VOJNOVIĆ, tjelesna kultura i sport DRAGO KOVAČEVIĆ, informiranje SAVO ŠTRBAC, tajnik VLADA ĐORĐA BJEGOVIĆA Đorđe Bjegović, predsjednik Branko Lubovac, potpredsjednik Stojan Španović, potpredsjednik MINISTRI Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj Dr. Dragiica Bakić, rad i boračko-invalidska zaštita Miomir Crnogorac, promet i veze Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo Slobodan Jarčević, inozemni poslovi Milivoj Krička, energetika i rudarstvo Dr. Spiro Kostić, zdravstvo Milan Knežević, prosvjeta Radomir Kužeta, pravosuđe i uprava Đorđe Lazić, trgovina i turizam Milan Martić, unutarnji poslovi Vojin Peurača, financije Milena Tanjga, informiranje Dušan Rakić, narodna obrana Ljubiša Budić, građevinarstvo i urbanizam Savo Štrbac, tajnik VLADA RISTE MATAKOVIĆA Risto Mataković, prvi ministar vlade i ministar za pravosuđe MINISTRI Vukašin Babić, za energetiku Dušan Badža, za obrazovanje Milan Bauk, za financije Drago Jaramaz, za financije (poslije Bauka) Savan Grabundžija, za promet i veze Lazar Macura, za informiranje Milan Martić, za unutarnje poslove Dušan Vještica, za urbanizam i građevinarstvo Veljko Popović, za urbanizam i građevinarstvo (poslije odlaska Dušana Vještice na drugu dužnost) Boro Rašuo, za inozemne poslove Petar Štikovac, za vjere Dr. Vaso Ležaić, za rad, zdravlje i socijalnu politiku VLADA ZDRAVKA ZEČEVIĆA Mr. Zdravko Zečević, predsjednik Dr. Boško Božanić, potpredsjednik Jovo Kablar, potpredsjednik Stevo Bogić, potpredsjednik Veljko Džakula, potpredsjednik MINISTRI Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj Đorđe Bjegović, energetika i rudarstvo Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo Dušan Ećimović, informiranje Zdravko Janković, informiranje (poslije Ećimovića) Rade Gaćeša, građevinarstvo i urbanizam Dr. Mladen Hadžić, rad i socijalna zaštita Milan Martić, unutarnji poslovi Milan Knežević, prosvjeta Vojin Peurača, financije David Rastović, šport Dobroslav Vejzović, inozemni poslovi Slobodan Jarčević, inozemni poslovi (poslije Vejzovića) Sergej Veselinović, kulture i vjere Svetozar Vinčić, trgovina i turizam Dr. Dušan Jović, zdravstvo Dr. Srpko Kostić, zdravstvo (poslije dr. Jovića) Dušan Starević, tajnik VLADA MILANA BABIĆA Dr. Milan Babić, predsjednik Jovan Katić, potpredsjednik Risto Matković, potpredsjednik Dušan Starević, potpredsjednik MINISTRI Vukašin Babić, za elektroprivredu i energetiku Dušan Badža, za obrazovanje Milan Bauk, za financije Jovan Katić, za industriju i ekonomski razvoj Dr. Vaso Ležaić, za zdravstvo i socijalnu politiku Lazar Macura, za informiranje Milan Martić, za unutarnje poslove Jovan Radulović, za inozemne poslove Veljko Stoisavljević, za poljoprivredu, šumarstvo, trgovinu i turizam Milan Tarbuk, za narodnu obranu Petar Štikovac, za vjere Dušan Vještica, za urbanizam i građevinarstvo Sve navedene vlade kao i članovi iste odgovorni su za agresiju na RH, genocid, nepoštivanje ratnog prava i nepoštivanje ustava RH koji su kršili aktom odvajanja tzv.RSK iz okrilja RH i pokušaja spajanja sa SRJ, tj.stvaranja velike Srbije! PRIPADNICI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI (1991-1995) AGBABA, PREDRAG, (Jovan), rođen 20.03.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenima hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. AGBABA, ŽARKO, (Stevo), rođen 5.05.1993. god. u Doljanima, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinanama i Bjepolju (područje općine Otočca) i to kao zapovjednik Doljanske čete. AJDINOVIĆ, PETAR, (Proko), zvani Pero, rođen 28.04.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, Srbin, pukovnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke. AJDUKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 18.04.1964. god. u Raduču, općina Gospić, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. BABIĆ, SLAVKO (Rade), 24.12.1951. god. u Ajdovščini, Slovenija, prebivalište u Zagrebu, Srbin, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba. BAKLAJIĆ, PREDRAG, (?) zvani Centiraš, Otočac, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića, te Ružu Jurković. BALAĆ, DUŠAN, (Cvijo), rođen 1.11.1930. god. u Petrovom Selu, T. Korenica, Srbin, kao pukovnik početkom rujna 1991., dolaskom Banjalučkog korpusa, preuzeo zapovjedništvo nad svim paravojnim postrojbama na području novog L. Osika, zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospić, Perušić i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjedništvom u široj okolici Gospića vršile genocid nad hrvatskim pučanstvom tijekom 1991. god. BANJANIN, NEDJELJKO, (Nikola), zvani Čapan, rođen 26.08.1951. god. u Ponorima, općina Otočac, Srbin, od srpnja 1991. do siječnja 1992. bio pripadnik pobunjeničkih postrojba. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama vršeći miniranja na navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te bio sudionikom napada u rujnu 1991. na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. BANJEGLAV, NIKOLA, (Nikola), rođen 12.02.1947. god. u Buniću, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. BASIĆ, ĐURO, (Dušan), rođen 24.02.1957. god. u Počitelju, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan držao straže, vršio kontrolu osoba, sve u cilju spriječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske. BASTA, ŽELJKO, (Dane), rođen 14.09.1960. god. u Visuću, općina T. Korenica, Srbin, u vremenu od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik tzv. Vojske SAO Krajine naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV na području općine Gospića. Postrojba kojoj je pripadao nakon dolaska UNPROFOR-a morala je promijeniti ime u “Plavi bataljun pogranične milicije”. BEŠIR, DRAGAN, (Pepo), rođen 19.10.1942. god. u Orovcu, općina T. Korenica, Srbin, kao pukovnik početkom rujna 1991. god., dolaskom Banjalučkog korpusa, preuzeo zapovjedništvo nad svim paravojnim postrojbama na području Novog L. Osika, zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospić, Perušić i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjedništvom u široj okolici Gospića vršile genocid nad hrvatskim pučanstvom tijekom 1991. godine. BOBIĆ, BRANKO, (Miloš), rođen 5.07.1930. god. u Starom Selu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. BOBIĆ, MIĆO, (Đuro), rođen 10.11.1947. god. u Dabru, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac). Sredinom studenoga 1991. god. bio je u akciji na Glibodolskoj cesti. Svrha akcije bila je da pobunjeni Srbi očuvaju ovu cestu. Pripadnici pobunjenih Srba su koncem siječnja 1992. god. napali i zapalili zaseok Zabare kod Dabra. “Dabarska četa” imala je 25 pobunjenika. BOBIĆ, MILOŠ, (Savo), rođen 24.03.1930. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. BOBIĆ, MLADEN, (Miloš), rođen 8.06.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. BOBIĆ, RADE, (Miloš), rođen 22.02.1959. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. BOBIĆ, SLAVKO, (Branko), rođen 8.05.1950. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. BOBIĆ, VLADO, (Ilija), rođen 10.12.1937. god. u Dabru, općina Otočac, prebivalište u Dabru, Srbin, u jesen 1991. god. zadužio naoružanje koje je upotpunjavao sve do 1992. god. Tom prilikom zadužio je i odoru. Pobunjeni Srbi u Dabru osnivaju pobunjeničku postrojbu tzv. Dabarsku četu. Predavanje i ratnu strategiju objašnjavao im je pukovnik Trbović iz Beograda. Mlađi pobunjenici su trebali okupirati Glibodol, a stariji, među kojima je i imenovani, bili su raspoređeni na straže. Stražu je davao sve do oslobodilačke akcije HV-a “Oluje”. Zapovjednik “Dabarske čete” bio je Milovan Pavlović, a zamjenici su mu bili Mirko Čuturilo i Stevo Cvjetičanin. BOGDANOVIĆ, VAJO, (Milan), rođen 15.04.1934. god. u Vrhovinama, općina Otočac, prebivalište u Gornjim Vrhovinama, Srbin, tijekom godine 1993. zaprimio naoružanje od Steve Bogdanovića i zajedno s ostalim Srbima iz Gornjih Vrhovina davao seosku stražu. Pobunjeni Srbi osnovali su “četu” koja je imala oko 120 ljudi. Ova neprijateljska postrojba držala je položaje iznad Gornjih Vrhovina u mjestima Staine i Tavani. Imenovani je bio raspoređen na ovim položajima tijekom 1994. god. i to od mjeseca rujna. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” nalazio se na položaju u mjestu Tavani, gdje je prilikom uhićenja predao naoružanje pripadnicima HV-a. BORIĆ, MILAN, (Bože), rođen 10.09.1952. god. u Babinom Potoku, općina Otočac, posljednje prebivalište u Karlovcu, stariji vodnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba. BORIĆ, SIMO, (Milan), zvani Šika, 28.07.1955. god. u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. god. na području općine Gospića kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio za navedene ciljeve. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada 1991. god. Tom su prilikom u njegovom vozilu pronašli više komada oružja, streljiva i eksploziva. BOŽANIĆ, BOGDAN, (Milan), zvani Kojić, rođen 26.01.1954. god. u Puževiću, općina Otočac, prebivalište u Puževiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Vodoteču, općina Otočac, organizirao oružanu pobunu srpskog stanovništva protiv Republike Hrvatske sa ciljem otcjepljenja MZ Vodotoč i pripajanja tzv. SAO Krajini. Na ovom području Srbima je dijelio naoružanje, organizirao straže po zaseocima, te vršio ostale pripreme za oružanu pobunu. BOŽANIĆ, BOŠKO, (Nikola), rođen 27.09.1946. god. u Kompolju, općina T. Korenica, prebivalište u Kompolju, Srbin, kao predsjednik SO T. Korenice osnovao, zajedno sa koordinatorom Ljubicom Šolaja “Štab T. Korenice”, a potom ustrojio paravojne postrojbe koje su naoružali oružjem iz Policijske stanice T. Korenica. Na prosvjednim skupovima upućivali su poruke legalnim pripadnicima MUP-a Hrvatske da se povuku s područja te općine. Kada pripadnici MUP-a Hrvatske nisu popustili pred njihovim prijetnjama, zapovjedili su napad na pripadnike MUP-a Hrvatske na području Plitvičkih jezera, kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović. BRAKUS, BRANKO, (Duško), rođen 6.05.1954. god. u Zalužnici, prebivalište u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, sredinom 1993. god. u Zalužnici, općina Otočac, pristupio srbočetničkim postrojbama koje su tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku privremeno okupirale taj teritorij. U sastavu tih pobunjeničkih postrojba, naoružan vatrenim oružjem, stražario je nasuprot položajima Hrvatske vojske priječeći dolazak legalne hrvatske vlasti na taj okupirani dio Republike Hrvatske. BRAKUS, MARIJA, (Ilija), rođen 15.01.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. godine kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg. BRAKUS, NIKOLA, (Stevan), rođen 21.10.1932. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac). BREKIĆ, BOŠKO, (Vukan), rođen 8.01.1946. god. u Otočcu, Srbin, kao zapovjednik materijalno-tehničkih sredstava II. bataljuna srpske paravojske, a po činu kapetan I. klase, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac). BUBANJ, MILAN, (Rade), rođen 28.06.1941. god. u Tuku, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. BUDISAVLJEVIĆ, ČEDO, (Balgoje), rođen 6.01.1966. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo protjerano. BUKVIĆ, ŽELJKO, (Zdravko), rođen 16.04.1970. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremi za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku Vodoteču i okolici. BUNČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 16.09.1955. god. u Kuli, općina Požega, boravište u Hrtkovcima, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenice. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. BUNJEVAC, MILAN, (Rade), rođen 10.02.1949. god. u Podhumu, općina Ogulin, Srbin, u vremenskom periodu od siječnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, u I. haubičku samostalnu jedinicu Plaško, raspoređenu u mjestu Latinu, u sastavu kojih je borbeno djelovao po mjestima Skradnik – Puto polje- Josipdol i Sabljačka Draga, po pripadnicima HV i redarstvenim snagama, čime je lokalno civilno stanovništvo natjerano u bijeg. BUNJEVAC, NEDJELJKO, (Mile), rođen 23.12.1973. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevcima, te vršio straže i patrole u tom mjestu i čuvao topove pobunjenih Srba. BURETIĆ, DRAGO, (Jakov), rođen 25.07.1956. god. u Ogulinu, Hrvat, tijekom studenoga 1991. god. mobiliziran u vatrogasnu brigadu u Plaškom, a tijekom kolovoza 1992. god. u srpsku paravojsku, 70. plaščansku brigadu, I. bataljun, II. četa, III. vod, kada je raspoređen na prvu borbenu crtu u selu Kunići, gdje je ostao do “Oluje”. BURETIĆ, MILAN, (Mihovil), rođen 4.09.1943. god. u Plaškom, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik 3. korpusa paravojske tzv. RSK te bio sudionikom u oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali. CIJUK, DUŠAN, (Nikola), rođen 5.06.1953. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH. CVIJANOVIĆ, RADOMIR, (Ilija), rođen 20.08.1939. god. u Krbavi, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva. CVJETIČANIN, RADE, (Dobro), rođen 5.01.1939. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, koncem kolovoza 1991. god. dobrovoljno pristupa postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Teritorijalnoj obrani, zadužuje naoružanje, opremu i daje stražu do 27. studenoga 1991. god. Nakon toga prelazi u 70. plašku brigadu u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske, u nakani da spriječi ulazak hrvatske vlasti na taj okupirani hrvatski teritorij. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga 6. kolovoza 1995. god. u Saborskom, općina Ogulin, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”. ČALIĆ, NEDELJKO, (Mirko), rođen 8.03.1962. god. u Jasiki, općina Bihać, BiH, s prebivalištem u Ličkom P. Selu, Srbin, tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, 1. četa 37. bataljuna XV. ličkog korpusa, u sastavu koje je bojno djelovao protiv legalnih organa RH na području nedaleko Ličkog Petrovog Sela, općina Korenica, na granici RH i BiH. Na ovom području ostao je do 6. kolovoza 1995. god., kada se predao HV-u. ČIKARA, BRANKO, (Dragan), zvani Banja, rođen 26.06.1949. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku, radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani. ČUBRIĆ – BRAKUA, MARIJA, (Ilija), rođena 15.01.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, prebivalište u Širokoj Kuli, državljanka RH, od početka srpske pobune (1991.) priključuje se pobunjenicima u Širokoj Kuli i Ličkom Osiku, općina Gospić, sudjelujući u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske i njezine teritorijalne cjelovitosti, radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja iste “Velikoj Srbiji”. ČUBRIĆ, JEKA, (Mile), rođen 1.12.1925. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg. ČUBRILO, RADOSLAV, (Isak), zvani Rade – Vojvoda – Crnogorac, rođen 15.07.1954. god. u Liparu, općina Kula, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić, organizirao osnivačku skupštinu ilegalne terorističke organizacije “Velebitska jedinica”, te formirao tu jedinicu kojoj je bio zapovjednik. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je jedinicom koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti. ČURČIĆ, MIĆO, (Nikola), rođen 1.01.1950. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. ĆALIĆ, ILIJA, (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać (BiH), prebivalište u Jasiki, Srbin, iz Jaske otišao u Željavu kod Ličkog Petrovog Sela, priključio se pobunjenim Srbima i zadužio naoružanje i opremu. Naoružanje je zadužio od Vlade Orlića i dobio zaduženje davanja seoskih straža. U selu je bila osnovana pobunjenička postrojba, a položaje je imala na granici s BiH. Na ove položaje je imenovani odlazio u više navrata. S položaja je pobjegao svojoj kući za vrijeme “Oluje”. DIKLIĆ, BORO, (Mihajlo), rođen 9.11.1968. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DIKLIĆ, NEDJELJKO, (Arso), rođen 28.08.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DIKLIĆ, PETAR, (Đuro), zvani Žuka, rođen 24.06.1955. god. u Otočcu, prebivalište u Brlogu, općina Otočac, Srbin, od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. bio pripadnikom srpskih pobunjeničkih postrojba. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama minirajući po navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. DIKLIĆ, SINIŠA, (Nikola), rođen 18.05.1971. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DIKLIĆ, TATJANA, (Petar), rođena 20.01.1964. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srpkinja, državljanka RH, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu. DIMIĆ, BOŽIDAR, (Trivun), rođen 6.01.1931. god. u Ostrovici, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg, 1991. god. DIVJAK, VLADIMIR, (Mane), rođen 21.06.1973. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzimale oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. DMITROVIĆ, ĐURO, (Budo), rođen 2.06.1946. god. u Divoselu, prebivalište u Divoselu, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzimale oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. ----------------------------------------------------- ŠTIT - BJELOVAR BRANKO STOJKOVIĆ 0958148290 (Tel/mob.) brankostojkovic152@yahoo.com

- 04:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

SPISAK SVIH HRVATSKIH NEPRIJATELJA BR. 5

Zastupnici 6. saziva Hrvatskoga sabora A Adlešič, Đurđa (NZ) Andrić, Ivo (HDZ) Antičević Marinović, Ingrid (SDP) Antunović, Željka (SDP) B Bagarić, mr. sc. Ivan (HDZ) Bauk, Arsen (SDP) Bebić, Luka (HDZ) Bernardić, Davor (SDP) Beus Richembergh, Goran (HNS) Bilić Vardić, Suzana (HDZ) Bilonjić, Mato (HDZ) Biškupić, mr. sc. Božo (HDZ) Bodakoš, dr. sc. Dragutin (SDP) Bogović, Ivan (HDZ) Borzan, Biljana (SDP) Bošnjak, Rade (HDZ) Brkarić, Marin (IDS) Bukić, Perica (HDZ) Burić, Dinko (HDSSB) Buterin, mr. sc. Vesna (HDZ) C Caparin, Karmela (HDZ) Cappelli, Gari (HDZ) Crljenko, Brankica (SDP) Č Čavlović Smiljanec, Nada (SDP) Čehok, prof. dr. sc. Ivan (NZ) Čuhnil, mr. sc. Zdenka (NZ; zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine) Čuljak, Tomislav (HDZ) D Denona, Luka (SDP) Dorić, prof. dr. sc. Miljenko (HNS) Dragovan, Igor (SDP) Drmić, Ivan (HDSSB) Đ Đakić, Josip (HDZ) Đurđević, Šimo (HDZ) F Ferić-Vac, Mirjana (SDP) Filipović, Krešo (HDZ) Fiolić, Stjepan (HDZ) Flego, prof. dr. sc. Gvozden Srećko (SDP) Franić, dr. sc. Zdenko (SDP) Friščić, Josip (HSS) G Gabrić, mr. sc. Stipo (HSS) Gajica, Ratko (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Glavak, Sunčana (HDZ) Grbić, Ivo (HDZ) Grčić, prof. dr. sc. Branko (SDP) Grčić, Stanko (HSS) Grubišić, Boro (HDSSB) H Habek, Mario (SDP) Hanžek, Ivan (SDP) Hebrang, prof. dr. sc. Andrija (HDZ) Heffer, prof. dr. sc. Goran (SDP) Holy, dr. sc. Mirela (SDP) Horvat, Mile (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Horvat, Zlatko (NZ) Hrelja, Silvano (HSU) Hursa, Danica (HNS) Huška, Davor (HDZ) J Jarnjak, Ivan (HDZ) Jelaš, Nadica (SDP) Jelušić, Ivo (SDP) Jerković, prof. dr. sc. Romana (SDP) Jovanović, dr. sc. Željko (SDP) Jurčić, prof. dr. sc. Ljubo (NZ) Jurjević, mr. sc. Marin (SDP) K Kajin, Damir (IDS) Kelić, Zdravko (HSS) Klarić, Nedjeljka (HDZ) Klemenić, Boris (HSS) Koračević, Zlatko (HNS) Kotromanović, Ante (SDP) Kovačević, prof. dr. sc. Dragan (HDZ) Kozlevac, Dino (SDP) Kulušić, Ante (HDZ) Kunst, Boris (HDZ) Kutija, Branko (HDZ) L Leaković, Karolina (SDP) Leko, Josip (SDP) Lesar, Dragutin (Hrvatski laburisti - Stranka rada) Linić, Slavko (SDP) Lovrin, Ana (HDZ) Lucić, Franjo (HDZ) Lučin, Šime (SDP) Lugarić, Marija (SDP) Lukačić, Ljubica (HDZ) M Majdenić, Nevenka (HDZ) Mance, Anton (HDZ) Maras, Gordan (SDP) Marić, doc. dr. sc. Goran (HDZ) Marinović, Nevenka (HDZ) Markovinović, Krunoslav (HDZ) Matković, univ. spec. Bianca (HDZ) Matković, Borislav (HDZ) Matulović Dropulić, Marina (HDZ) Matušić, Frano (HDZ) Memedi, Nazif (NZ; zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine) Milanović, mr. sc. Zoran (SDP) Miletić, Boris (IDS) Milinković, Stjepan (HDZ) Mimica, mr. sc. Neven (SDP) Mlinarić, Petar (HDZ) Mondekar, Daniel (SDP) Mrsić, dr. sc. Mirando (SDP) Mršić, Zvonimir (SDP) N Nenadić, Živko (HDZ) O Opačić, Milanka (SDP) Ostojić, dr. sc. Rajko (SDP) Ostojić, Ranko (SDP) P Pančić, Ivica (HSD) Pejčinović Burić, mr. sc. Marija (HDZ) Petir, Marijana (HSS) Picula, Tonino (SDP) Podnar, Vlatko (SDP) Pupovac, prof. dr. sc. Milorad (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Pusić, prof. dr. sc. Vesna (HNS) R Radin, dr. sc. Furio (NZ; zastupnik talijanske nacionalne manjine) Rebić, Niko (HDZ) Roksandić, Ivanka (HDZ) Rončević, Berislav (HDZ) Ronko, Zdravko (SDP) Rošin, Jerko (HDZ) Rožić, Vedran (HDZ) S Salapić, mr. sc. Josip (HDZ) Sanader, dr. sc. Ivo (NZ) Selem, prof. dr. sc. Petar (HDZ) Sesvečan, univ. spec. Damir (HDZ) Sobol, Gordana (SDP) Srb, Daniel (HSP) Stazić, Nenad (SDP) Sumrak, mr. Đurđica (HDZ) Š Šantek, Ivan (HDZ) Šeks, Vladimir (HDZ) Šetić, dr. sc. Nevio (HDZ) Šimac Bonačić, mr. sc. Tatjana (SDP) Šimunović, Sonja (SDP) Škaričić, Ivan (HDZ) Škulić, Vesna (SDP) Škvorc, Milivoj (HDZ) Šoja, mr. sc. Deneš (NZ; zastupnik mađarske nacionalne manjine) Šprem, Boris (SDP) Šuica, Dubravka (HDZ) Šuker, Ivan (HDZ) T Tanković, dr. sc. Šemso (SDAH; zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine) Tomljanović, Emil (HDZ) Turić, dr. sc. Marko (HDZ) Turk, Željko (HDZ) V Vidović, Davorko (SDP) Vinković, Zoran (HDSSB) Vranić, Biserka (SDP) Vrbat, mr. sc. Tanja (SDP) Vujić, dr. sc. Antun (SDP) Vukelić, Branko (HDZ) Vukić, Dragan (HDZ) Z Zgrebec, Dragica (SDP) Zubović, Mario (HDZ) ------------------------------------------------------- GLAVNI NA ČELU ONIH KOJI SU RUŠILI 1991., VUKOVAR I HRVATSKU JE VRHOVNI KOMANDANT JNA, STJEPAN MESIĆ Osumnjičeni za zločine počinjene u Vukovaru. Krivicu trebaju utvrditi istražni organi a presudu izreći nadležni sudovi. PAIĆ, ĐURO (Bogdan), rođen 7.10.1955. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. PAIĆ, TOŠA, (Milan), rođen 20.02.1954. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. kao zapovijednik Policijske stanice Vojnić organizirao izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnić u okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogućio djelovanje legalne hrvatske vlasti, zajedno s Tošom Paićem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoružanom stražom radi kontrole ulaska i izlaska građana s područja Vojnića, uhićivanje “nepoćudnih” građana, njihovo zlostavljanje i premlaćivanje, te općenito napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podređene osobe i činile. PAPIĆ, DUBRAVKO, (Milan), zvani Dudo. rođen 7.04.1991. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne, pobunjeničke tzv. vojske SAO Krajine. Sudjelujući u oružanoj pobuni protiv RH nalazio se na neprijateljskim položajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mrežnicu, nasuprot šumi Mali Mašnik, naoružan i u odori neprijateljske vojske. PAVKOVIĆ, MILAN, (Ljuban), rođen 7.01.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u rujnu 1991. god. kao dragovoljac pristupa srbočetničkim paravojnim snagama, XXI. korpusu, XI. brigadi, 2. bataljonu, 3. četi. Kao vojnik-pješak držao položaje kod Barilovića. Primio je naoružanje i smb-odoru. Cijelo vrijeme oružano je djelovao na prvim crtama po hrvatskoj vojsci, sve do kolovoza 1995. god. PAVLOVIĆ, BRANKO, (Gojko), rođen 30.11.1946. god. u selu Mračaju, Srbin, dana 28. lipnja 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci raspoređujuči se na seoske straže na području Široke Rijeke i Sajkovca. Koncem 1991. god. biva raspoređen na položaj na Pašni Potok, potom odlazi na položaje u Cetingrad. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik XIII. brigade, 1. bataljuna, 1. čete, 1. voda tzv. Vojske RSK, na području Tržića držao je položaje nasuprot položaja hrvatske vojske, dakle aktivno djelujući. PAVLOVIĆ, ILIJA, (Vasilije), rođen 9.09.1959. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se oružanim neprijateljskim postrojbama tzv. RSK, te bio na položaju u minobacačkom odjeljenju u Ljepović Jarku. Od prosinca 1991. god. pripadnik je 4. bataljuna XI. brigade. Od ljeta 1992. odlazi na topničku bateriju na položaj Brezova Glava, Skakavac i Lipje. Bio je djelatnik tzv. “Stanice milicije” u Vojniću. Od početka 1995. god. do 3. kolovoza 1995. god. ponovno je pripadnik 4. bataljona XI. brigade u selu Lipje, a od 3. kolovoza 1995. god. prebačen je na položaj na poligon Slunj, sudjelujući kroz sve navedeno vrijeme u napadima na pripadnike HV-a i lokalnog civilnog pučanstva, koje je tim napadima natjerano u bijeg (područje Lipja, Slunja i Perjasice). PAVLOVIĆ, MIODRAG, (Miloš), rođen 19.12.1964. god. u Karlovcu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. PEKEČ, DUŠAN, (?), 35. godina iz Primišlja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. PEKIĆ DUŠAN, (Mirić), rođen 23.02.1949. g . u Donjoj Trebinji, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. PELEŠ, RADOMIR, (Nikola), rođen 13.03.1960. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. PEŠUT, MANOJLO, (Ilija), rođen 27.11.1936. god. u Ogulinu, Srbin, u listopadu 1994. god. pristupa srbočetničkim postrojbama (Pleščanska brigada), gdje dobiva naoružanje i odoru. Glavni zadatak mu je bio dovoz hrane od glavne ceste do sela Malbaše gdje se nalazilo oko 30 ljudi na prvim crtama bojišnice a koji su vojno djelovali po pripadnicima HV. PETROVIĆ, DUŠAN, (?), 42 god., Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. PETROVIĆ, ĐURO, (Branko), rođen 27.06.1955. god. u Vojniću, Srbin, u srpnju 1991. god. nalazio se na barikadama u mjestu Knežević Kosi na cesti Karlovac – Bihać, zajedno s još četvoricom naoružanih Srba. Od kolovoza 1992. god. bio je pripadnik XI. pješadijske brigade, 3. čete, 2. voda, 1. odjeljenja Vojske tzv. SAO Krajine, u sklopu kojih je izvršavao vojni zadatak, stražarsku patrolnu djelatnost, naoružan poluautomatskom puškom, na mjestu Knežević Kosa do kote Mrđenović groblje. PETROVIĆ, MARKO, (?), 35 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. PEURAČA, MILE, (Božo), rođen 1.01.1956. god.u Karlovcu, dobrovoljno se priključio postrojbama JNA na području Slunja, gdje je sudjelovao u napadu na to mjesto, a potom je preuzeo zapovjedništvo tzv. “vojne policije”, u listopadu 1991. god. PEURAČA, NIKOLA, (Gojko), rođen 10.01.1948. god. u Gornjem Budačkom, općina Karlovac, Srbin, dana 21. kolovoza 1991. god. pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama gdje je postavljen za zapovjednika III. čete te djeluje na položajima kod rijeke Korane. Poslije biva postavljen za zamjenika zapovjednika II. bataljuna koji drži položaje ušća rijeke Radonje i Korane do sela Lušice. Nakon svibnja 1995. god. na području Slunja bio pripadnik samostalne čete u okviru specijalnog korpusa inženjeriske čete paravojske tzv. RSK, sa svrhom sprječavanja ulaska legalnih snaga RH na okupirano područje i uspostave na tom području ustavno-pravnog poretka RH, te se u odori i oružjem borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika za vrijeme akcije “Oluja”. POLOJAC, MILOŠ, (Rade), rođen 2.09.1937. god. u Podgorju, općina Vrginmost, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje. POPOVIĆ, DRAGIĆ, (Mihajlo), rođen 29.11.1946. god. u Svinici, općina Vojnić, Srbin, od rujna 1991. god. do siječnja 1992. god., od lipnja 1993. do konca 1993. god., te od srpnja 1995. god. do 6. kolovoza 1995. god. oružano, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga, djelovao u sastavu XI. brigade srpske vojske Krajine sa privremeno zaposjednutog teritorija RH, s područja Cerovca i Tušilovića. POPOVIĆ, SIMO, (Milan), rođen 10.07.1941. god. u Čatrnji, općina Karlovac, prebivalište u Čatrnji, Srbin, državljan RH, od svibnja 1993. god. bio u sastavu nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. RSK u Ponorcu u sastavu 3. čete XI. brigade XXI. korpusa. Kao pripadnik ove jedinice odlazi na borbene položaje u Ponorcu. Postrojbe pobunjenih Srba kojima je i sam pripadao okupirale su dio hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pobjegao je s položaja i uputio se svojoj kući. Prilikom ulaska u selo predao se pripadnicima HV. POPRATINA, DARKO, (Milan), rođen 26.06.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano. POŠTIĆ, LJUBOMIR, (Dušan), rođen 26.07.1958. god. u Sisku, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. POŠTIĆ, MATIJA, (?), 53 godine, iz B. Glave, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. POTKRAJAC, DUŠAN, (Miloš), rođen 1937. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. PRUSAC, MIĆO, (?), zvani Miloš, pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. PRUSAC, MILOŠ, (Jovan), rođen 19.03.1927. god. u Glini, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. Imenovani je, prema iskazu I.N., bio glavni organizator ovih protuustavnih radnji. RABLJENOVIĆ, MILAN, (Milivoj), rođen 5.02.1961. god. u Jovcu, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. RADANOVIĆ, ĐOKO, (Petar), rođen 25.02.1949. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. RADIČANIN, SLOBODAN, (Ilija), rođen 18.12.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Topusko, Srbin, u listopadu 1991. god. uključio se u sastav tzv. Milicije RSK u Stanici milicije Topuskom koja je bila u sastavu Stanice milicije Gvozd. Pristupivši pobunjeničkoj miliciji uključuje se u oružanu pobunu protiv ustavno-pravnog poretka RH. U kolovozu 1995. god. uhitili su ga hrvatski vojnici. RADOJČIĆ, DARKO, (Mirko), rođen 15.09.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnju tzv. SAO Krajini. RADOVIĆ, MILE, (?), 37 godina, iz God. Budačkog, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. RADOVIĆ, MII.OŠ, (?), 40 godina, iz Gornjeg Budačkog, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. RADULOVIĆ, DUŠAN, (Miloš), rođen 8.07.1957. god. u Kmjačkom Grabovcu, općina Karlovac, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama u tzv. XXI. korpus. U tijeku listopada 1994. god. uključio u sastav 2. bataljuna, pozadinsku četu, tehnički vod, stacioniranog na položaju u Budačkoj Rijeci, sve do kolovoza 1995. god. RADULOVIĆ, MILOŠ, (Stanko), rođen 21.05.1936. god. u Krnjačkom Grabovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. ožujka 1992. god. do 8. kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim oružanim snagama u Krnjačkom Grabovcu u sastav tzv. TO Krnjak, pri XI. krnjačkoj brigadi. Išao je na položaje u sela Krnjački Grabovac i Kmjak. Postrojbe u kojima se nalazio privremeno su okupirale dio teritorija RH i u čijem je sastavu djelovao u borbama protiv legalnih oružanih postrojba. RAJŠIĆ, SIMO, (Nikola), rođen 15.10.1939. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, priključio se u ljeto 1991. god. nelegalnim oružanim postrojbama držeći straže u Starom Selu. Bio je, dakle, pripadnikom oružanih snaga koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH. RAKINDŽIĆ, NENAD, (Dragoljub), rođen 18.03.1952. god. u Sisku, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. RATKOVIĆ, MILE (Jovan), rođen 20.04.1934. god. u Boviću, općina Vrginmost, prebivalište u Boviću, Srbin, u ljeto 1991. god. pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine u Boviću, općina Vrginmost. Tom prilikom dobio je naoružanje, a nosio je odoru tzv. JNA. Raspoređen je u Samostalni vod u sastavu kojega je davao stražu u selu Boviću. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” otišao je sa svoga stražarskog mjesta u selo Čemernicu i priključio se koloni u pravcu Gline, ali se zbog nemogućnosti prolaza vratio u pravcu Topuskog gdje je ranjen i prebačen u sisačku bolnicu. REBIĆ, DARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. REBIĆ, DUŠAN, (Dragan), rođen 29.01.1960. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. kao naoružani pripadnik paravojnih srpskih snaga drži straže u selu Gornja Trebinja. Od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje po prvim crtama u Kablarima. Odlazi na poligon Cerovac gdje drži straže sve do svibnja 1992. god., kada je u sklopu 3. čete 1. bataljona XI. brigade neprijateljske paravojske u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1993. god. Potom odlazi na punkt Popović Brdo mijenjajući odoru i postrojbu, postajući milicajac tzv. SAO Krajine, a iza toga u selo Brođani, Kamensko, gdje oružano i borbeno djeluje po HV do kolovoza 1995. god. REBIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen rođen 26.03.1960. god., u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. kao naoružani pripadnik paravojnih srpskih snaga drži straže. U studenome 1991. god. premješten je na Lemić Brdo i to u sklopu Vrelo-utinjske čete, odakle je sa cijelom četom prebačen na vojni poligon Cerovac, gdje drži straže. Polovicom 1992. god. cijeli vod biva prebačen u tzv. graničnu miliciju tzv. SAO Krajine i odmah upućen na prvu crtu prema Hrvatskoj vojsci na Popović Brdu. Ovdje ostaje do akcije Maslenica, kada su svi prebačeni u vojsku tzv. RSK u XXI. kordunaški korpus, XI. brigadu, 3. četu. Tako se tijekom 1993., 1994. i 1995. god. nalazio na prvim crtama prema Hrvatskoj vojsci gdje je naoružano i vojno djelovao u Brođanima, Kublarima, Lemić Brdu, Popović Brdu. U srpnju 1995. god. upućen je na bojišnicu u BiH gdje također borbeno djeluje. HODŽIĆ, NIJAZ, (Jusuf), rođen 3.01.1965. god. u Bihaću, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. RODIĆ, DUBRAVKO, (Đuro), rođen 2.05.1970. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. ROKNIĆ, SIMO, (Milica), rođen 2.09.1944. god. u Ponikvarima, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, bio organizator srpske pobune u općini Gvozd i to kao zapovjednik tzv. TO. Pučanstvu srpske nacionalnosti dijelio je naoružanje i opremu, a u ovoj aktivnosti je viđen u selu Mala Vranovina. Organizirao je napad na selo Ponikvare, pri čemu su pobunjenici počinili veću materijalnu štetu, a hrvatsko pučanstvo je u strahu pobjeglo. RUDAN, MIROSLAV, (Dušan), rođen 27.09.1947. god. u Donjem Sjeničnjaku, općina Vrginmost, prebivalište u D. Sjeničnjaku, Srbin, u svibnju 1992. god. priključuje se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Raspoređen je u sastav 1. voda 2. čete XIX. bataljuna XXI. korpusa, na borbeni položaj u Kovačevcu. Na položaju je bio zadužan za funkcioniranje veze. Za vrijeme “Oluje”, do kada se nalazio u neprijateljskim vojnim postrojbama, u Vrginmostu su ga uhitili pripadnici HV-a. RUŠNOV, PERO, (Joso), rođen 9.05.1966. god. u Vrginmostu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu. SAMARDŽIJA, ĐURO, (Adam), rođen 26.05.1969. god. od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. SAMARDŽIJA, MILAN, (Radivoje), rođen 8.06.1969. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. SANČANIN, BRACO, (Ratko), rođen 6.11.1960. god. u Prnjavoru, Republika BiH, u travnju 1991. god. dragovoljno pristupio u redove srpskih paravojnih snaga, u redove tzv. Milicije SAO Krajine na području Slunja, aktivno se uključio u akcije protiv legalnih snaga RH, te vršio fizička maltretiranja zatočenih civila. Tako je dana 16.10.1991. god. u zatvoru u T. Korenici policijskom palicom tukao Hrvata civila te mu na kraju izbio sve prednje zube. SELAKOVIĆ, DAVID, (Nikola), zvani Dašo, rođen 24.02.1930. god. u Udbinju, općina Skakavac, prebivalište u Udbinju, Srbin, u vremenskom razdoblju od ljeta 1991. god. do zarobljavanja 4. kolovoza 1995. god. bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Početkom srpske pobune bio je u sastavu pripadnika tzv. Narodne zaštite i naoružan stražario u tom okupiranom području. Nakon 10. svibnja 1995. god. borbeno je djelovao na prvoj crti bojišnice spram HV-a, na području Brođana, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. kordunaškog korpusa paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Zarobljen je 4. kolovoza 1995. god. SIKIRICA, DRAGAN, (Milan), rođen 20.07.1950. god. u Vodević Brdu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. god. pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti. SIMIĆ, ĐOKO, (Milutin), rođen 10.06.1959. god. u Slunju, Srbin, dana 15. prosinca 1991. god. pristupa srbočetničkoj paravojsci u Srednjem Poloju u III. pješadijsku brigadu. Djeluje oružano u Persjanici te u pograničnoj miliciji u Primišlju gdje ostaje sve do 1. svibnja 1993. god. Od 1. kolovoza 1994. god. postaje zapovjednik odjela PZO. SMOLJANOVIĆ, (?), (?), zvani Smoki, 40 godina, iz Macut Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. STANKOVIĆ, RADE, (?), 46 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. STEVIĆ, SERGEJ, (?), 30 godina, iz Like, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. SUČEVIĆ, BOŠKO, (Pavao), rođen 10.01.1954. god. u God. Primišlju, općina Slunj, Srbin, dana 22. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim postrojbama tzv. Vojske RSK. Aktivno je sudjelovao u napadu na Slunj, te je po okupaciji Slunja prebačen na položaj u Perjasicu, kod Jelvika, gdje je postavljen na dužnost zapovjednika voda, na kojoj je ostao do 15. svibnja 1992. god. SUČEVIĆ, BRANKO, (?), rođen 1937. god. iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. SUDAR, DRAGAN, (Đuro), rođen 2.08.1955. god. u Potplanskom Selu, općina Generalski Stol, prebivalište u Perjasici, općina Generalski Stol, Srbin, od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne, pobunjeničke tzv. Vojske SAO Krajine. Sudjelujući u oružanoj pobuni protiv RH nalazio se na neprijateljskim položajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mrežnicu, nasuprot šumi Mali Mašnik, naoružan i u odori neprijateljske vojske. SUZIĆ, GRIGORIJE, (Dušan), rođen 24.07.1950. god. u Lasinjskom Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo funkciju u tzv. Ratnom predsjedništvu. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvorn okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene. ŠAPIĆ, LJUBAN, (Bože), zvani Baća, rođen 20.09.1952. god. u Malički, općina Vrginmost, prebivalište u Malički, Srbin, u kolovozu 1992. god. priključio se pobunjeničkim, oružanim postrojbama tzv. RSK, prihvatio velikosrpsku ideju okupacije dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjelujući u oružanim napadima na legalne organe RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” zarobili su ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god. u Malićki, općina Vrginmost. ŠARIĆ, MILIVOJ, (?), 38 godina, Vojnić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. ŠIMUNLIJA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.08.1966. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. Ratnom predsjedništvu. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene., ŠKALJAC, ĐURO, (Miloš), rođen 20.09.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, u srpnju 1991. god. preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada “Milicijske stanice Tušilović” u sklopu tzv. SUP-a Knin. Potom je naredio postavljenje barikada na prometnicama s naoružanim stražama, neređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanje imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, pa su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore. ŠOLIĆ, BOŽO, (Stevan), rođen 14.01.1942. god. u Donjem Budačkom, općina Karlovac, prebivalište u Donjem Budačkom, Srbin, početkom 1992. god. odzvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba, zadužio naoružanje i prihvatio davanje seoskih straža u selima Galovo i Komadine. Koncem veljače otišao je u bolnicu, a ponovno je mobiliziran u jesen 1993. god. na istu stražarsku dužnost sa ciljem onemogućavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovo područje. Za vrijeme “Oluje” pripadnici HV-a su ga zatekli u kući. ŠORGIĆ, SLAVKO, (Jovan), rođen 1.02.1957. god. u Biovičinu Selu, općina Knin, prebivalište u Biovičinu Selu, Srbin, u lipnju 1991. god. uključuje se u sastav srpske paravojne “Bukovačke brigade” tzv. SAO Krajine, s kojom se nalazio na području Biovičina Sela, okolice i na položajima oko Skradinskog zaleđa, gdje je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Također je od 15.06.1995. do 7.08.1995. god. bio pripadnik XIII. brigade srpske paravojske koja je sudjelovala u oružanoj borbi protiv RH. ŠPANOVIĆ, ĐORĐE, (Dmitar), rođen 10.09.1971. god. u Karlovcu, općina Karlovac, u vremenskom razdoblju od 1. studenoga 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Skavcu u sastav 3. čete 3. bataljuna XI. brigade, te išao na borbene položaje na području sela Brosjani, Cetingrad, Tržić i Primošlje. Ove su postrojbe privremeno okupirale dio teritorija RH s kojih je lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjerano u bijeg. ŠUNTIĆ, STJEPAN, (Marko), rođen 1.10.1964. god. u Čremušnici, općina Lasinja, prebivalište u Čremušnici, Hrvat, dana 28. siječnja 1993. god. mobiliziran u nelegalne, oružane, pobunjeničke postrojbe vojske tzv. RSK. Raspoređivan je na položaje u Dugom Selu, zatim u Bosanskom Petrovcu, Klupi i Slapnici (BiH). Od 14. srpnja do 28. srpnja 1995. god. bio je na neprijateljskom položaju u Kamenskom, a zatim biva premješten u Kupljansko kraj Vojnića. Od 1. kolovoza 1995. god. nalazi se na Slunjskom poligonu, a 4. kolovoza 1995. god. odlazi u Primišlje i Veljun. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga uhitili. TEPŠIĆ, BORO, (?), 41 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. TEPŠIĆ, SVETOZAR, (Mile), rođen 16.12.1955. god. u Maloj Trepči, općina Vrginmost, prebivalište u Slunju, Srbin, od kolovoza 1992. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik paravojnih postrojba pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine bio je na dužnosti stražara na Slunjskom poligonu. Čuvao je skladišta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava (Kozara i Atomsko sklonište). Pripadnici HV-a su ga zarobili za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 6. kolovoza 1995. god. U trenucima zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske pobunjeničke vojske. TESLA, JOVAN, (Jovan), rođen 27.08.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. TIŠMA, DANE, (Vid), rođen 8.09.1953. god. u Dnopolju, prebivalište u Dnopolju, općina Donji Lapac, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. TOPIĆ, NIKOLA, (Milorad), rođen 20.05.1946. god. u Jamari, općina Slunj, Srbin, od 4. rujna 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK u Jamarima u sastavu tzv TO Jamari, te naoružan išao na borbene položaje na području sela Jamari, Kordunski Leskovac i Šturlići. Ove snage su okupirale jedan dio teritorija RH na kojem su zlostavljali i protjerali Hrvate. TRBOJEVIĆ, ILIJA, (Marko), rođen 2.08.1969. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. bio pripadnik paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, XI. pješadijske brigade sa Korduna, aktivno sudjelujući u napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo područja Banske i Slunjske Selnice, te Maslenice koje je napadima tjerano u bijeg. TRBOJEVIĆ, RAJKO, (Rade), rođen 5.06.1970. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano. TRKULJA, BOGDAN, (Dimitrije), rođen 14.07.1958. god. u Gvozdu, prebivalište u Perni, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. TRKULJA, JOVICA, (?), 39 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. TUMBAS, MIĆA, (?), 47 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane. ULEMEK, MAKSIM, (Jovan), rođen 3.03.1959. god. u Blatuši, općina Gvozd, prebivalište u Gvozdu, Srbin, u srpnju 1991. god. odzvao se pozivu tzv. TO (pobunjeni Srbi), zadužio naoružanje i opremu i uključio se u davanje seoskih straža u Blatuši. Ušavši u sastav “Blatuškog voda” sudjeluje u napadu na Topusko, Gređane i Lasinju. U svibnju 1992. god. dolazi do transformacije, TO se gasi, a pobunjeni Srbi stvaraju tzv. Vojsku SAO Krajine. Imenovani postaje član XIX. pješačke brigade XXI. korpusa. U ovoj postrojbi ostaje do proljeća 1994. god., a tada prelazi u 75. samostalni inženjerijski bataljun sa sjedištem u Blatuši, gdje je bio vozač. Za vrijeme “Oluje” pripadnicima HV-a se predao u Topuskom, gdje je prevozio pontonski most za potrebe pobunjeničke srpske vojske. VELIMIROVIĆ, MILOŠ, (Dragoljub), rođen 14.06.1958. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, od travnja 1992. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik XXI. kordunaškog korpusa, 1. bataljuna XIII. brigade pobunjeničke, nelegalne tzv. Vojske SAO Krajine, sudjelujući u pobuni protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a zarobili su ga na neprijateljskom položaju na području Primišlja, općina Slunj, gdje se suprotstavljao dolasku legalne hrvatske vlasti na taj dio hrvatskog teritorija. VILENICA, DRAGAN, (Savo), rođen 30.04.1946. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu. VIŠNJIĆ, DUŠAN, (?), 27 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. VIŠNJIĆ, DUŠAN, (?), 35 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. VOJNOVIĆ, OSTOJA, (Ostoja), rođen 11.06.1947. god. u Crnom Potoku, općina Vrginmost, početkom srpnja 1991. god. pristupa nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vrginmosta koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1993. god. nalazio se u sastavu 3. bataljuna XIX. brigade XXI. graničnog odreda, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH. Za vrijeme “Oluje” pobjegao je s borbenog položaja i skrivao se po šumama oko sela Brubanj do 5. rujna 1995. god. kada su ga uhitili pripadnici HV-a. ------------------------------------------------------------------------------ ŠTIT - BJELOVAR BRANKO STOJKOVIĆ 0958148290 (Tel/mob.) brankostojkovic152@yahoo.com

- 04:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

SPISAK SVIH HRVATSKIH NEPRIJATELJA BR. 6

Zastupnici 7. saziva Hrvatskoga sabora A Antičević Marinović, Ingrid (SDP) B Babić, univ. spec. Ante (HDZ) Babić, Vedran (SDP) Bačić, Branko (HDZ) Baloević, Jakša (Novi val) Banić, Martina (HDZ) Baranović, Petar (Reformisti) Batinić, Milorad (HNS) Bečić, Nevenka (HGS) Bernardić, Davor (SDP) Beus Richembergh, Goran (HNS) Bilek, Vladimir (HNS; zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine) Bilić, Dubravko (SDP) Blažeković, Boris (HNS) Boljunčić, prof. dr. sc. Valter (IDS) Borić, Josip (HDZ) Božinović, dr. sc. Davor (HDZ) Bubalo, Krešimir (HDSSB) Burić, Dinko (HDSSB) C Crnogorac, Dragan (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Cvjetović, Ljiljana (HSU) Č Čavlović Smiljanec, Nada (SDP) Češek, Igor (HDSSB) Čuljak, Tomislav (HDZ) D Damjanac, Ada (SDP) Denona, Luka (SDP) Dragovan, Igor (SDP) Drmić, Ivan (HDSSB) Đ Đakić, Josip (HDZ) Đujić, Saša (SDP) Đurđević, Šimo (HDZ) Đurović, Dražen (HDSSB) F Filipović, Ilija (HDZ) Flego, prof. dr. sc. Gvozden Srećko (SDP) G Gjurković, mr. Srđan (HNS) Glavak, Sunčana (HDZ) Glavina, Dragutin (HNS) Grbin, Peđa (SDP) Grubišić, Boro (HDSSB) Grubišić, dr. sc. Ivan (NZ) H Habek, Mario (SDP) Hajduković, univ. spec. Domagoj (SDP) Hodžić, Nedžad (BDSH; zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine) Holy, dr. sc. Mirela (ORaH) Horvat, Mile (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Hrelja, Silvano (HSU) Hrg, Branko (HSS) I Ilić, Marija (HSU) Ivčević, Tonka (SDP) Ivić, Tomislav (HDZ) J Jandroković, Gordan (HDZ) Jelaš, Nadica (SDP) Jelečević, Perica (HDZ) Jelušić, Ivo (SDP) Jerković, prof. dr. sc. Romana (SDP) Jovanović, dr. sc. Željko (SDP) Juhas, Šandor (NZ; zastupnik mađarske nacionalne manjine) Juričev-Martinčev, Branka (HDZ) Jurjević, mr. sc. Marin (SDP) Jurković, Milan (HDZ) K Kajin, Damir (ID) Kajtazi, Veljko (NZ; zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine) Karamarko, Tomislav (HDZ) Kerum, Željko (HGS) Klarić, Tomislav (HDZ) Klarin, Ivan (SDP) Kolman, Igor (HNS) Komparić Devčić, Ana (SDP) König, Sonja (HNS) Kosor, Jadranka (NZ) Kovačić, Borislav (SDP) Kregar, prof. dr. sc. Josip (Naprijed Hrvatska!) Krnić, Josip (SDP) Kuduz, Tugomir (HDZ) Kulušić, Ante (HDZ) Kutija, Branko (HDZ) L Leaković, Karolina (SDP) Ledinski, Darko (SDP) Leko, Josip (SDP) Lesar, Dragutin (Hrvatski laburisti - Stranka rada) Linić, Slavko (NZ) Lovrić Merzel, Marina (NZ) Lucić, Franjo (HDZ) Lučin, Šime (SDP) Lugarić, Marija (SDP) M Mandić, Ivica (HNS) Marasović, prof. dr. sc. Dujomir (HDZ) Marelić, Mladen (SDP) Marić, dr. sc. Goran (HDZ) Martinčević, Natalija (Reformisti) Mateljan, Damir (SDP) Matušić, Frano (HDZ) Mesić, mr. Jasen (HDZ) Milas, Zvonko (HDZ) Miličević, Davor (HDZ) Milinković, Stjepan (HDZ) Milinović, Darko (HDZ) Milošević, Domagoj Ivan (HDZ) Mirković, Željko (SDP) Mlakar, Davorin (HDZ) Moharić, Mario (SDP) Mondekar, Daniel (SDP) Mulić, Melita (SDP) Murganić, Nada (HDZ) N Nekić, Hrvoje (SDP) Novak, Mladen (ORaH) O Ostojić, prof. dr. sc. Rajko (SDP) P Pandek, Draženko (SDP) Plančić, Đurđica (SDP) Plazonić, Željko (HDZ) Popijač, mr. sc. Đuro (HDZ) Posavac, Vanja (SDP) Posavec Krivec, Ivana (SDP) Prelec, Alen (SDP) Pupovac, prof. dr. sc. Milorad (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) R Račan, Ivan (SDP) Radin, dr. sc. Furio (NZ; zastupnik talijanske nacionalne manjine) Rapo, Marija (HDZ) Reiner, akademik Željko (HDZ) Rilje, Damir (SDP) Rimac, mr. sc. Damir (SDP) Rimac, Josipa (HDZ) Ronko, Zdravko (SDP) S Sabolić, Vesna (Reformisti) Salapić, mr. sc. Josip (HDSSB) Sanader, Ante (HDZ) Sobol, Gordana (SDP) Sponza, Giovanni (IDS) Stazić, Nenad (SDP) Sumrak, mr. Đurđica (HDZ) Š Šantek, Ivan (HDZ) Šemper, Željko (HSU) Šimac Bonačić, mr. sc. Tatjana (SDP) Šimunović, Ivan (HSP dr. Ante Starčević) Škare Ožbolt, Vesna (DC) Škvarić, Marijan (HNS) Špoljar, mr. Dunja (SDP) Šuker, Ivan (HDZ) T Tireli, Nansi (Hrvatski laburisti - Stranka rada) Tomić, dr. sc. Damir (SDP) Tuđman, prof. dr. sc. Miroslav (HDZ) Turina-Đurić, Nada (HNS) Tušak, Zlatko (ORaH) V Vidović, Franko (SDP) Vrbat Grgić, Tanja (SDP) Vuković, Josip (SDP) Vukšić, Branko (NZ) Vuljanić, Nikola (NZ) Z Zgrebec, Dragica (SDP) Ž Žagar, Tomislav (SDP) Želježnjak, Vesna (SDP) -------------------------------------------------------- GLAVNI NA ČELU ONIH KOJI SU RUŠILI 1991., VUKOVAR I HRVATSKU JE VRHOVNI KOMANDANT JNA, STJEPAN MESIĆ Osumnjičeni za zločine počinjene u Vukovaru. Krivicu trebaju utvrditi istražni organi a presudu izreći nadležni sudovi. JASNIĆ, BOŽO, (?), 46 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. JELAČA, ĐURO, (Dušan), rođen 23.08.1950. god. u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. JOKIĆ, DUŠAN (Mirko), rođen 25.11.1940. god. u Gornjim Vrbljanima, općina Ključ (BiH), prebivalište u Novom Sadu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv da se javi u Beograd; poziv je potpisao pukovnik Mirković. Mjesto javljanja bio je hotel “Bristol”, gdje se imenovani javio 2. kolovoza 1995. god. Tu su mu objasnili da se radi o službenom putu u “Krajinu”. On i još trideset Srba sjeli su u autobus kninske registarske oznake i zaputili se do odredišta. Najprije je došao u Slunj, zatim u Plaški i napokon u Dabar. Dobio je vojnu odoru, naoružanje i raspoređen je na pobunjeničku srpsku crtu. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”. JOVIČIĆ, JANDRO, (Dušan), rođen 23.04.1969. god. u Topuskom, Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. stupio u nelegalne paravojne oružane postrojbe RSK, četu Podrgorje, koja je držala položaje od Lasinje prema Prkosu. Na položaju je bio do konca 1992. god. Početkom 1994. god. mobiliziran je na prve crte u postrojbe XXI. korpusa, XIX. brigade, na položaje u Turiloviću i Vojniću koje su djelovale po Karlovcu uslijed čega je došlo do stradanja civila i objekata ovog područja. JURIĆ, MILE, (Milić), rođen 2.01.1950. god. u God. Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. postaje pripadnik paravojnih postrojba tzv. Vojske RSK, djelujući na položajima u Banskom Kovačevcu, Kablarima, Kamenskom, Brodjanima, Popović Brdu, Lemić Brdu, Maglacu, te s istih položaja djelovao prema Šišljaviću i Rečici. U lipnju 1995. god. prebačen je sa cijelom svojom jedinicom na područje BiH gdje borbeno djeluje. JURIĆ, RADE, (Mirko), rođen 25.12.1950. god. u God. Sjeničaku, prebivalište u Prkosu, općina Karlovac, Srbin, U srpnju 1992. god. pristupio je XXI. korpusu tzv. Vojske RSK i bio raspoređen u 3. četu 2. bataljuna XIX. brigade, sa zadaćom noćnih straža i promatranja u pravcu Šišljavića i Kupčine. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” nalazio se na neprijateljskom položaju u mjestu Prkosu, općina Karlovac, kao sudionik oružanih napada protiv ustavno-pravnog poretka RH, s kojeg je otišao svojoj kući. U Prkosu, 10. kolovoza 1995. god. predao se pripadnicima HV-a. KARAN, STANKO, (Branko), rođen 21.01.1962. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. KARAN, MILOŠ (Milan), rođen 23.02.1953. god. u Kestenovcu, općina Vojnić, prebivalište u Kestenovcu, Srbin, u jesen 1991. god. zadužio naoružanje od Miše Matijevića iz Kestenovca. U studenome 1991. god. sudjeluje u seoskim stražama pobunjenih Srba. U prosincu 1991. god. odziva se pozivu iz Cetingrada i postaje član tzv. TO. Zapovjednik čete kojoj je pripadao bio je Miloš Vučinić. Do početka 1994. god. držao je položaje na području Cetingrada, čuvajući granicu tzv. RSK. Nakon toga odlazi na pobunjenički položaj u Tržiću gdje ostaje do “Oluje” – vojnoredarstvene akcije Hrvatske vojske, kada su ga hrvatski vojnici uhitili. KARAN, ŽARKO, (Luka), rođen 4.03.1936. god. u Karlovcu, Srbin, u listopadu 1991. god. u Celovcu pristupa nelegalnoj srbočetničkoj vojsci gdje dobiva naoružanje i streljivo. I nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. Korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”. KARAN, ŽELJKO, (Miloš), rođen 18.08.1941. god. u Kestenovcu, prebivalište u Kestenovcu, općina Vojnić, Srbin, od 1. srpnja 1991. god. pristupa nelagalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojsci SAO Krajine. Primivši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje u mjesta Gazu, Zrinicu, Begovo Brdo, Batnogu, Cetingrad, Primišlje i Tržić. Pobunjenici kojima je pripadao i imenovani okupirali su dio hrvatskog teritorija, sa ciljem da stvore nelegalnu SAO Krajinu i otcijepe je iz Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju, na području Primišlja, općina Slunj. KARAPANDŽA, CVIJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KARAPANDŽA, MILAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. “TO Trebinja”, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontrola ulaska i izlaska u navedeno mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brodana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”. KARAPANDŽA, NIKOLA, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KARAPANDŽA, PETAR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KARAPANDŽA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KARAS, DUŠAN, (Stanko), rođen 1937. god., iz Koranske Strane, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. KARTALIJA, DUŠAN, (Marko), rođen 5.01.1958. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. KEKIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. KEKIĆ, VLADIMIR, (Nikola), rođen 3.07.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u Brežanima i Skakavcu, općina Karlovac, preuzeo dužnost zapovjednika paravojnih postrojba pobunjenih Srba na području Skakavca i Lasinje, organizirao neprijateljske položaje s desne obale rijeke Kupe i tako sudjelovao u okupaciji toga dijela RH. KLIPA, MAKSIM, (Dmitar), rođen 9.05.1935. god. u Gaćeša Selu, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba aktivno sudjelovao u oružanim napadima koji su se događali na području Vojnića, od 1991. god. do konca 1995. god. KNEŽEVIĆ, MIĆO, (Milan), rođen 10.09.1943. god. u Lipi, općina Bihać, Republika BiH, Srbin, kao aktivna vojna osoba u bivšoj JNA dobio premještaj iz Šapca, Republika Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je došao u XIII. pješadijsku brigadu XXI. kordunskog korpusa, na mjesto načelnika inženjerije u činu potpukovnika. Uz ovu dužnost obnašao je i dužnost pomoćnika za “moralno-politički rad i vaspitanje”. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH, od dana 1. svibnja 1992. god. KNEŽEVIĆ, MIŠO, (?), 35 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. KNEŽEVIĆ, ŽELJKO, (Dušan), rođen 22.03.1962. god. u Mlakovcu, općina Karlovac, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH. KOKIR, DRAGIĆ, (?), 40 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. KOKIR, JANKO, (?), 45 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. KOKIR, MILE, (?), 35 godina, iz Perić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. KOKIR, VELJKO, (?), 38 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. KOKIR, ZORAN, (?), 37 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. KOLUNDŽIJA, ĐURO. (Milan), rođen 20.12.1964. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Gvozd. u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. KOPRENICA, PETAR, (Mile), rođen 1.11.1950 god., iz Perić Sela, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane, te na selo Velemerići. Od studenoga 1991. god. do ožujka 1993. god. kao aktivni pripadnik XI. pješadijeske brigade, 3. bataljuna, 1. čete, sa crte bojišnice Turanj – Goljak – Škrtić Brdo borbeno je djelovao pod zapovjedništvom Dragana Kovačevića iz Vojnića po Karlovcu i okolnim mjestima, te sudjelovao u raznim zlodjelima (ubojstva, pljačke…). KOSIJER, MII.AN, (Petar), rođen 23.01.1954. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omogućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH. KOSIJER, MILENKO, (Mile), rođen 26.04.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao istražitelj u zatvoru u Vojniću, koji su osnovali pobunjeni Srbi u razdoblju od 5. studenoga 1991. do 20. siječnja 1992. “obrađivao” zatočene civile. Osobno je ispitivao i zlostavljao Stjepana Tuškana, Tomu Grčića, Marka Grčića, Miku Papu i Jandru Gojaka. Prilikom mučenja i ispitivanja služio se sajlom, gumenom palicom, letvom, štrikom, te rukama i nogama. Od posljedica mučenja, kojima je imenovani izvrgavao zatočenike, umrli su Mika Papa i Jandre Gojak. KOTUR, DRAGOMIR, (Milorad), rođen 7.05.1960. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, u rujnu 1991. god. zadužio naoružanje i opremu na slunjskom poligonu, te dobio radnu obvezu u Krnjaku, u Tvornici obuće. Ponovno je dobio mobilizacijski poziv u rujnu 1993. god. Tada je raspoređen za stražara na slunjskom poligonu (oko tjedan dana), a zatim odlazi na pobunjenički položaj u God. Poloju kod Perjasice. U kolovozu 1993. god. odlazi na položaj u Kordunskom Ljeskovcu, gdje je došla cijela postrojba u kojoj je bio. Na ovom položaju pobunjenih Srba ostaje sve do ožujka 1995. god., a zatim dobiva premještaj u mjesto Kremen pa ponovno u God. Poloj. Pred samu “Oluju” tzv. Vojska RSK ga ponovno mobilizira, te odlazi na položaj u Poloju. KOVAČEVIĆ, ĐURO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KRAGULJAC, MIODRAG, (Milan), rođen 20.11.1969. god. u Topuskom, prebivalište u Čremušnici, općina Vrginmost, Srbin, i nakon 10. svibnja 1995. god. na području Ostrožina, općina Vrginmost, kao pripadnik paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska i funkcioniranja vlasti Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, sudjeluje u oružanim napadima protiv legalnih organa RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 7. kolovoza 1995. god. U trenutku zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske vojske. KRAGULJAC, VLADO, (Mihajlo), rođen 25.01.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. KRASULJA, LJUBAN, (Duško), rođen 12.06.1959. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u travnju 1992. god. pristupio u pobunjeničke oružane postrojbe tzv. RSK, a dobio je dužnost bolničara. Ušao je u sastav 3. čete 2. bataljuna, XIX. brigade XXI. korpusa pobunjeničke, neprijateljske vojske i tako sudjelovao u oružanim djelovanjima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Tijekom pobune nalazio se sa svojom jedinicom na području Prkosa, općina Vrginmost, a odlazio je kao pozadinac u na bojišnicu u blizinu V. Kladuše. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije HV-a i MUP-a RH nalazio se na neprijateljskom borbenom položaju u Prkosu. Po dobivenoj zapovijesti povukao se, 6. kolovoza 1995. god. u mjesto Bović. Neko vrijeme se skrivao, a 15. kolovoza 1995. god. otišao je u Vrginmost i predao se HV-u i MUP-u RH. KRESOJEVIĆ, MII.AN, (Nikola), rođen 17.10.1948. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene. KRIVOKUĆA, DUŠKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. KRIVOKUĆA, JOVAN, (Miloš), rođen 1.11.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada tzv. JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Brežana. KRIVOKUĆA, MILOŠ, (?), 38 godina, iz V. Utinje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. KRIVOKUĆA, RADE, (Vojislav), rođen 23.12. 1955. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listoapda 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. KRIVOKUĆA, RADE, (Jovan), rođen 14.03.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Utinje koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1994. god. nalazio se u sastavu XXI. kordunaškog korpusa, XI. brigade, 2. bataljuna, 2. čete, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanim napadima protiv RH. Za vrijeme “Oluje” bio je na neprijateljskom borbenom položaju na Popović Brdu. Dana 7. kolovoza 1995. god. u Manjerović Selu predao se pripadnicima HV-a. KRIVOKUĆA, VLADO, (Milan), rođen 14.09.1941. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. KRLIĆ, STEVO, (Svetozar), rođen 5.10.1966. god. u Glini, Srbin, tijekom 1991. god. pristupio četničkim postrojbama na području Šljivovca, općina Vrginmost, zaduživši naoružanje i opremu, a potom je nakon 4. studenoga 1992. god. u sklopu XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigade vojske tzv. RSK najprije kao pripadnik mješovitog artiljerijskog diviziona-baterije haubica 105 mm, a kasnije kao zapovjednik baterije protuoklopnih topova 76 mm, sve do kolovoza 1995. god. djelovao na teritoriju Katinovca i Veljuna protiv hrvatske vojske i redarstvenika. KRPIĆ, JELENKO, (Branko), rođen 13.04.1951. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u rujnu 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. Republike Srpske Krajine, te je od 21. rujna 1991. god. bio pripadnik Vojne policije u Vrginmostu. U svibnju 1992. god. isti je u zapovjedništvu brigade. KUKIĆ, MILIĆ, (Tomo), zvani Mićan, rođen 10.07.1941. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. KUKULJ, PERO, (Miloš), rođen 1.04.1952. god. u selu Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. RSK na području opčine Vrginmosta koje su privremeno okupirale dio državnog teritorija RH. Bio je pripadnik XIX. brigade, gdje je dobio oružje i streljivo te smb-odoru. Bojno je djelovao protiv legalnih vojnih postrojba RH. KUNIĆ, ŽARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. LIČINA, MARKO, (?), 42 godine, Donji Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. LIČINA, MILOŠ, (Mile), rođen 30.05.1953. god. u Tušiloviću, općina Karlovac, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupa dobrovoljno srbočetničkoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. neprijateljski djeluje na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”. LISIĆ, IGNJATIJE, (?), 38 godina, iz Radonje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. LONČAR, JOVAN, (Stevan), rođen 14.11.1935. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Slunjskim Moravcima, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima. LONČAR, MIRKO, (Nikola), rođen 25.02.1947. god. u selu Kljajić Brdo, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. dragovoljno pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama zadužjući osobno naoružanje i opremu. Odmah daje stražu na željezničkom kolodvoru u Skakavcu i Trebinju, a potom je prebačen na prvu crtu prema hrvatskoj vojsci, gdje je borbeno djelovao. U lstopadu 1991. god. prelazi na prve crte u Bansku Selnicu, a poslije na Popović Brdo. U ožujku 1992. god. drži stražu u vojarni Mekušje, kao i u vojarni Kamenskom. Na položajima je sve do kolovoza 1995. god. LONČAR, STEVAN, (Jovan), rođen 3.02.1949. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima. LONČAREVIĆ, DANE, (Ilija), rođen 23.04.1976. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. LONČAREVIĆ, MILE, (Jovan), 2.05.1950. god. u Poljanima, općina Vrginmost, Srbin, koncem lipnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u mjestu Poljani, općina Vrginmost, gdje je sudjelovao u seoskim stražama. Sudjelovao je i u napadu pripadnika istih postrojba na mjesta općine Vrginmost, nastanjena hrvatskim pučanstvom, nakon čega je slijedio progon hrvatskog pučanstva iz njihovih domova. Poslije toga prešao je na položaje uz Kupu, u D. Stefanke, općina Glina. LUKAČ, DRAGAN, (Svetozar), rođen 25.05.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. LJEPOVIĆ, MILE, (?), 42 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. LJEPOVIĆ, MIŠO, (?), 49 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. LJEPOVIĆ, VELJKO, (Stevan), rođen 28.08.1945. god. u Karlovcu, Srbin, tijekom 1994. god. odlazi iz Zagreba u Tušilović te se odmah priključuje agresorskoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”. LJUBIČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 2.01.1956. god. u Maloj Vranovini, općina Vrginmost, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog. Bio je jedan od organizatora srpske pobune u sastavu specijalne postrojbe tzv. SAO Krajine. Proglasio se vojvodom SAO Krajine za općinu Gvozd. Sudjelovao je u paljenju hrvatskih sela Velike Vranovine, Ponikvara i Gređana. LJUBIŠIĆ, DUŠAN (Đuro), rođen 19.01.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmanićkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca te Turanj- Goljaki – Škrtić Brdo i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. MAĆEŠIĆ, MILOŠ, (?), 44 godine, Kolarić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. MADŽAR, LOŠO, (?), 35 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se je na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. MALBAŠA, STEVAN, (Pavle), rođen 1.02.1946. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, od srpnja 1991. god. bio naoružanim pripadnikom tzv. 2. čete 4. bataljuna XIX. brigade vojske tzv. RSK. Do konca 1992. god. bio je na položaju zvanom Jurina brda prema Novom Selu te od kolovoza 1994. god. do kolovoza 1995. god. Od prosinca 1993. god. do lipnja 1994. god. bio je na položaju prema Joševici, općina Lasinja. MALEŠEVIĆ, DRAGAN, (Mile), rođen 29.05.1966. god. u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. MALEŠEVIĆ, MILAN (Đuro), rođen 31.01.1936. god. u Malešević Selu, općina Vojnić, prebivalište u Malešević Selu, Srbin, nakon 10. sibnja 1995. god. bio u redovima pobunjeničke srpske paravojske na području Vrela Utinje, općina Karlovac, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Uhitili su ga pripadnici HV-a za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja”, 8. kolovoza 1995. god. Za vrijeme uhićenja nalazio se u mjestu Vrelo Utinji, gdje je naoružan držao stražu na ulasku u selo. MALEŠEVIĆ, MILE, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. MALIĆ, VLADO, (?), 38 godina, iz Malića , Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. MALJAN, DARKO (Žarko), rođen 12.03.1965. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. MALJAN, ĐORĐE, (?), 44 godine, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. MAMULA, BRANKO, (Đuro), rođen 21.06.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmaničkom Cerovcu, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. MAMULA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.03.1958. god. u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, Srbin. u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. MANDARIĆ, ĐURO (Nikola), rođen 12.11.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. MANDIĆ, BORO, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. MANDIĆ, MILUTIN, (Miloš), rođen 13.08.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. MANDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 20.10.1932. god. u Zrmanji, općina Gračac, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1990. god. do do 2. listopada 1991. god. davao seosku stražu u selu Gornje Trebinje. Od 22. veljače 1992. god. do lipnja 1992. god. radio je na “rampi” na ulazu u kasarnu Skakavac. Od lipnja 1992. god. do travnja 1993. god. držao je stražu u selu Lipje. U kolovozu 1995. god. raspoređen je na položaj između Skakavca i Popović Brda u zaselku Bokuni kao pripadnik 2. voda 4. bataljuna XI. brigade paravojske “SAO Krajine”. MANDIĆ, SVETOZAR, (Miloš), rođen 15.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić. MANOJLOVIĆ, RANKO, (Milan), rođen 15.03.1953. god. u Čatrnji, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. MARINKOVIĆ, ĐURO, (Cvijan), rođen 14.10.1941. god. u Koranskom Selu, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim postrojbama tzv. SAO Krajine XXI. korpusu, XIII. brigadi, 3. bataljonu, 2. četi, 2. vodu, u sastavu kojeg bojno djeluje iz mjesta Ponoprac po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama, od rujna 1992. god. do 5. kolovoza 1995. god. MARKOVIĆ, RADOVAN, (Simo), rođen 22.03.1949. god. u Ponorcu, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. obavljao borbene zadatke na području Ponorca, Donjeg Sklada, Popović Sela i Lučice kao pripadnik XI. pješadijske brigade paravojske tzv. RSK, gdje je i borbeno djelovao pucanjem iz svog osobnog naoružanja prema položajima HV. MARKOVINA, MILE, (Vaso), rođen 20.01.1942. god. u Dugom Selu, općina Lasinja, prebivalište u Dugom Selu, Srbin, početkom prosinca 1991. god. pristupio nelegalnim oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine – TO Dugo Selo, zadužio naoružanje i opremu. Kao pripadnik TO ostao je do travnja 1992. god., kada je demobiliziran. U siječnju 1993. god. ponovno je mobiliziran u selu Desno Sredičko, općina Lasinja, u XIX. brigadu, 1. bataljun, 1. vod, gdje je dobio punu ratnu opremu i naoružanje. Sudjelujući u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske ostao je u ovoj jedinici sve do 4. kolovoza 1995. god., kada su ga pripadnici HV-a, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” uhitili u Dugom Selu. Prilikom uhićenja pripadnicima HV-a predao je naoružanje. MASLIĆ, MILE, (Miljkan), rođen 2.01.1953. god. u Stipanu, općina Vrginmost, Srbin, koncem srpnja 1991. god. postao pripadnik nelegalnih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Bio je rasporeden na stražu u Lasinjsko Dugo Selo na osiguranju sela. Potom je rasporeden u 1. bataljun, 1. četu, 1. vod do 4. listopada 1991. god., kad je kao vojnik-pješak išao za tenkom, a tri dana nakon toga odlazi na položaj u selo Mrvice, gdje je bio do 16. srpnja 1992. god. Od 23. siječnja 1993. god. odlazi na položaj kod Dugog Sela kao telefonist na maljutkama. MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god. u Turjanskom, prebivalište u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. zadužio naoružanje i opremu i stupio u redove pobunjeničke nelegalne vojske tzv. SAO Krajine i oružano djelovao protiv ustavno-pravnog poretka RH na području općine Vrhovine. Prilikom vojno-redarstvene akcije oslobadanja okupiranog teritorija RH, pripadnici HV-a su ga, s oružjem u ruci, zarobili u mjestu Turjansko, 4. kolovoza 1995. god. MATIJEVIĆ, DUŠAN (Đuro) rođen 4.01.1939. god. u Gornjoj Trebinji, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od lipnja 1993. god. pa nadalje, u Karlovcu pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba u Sajavcu, općina Karlovac. Zaduživši naoružanje i opremu sudjeluje u oružanim akcijama protiv RH i vrši stalno patroliranje na crti razgraničenja i tako spriječava ulazak Hrvatske vojske na taj dio teritorija Republike Hrvatske. MATIJEVIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. MATIJEVIĆ, MILE, (Milan), rođen 12.01.1948. god. u Maloj Crkvini, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malići – Kosjersko Selo. MATIJEVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. MATIJEVIĆ, NENAD, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. MATIJEVIĆ, PAJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. MATIJEVIĆ, STEVAN, (Pavle), rođen 16.09.1932. god. u Karlovcu, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. MATIJEVIĆ, ŽIVKO, (?), 36 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. MIHAJLOVIĆ, MILIĆ, (Dušan), rođen 5.01.1962. god. u Točku, općina Duga Resa, prebivalište u Točku, Srbin, zaduživši naoružanje i opremu, u jesen 1991. god. uključuje se u sastav seoskih straža koje organiziraju pobunjeni Srbi. Tijekom 1992. god. raspoređen je na položaj u Poloju, a tu je ostao oko godinu i pol. Nakon pauze zbog bolesti majke, ponovno je mobiliziran 1994. god. i odlazi na položaj u Poloju. Na ovom položaju se nalazio u vrijeme akcije HV-a “Oluja”, a s položaja je pobjegao kući gdje ga zatiču pripadnici HV-a. MIHAJLOVIĆ, MILE, (Miloš), rođen 1.01.1948. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. MIHAJLOVIĆ, MILOŠ, (Mojsije), rođen 29.05.1935. god. u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio u oružane odmetničke paravojne snage tzv. SAO Krajine te bio na položajima na području Poloja i Perjasice, gdje je borbeno djelovao po vojnim i redarstvenim snagama RH. MIJAKOVIĆ, DRAGAN, (Milića), rođen 1939. god., iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. MIJAKOVIĆ, NIKOLA, (Milića), 30 godina, iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. MILAŠINOVIĆ, ĆANE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. MILIČEVIĆ, PERO (Ilija), rođen 12.03.1961. god. u Crevarskoj Strani, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu. MILIĆ, MII.JUŠ, (Nikola), rođen 1.06.1940. god. u Tušilovičkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od svibnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine u mjestu Tušilovički Cerovac, u sastavu kojih je borbeno djelovao po snagama hrvatske vojske i redarstvenim snagama, do dana zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god., a kao član SDS-a tijekom ratnih zbivanja vršio je i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Cerovac. MILIVOJEVIĆ, DARKO, (Nikola), rođen 5.01.1962. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin. U početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti. MILIVOJEVIĆ, ĐURO, (Marko), zvani Đuka, rođen 28.04.1953. god. u Tušilovačkom Cerovcu, općina Karlovac, prebivalište u Tušilovačkom Cerovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. do zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god. u 15 sati u Krnjaku bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. Vojske Krajine , III, brigade, 11. bataljona, 2. čete, i aktivno sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Tijekom 1991. i početkom 1992. god. kao pripadnik odjeljenja minobacača 82 mm borbeno djelovao po naseljenim mjestima Selišće, Ladvenjak, Logorište, kao i po samom gradu Karlovcu gađajući civilne ciljeve. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” HV-a nalazio se u sastavu pobunjeničke srpske vojske i kao vojnik-pješak oružano djelovao po položajima Hrvatske vojske, pružajući tako otpor legalnim snagama RH da uspostave kontrolu nad tim hrvatskim teritorijem. MILIVOJEVIĆ, GOJKO, (Lazo), rođen 30.09.1935. god. u Karlovcu, Srbin, dana 20. rujna 1991. god. u Cerovcu dobrovoljno pristupio srbočetničkoj paravojsci. U XI. brigadi djelovao je kao tenkist i oružano djelovao. Nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”. MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, najprije u tzv. Samostalnom vodu Bročanac, nakon toga u mnogim raznim paravojnim srpskim postrojbama, a početlom vojno-redarstvene akcije “Oluja” zatekao se na mjestu zamjenika zapovjednika 1. čete 2. pješadijskog bataljuna XIII. brigade srpske paravojske, na položaju Simić Brdo kod Perjasice, gdje aktivno bojno djeluje. MILJANOVIĆ, STEVO, (Nikola), rođen 6.06.1954. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. MILJENOVIĆ, ČEDO, (?), 38 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. MILJENOVIĆ, MILAN, (Milan), rođen 6.08.1956. god. u Maloj Crkvini, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. U drugoj polovici 1991. pobunjeni Srbi organiziraju oružane napade, u okviru kojih osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubilia dva civila hrvatske nacionalnosti. MILJEVIĆ, NIKOLA, (Pero), rođen 28.06.1937. god. u Gređanima, općina Vrginmost, prebivalište u Gređanima, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko, boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog. MILJEVIĆ, PERO, (Nikola), rođen 18.02.1968. god. u Glini, prebivalište u Grđanima, općina Vrginmost, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. u Grectanima, općina Vrginmost, u nakani da ugrozi živote i imovinu gradana RH, te u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, za vrijeme oružanih napada tzv. JNA i drugih srpskih pobunjeničkih postrojba na RH priključuje se istima, uzima naoružanje i opremu i aktivno sudjeluje u napadu na legalne snage RH, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim stanovništvom, sve radi spriječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na taj dio teritorija RH. MIRIĆ, MILAN, (Dušan), rođen 24.05.1965. god. u Slunju, općina Slunj, Srbin, dana 11. ožujka 1993. god. stupio u neprijateljske oružane postrojbe, u XXI. kordunaški korpus, XIII. pješadijeku brigadu, 2. bataljun, 2. četu. Nalazio se na položaju u selu Perjasica – Kestenak, na prvoj crti bojišnice, odakle je djelovao do početka akcije “Oluja”. Kao građanin RH služio agresorskoj vojsci, sudjelujući u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njihovom likvidiranju vatrenim oružjem. MIRIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Veljuna, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. MIRIĆ, STEVO, (Rade), rođen 10.01.1928. god. u Karlovcu, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. MRAOVIĆ, JANKO, (Tešo), rođen 30.05.1947. god. u Čemernici, općina Gvozd, prebivalište u Čemernici, Srbin, početkom srpnja 1991. god. mobiliziran je u nelegalne oružane postrojbe tzv. Vojske RSK, a sredinom istog mjeseca pristupa tzv. graničnoj miliciji i vrši dužnost stražara kod skladišta naoružanja. Kao pripadnik paravojske XIX. brigade XXI. korpusa bio je na položajima u Novom Selu i Crnoj Dragi (od Lasinje prema Prkosu). Bio je u odori bivše JNA i naoružan. U sastavu ove paravojne postrojbe bio je do 7. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici HV-a. MRKOBRADA, MIRKO, (Petar), rođen 28.12.1961. god. u Karlovcu, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu. MRKŠIĆ, MILORAD, (Stevan), rođen 2.06.1958. god. u Vojniću, Srbin, kao pripadnik tzv “samostalnog voda” u Širokoj Rijeci, općina Vojnić, držao je straže do siječnja 1992. god. U travnju 1992. god. mobiliziran je u XIII. brigadu, 1. četu, 2. vod Vojske RSK u mjestu Krstinja. Ova vojna postrojba borbeno je djelovala na području Gojkovca, Tržića, Batnoge i Široke Rijeke, a ti su napadi bili usmjereni i na lokalno civino stanovništvo koje je bilo tada prinuđeno napustiti svoja ognjišta. MUŠKINJA, VELJKO, (Rade), rođen 16.07.1947. god. u Brezovoj Glavi, općina Karlovac, od kolovoza 1991. god. držao straže na položaju Brezova Glava – Cvijanović – Grbino Brdo. Nakon toga premješten je na položaj Ljepović Jarak i Udbinu – Sjeničak, gdje je raspoređen u I. bateriju “protivvazdušne obrane” na trocijevni mitraljez, sa zadatkom promatranja i uništavanja mogućih naleta Hrvatskog borbenog zrakoplovstva. U vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. do jeseni iste god. bio je u postrojbi “Milicije SAO Krajine”. Od jeseni 1992. god. do sredine srpnja 1995. god. nalazio se na položaju u Ljepović Jarku, kao rukovoditelj na trocijevnom mitraljezu. NAHOD, MILOŠ, (Borislav), rođen 4.02.1953. god. u Lisinjskom Sjeničaru, općina Karlovac, prebivalište u Lisinjskom Sjeničaru, Srbin, početkom kolovoza 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. RSK na području Petrove Gore. Zaduživši naoružanje držao je straže, a zatim se uključio u srpski plan okupacije ovog dijela RH, a u cilju stvaranja tzv. Krajine. Hrvatski vojnici su ga uhitili na područjju općine Gline. NAPIJALO, MIHAJLO, (Dragić), rođen 20.09.1960. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), rođen 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “”Oluje” pripadnici HV-a su ga uhitili na cesti prema Prijeboju. U trenutku uhićenja bio je naoružan. NOVAKOVIĆ, ĐURO, (Simo), rođen 30.09.1948. god. u Veljunskoj Glini, Srbin, tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vojnića u sastavu kojih je bojno djelovao protiv legalnih organa vlasti Republike Hrvatske. NOVAKOVIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, od listopada 1991. god. u mjestu Vojišnici držao seosku stražu do početka 1992. god. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljon, 1. četu, 1. vod u sastavu kojih bojno djeluje iz Turnja i Slunjskih Selnica po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Kao posljedica tih napada došlo je do bijega civila hrvatske nacionalnosti s ovih područja kojima su ovim napadima bili ugroženi životi. NOVAKOVIĆ, RADE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. OPAČIĆ, MILAN, (Milan), rođen 22.10.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 4. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim srbočetničkim snagama i djelovao aktivno na raznim položajima duž cijele općine Karlovca. Bio je mehaničar u srpskoj XI. kordunaškoj pješadijskoj brigadi. OPAČIĆ, NEBOJŠA, (?), 32 godine, iz Gornje Visočke, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čet 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivnoje sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. OREDIĆ, ČEDOMIR, (Stevo), rođen 18.11.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, makar znajući da je područje Krnjaka dio teritorija Republike Hrvatske na kojem vrijede zakoni RH, nakon što je agresijom tzv. JNA i drugih paravojnih četničkih postrojba područje Krnjaka privremeno okupirano, sa ciljem da pomogne u pripajanju tog dijela RH tzv. SAO Krajini, uvođenju okupatorske vlasti i sprječavanju državljana RH u kretanju po cijelom njenom teritoriju, preuzeo je dužnost suca “Opštinskog suda za prekršaje Krnjak”, te je 23. travnja 1994. god. kaznio M. Sinković – Cindrić kaznom zatvora u trajanju od deset dana zbog “ilegalnog prelaska granice” između tzv. SAO Krajine i Republike Hrvatske, dakle poduzeo je protuustavnu odluku uvođenja stranog pravosudnog (okupatorskog) sustava. OREŠČANIN, MILOŠ, (Milutin), rođen 23.12.1925. god. u Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. OREŠČANIN, MILUTIN, (Milutin), rođen 1.06.1968. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. ---------------------------------------------------- ŠTIT - BJELOVAR BRANKO STOJKOVIĆ 0958148290 (Tel/mob.) brankostojkovic152@yahoo.com

- 04:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MARKAČI BILI PRVI PARTIZANI U ĐURĐEVCU (1)

JOSIP KLEMM U STRANOJ MAJICI "HRVATINA".VIDI ZORANA MARASA NA SLICI BIVŠEG KOMUNISTIČKOG MILICAJCA... ANKA PARTIZANKA IZ ĐURĐEVCA (PESKI) JE MAJKA OD MLADENA MARKAČA, GENERALA, PA PROSUDITE SAMI ZA KOGA SE TI LIKOVI BORE.... Ne vjerujem ja više u tu priču: mi smo ratovali u "Domovinskom ratu". Ništa nije ostalo od borbe za (tu) domovinu. Sve su to neki "uhljebi" i paraziti "hrvatskog društva". UDBA i partizani su nam prodali priču o "novo stvorenoj Hrvatskoj", što se je sve krilo iza toga "stvaranja"? No, to stvaranje je iznjedrilo "tajkune - bogataše" ratne profitere, a sa druge strane sakriveni su svi komunistički zločini i odgovornost. itd. Zna se tko su bili partizani Markači u đurđevačkim pescima. Martin Markač je bio oficir JNA u Bjelovaru. Na kraju bi se i sam upitao; što je ostalo, od te Tuđmanove partizanske Hrvatske? ---------------------------------------- OBJAVLJUJE SE ISPRAVAK JAVNE VIJESTI Brankica JANČI bjanci2@gmail.com To brankostojkovic152@yahoo.com Today at 10:54 AM Poštovani, samo ću skrenuti pozornost na netoćne navode, majka generala Markača nije Ana, zvala se EVA rođena Vranko, a Martin Markač je tetak od tatine sestre muž i on nije bio oficir JNA već milicajac koji je radio kao čuvar u Bjelovarskom zatvoru. Hvala molim bez zamjerke za sve informacije koje potrebujete vrlo rado ću dati. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 03. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2985.

- 01:47 - Komentari (14) - Isprintaj - #

02.02.2016., utorak

SPISAK SVIH HRVATSKIH NEPRIJATELJA BR. 7

Zastupnici 8. saziva Hrvatskoga sabora A Ambrušec, Ljubica (Most) Antičević Marinović, Ingrid (SDP) Anušić, Ivan (HDZ) B Babić, Vedran (SDP) Bačić, Branko (HDZ) Barišić, Dražen (HDZ) Batinić, Milorad (HNS) Bauk, Arsen (SDP) Bernardić, Davor (SDP) Beus Richembergh, Goran (HNS) Bilaver, Josip (HDZ) Bilek, Vladimir (NZ; zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine) Boban, Blaženko (HDZ) Borić, Josip (HDZ) Bošnjaković, Dražen (HDZ) Brkić, Milijan (HDZ) Budimir, Marija (HDZ) Bulj, Miro (Most) C Culej, Stevo (HDZ) Č Čačić, Radimir (Reformisti) Čuljak, Tomislav (HDZ) Ć Ćorić, Pero (HSP AS) Ćosić, Pero (HDZ) D Damjanović, Štefanija (HNS) Demetlika, Tulio (IDS) Demo, Miodrag (BM 365) Dilber, Željko (HDZ) Dodig, Goran (HDS) Dragovan, Igor (SDP) Đ Đakić, Josip (HDZ) F Felak, Damir (HDZ) Fiolić, Željko (HDZ) G Glasnović, Željko (HDZ) Glasovac, Sabina (SDP) Glavaš, Branimir (HDSSB) Grbin, Peđa (SDP) Grčić, Branko (SDP) H Habek, Mario (SDP) Hajdaš Dončić, Siniša (SDP) Hajduković, univ. spec. Domagoj (SDP) Horvat, Mile (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Hrebak, Dario (HSLS) Hrelja, Silvano (HSU) Hrg, Branko (HSS) I Ilčić, Ladislav (HRAST) Ilić, Marija (HSU) J Jakelić, Sandra (HDZ) Jakovina, univ. spec. Tihomir (SDP) Jandroković, Gordan (HDZ) Jelušić, Ivo (SDP) Jovanović, doc. dr. sc. Željko (SDP) Juhas, Šandor (SDP; zastupnik mađarske nacionalne manjine) K Kajtazi, Veljko (NZ; zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine) Kalmeta, Božidar (HDZ) Katalinić, Josip (Most) Kirin, Ivan (HSP AS) Klarin, Ivan (SDP) Klisović, Joško (SDP) Klobučić, Mario (Most) Komparić Devčić, Ana (SDP) Končevski, Tomislav (Laburisti) Kosor, Darinko (HSLS) Kovačić, dr. sc. Ivan Kristić, Maro (Most) Križanić, dr. sc. Josip (HDZ) Krpan, Sandra (SDP) Krstičević, Damir (HDZ) L Lalovac, Boris (SDP) Lekaj Prljaskaj, Ermina (NZ; zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine) Leko, Josip (SDP) Lovrinović, Ivan (Most) Lucić, Franjo (HDZ) LJ Ljubić, prof. dr. sc. Božo (HDZ) M Mađerić, Margareta (HDZ) Makar, Božica (HNS) Maksimčuk, Ljubica (HDZ) Maras, Gordan (SDP) Marić, doc. dr. sc. Goran (HDZ) Martinović, Juro (Most) Mateljan, Damir (SDP) Matić, Predrag (SDP) Matulić, Jasna (Most) Mesić, Jasen (HDZ) Mikulić, dr. sc. Andrija (HDZ) Milanović, Zoran (SDP) Miletić, Boris (IDS) Miličević, Davor (HDZ) Milinović, Darko (HDZ) Milošević, Domagoj Ivan (HDZ) Miljenić, Orsat (SDP) Mišić, Ivica (Most) Mlakar, Davorin (HDZ) Mrak-Taritaš, Anka (HNS) Mrsić, Mirando (SDP) Murganić, Nada (HDZ) O Opačić, Milanka (SDP) Ostojić, prof. dr. sc. Rajko (SDP) Ostojić, Ranko (SDP) P Parić, Darko (SDP) Pecnik, Jaroslav (Laburisti) Penić, Davor (SDP) Perković, Sandra (BM 365) Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID) Petrina, Stipe (NLSP) Pintarić, Stjepan (HDZ) Podolnjak, Robert (Most) Prgomet, Drago (HRID) Puh, Marija (HNS) Pupovac, Milorad (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine) Pusić, Vesna (HNS) Putica, Sanja (HDZ) R Radić, Ivan (HDZ) Radin, Furio (NZ; zastupnik talijanske nacionalne manjine) Rašković, Mirko Reiner, Željko (HDZ) Rimac, Josipa (HDZ) Ronko, Zdravko (SDP) Rusak, prof. dr. sc. Gordana (NZ) S Salapić, Josip (HDSSB) Sanader, Ante (HDZ) Saucha, Tomislav (SDP) Sinčić, Ivan (Živi zid) Sladoljev, Marko (Most) Sobol, Gordana (SDP) Sponza, Giovanni (IDS) Stazić, Nenad (SDP) Strenja-Linić, dr. sc. Ines Stričak, Anđelko (HDZ) Š Šimić, Miroslav (Most) Šipić, Ivan (HDZ) Škorić, Petar (HDZ) Špika, Milivoj (BUZ) Šuker, Ivan (HDZ) T Tepeš, Ivan (HSP AS) Tireli, Nansi (Laburisti) Tomić, dr. sc. Damir (SDP) Totgergeli, mr. sc. Miro (HDZ) Tuđman, dr. sc. Miroslav (HDZ) Turina-Đurić, Nada (HNS) Tušek, Žarko (HDZ) V Varga, Siniša (SDP) Vasić, mr. sc. Zoran (SDP) Vidaković, Antun (HDZ) Vrbat Grgić, Tanja (SDP) Vrdoljak, Ivan (HNS) Vukelić, Lucian (HDZ) Vukovac, Ružica (Most) Z Zgrebec, Dragica (SDP) Zmajlović, Mihael (SDP) Ž Žagar, Tomislav (SDP) Župan, Ante (HDZ ------------------------------------------------------- Drugi saziv Hrvatskog sabora Nedjeljko Mihanović, Goran Granić, Žarko Domljan, Vladimir Šeks Milan Đukić, Ljubomir Antić, Mato Arlović, Luka Bebić, Vladimir Bebić, Ivan Bedeničić, Barbara Bešenić, Borislav Bešlić, Snježana Biga-Friganović, Srećko Bijelić, Vicencije Biuk, Petar Bosnić, Dalibor Brozović, Dražen Budiša, Nikola Bulat, Željko Bušić, Boris Buzančić, Juraj Buzolić, Slavko Canjuga, Vladimir Cvitanović, Savka Dabčević-Kučar, Dino Debeljuh, Slavko Degoricija, Tomislav Pavao Duka, Anto Đapić, Šime Đodan, Jakob Eltz Vukovarski, Ferenc Farago, Goranko Fižulić, Katarina Fuček, Anđelko Gabrić, Krešimir Glavina, Marino Golob, Vladimir Gotovac, Franjo Gregurić, Ivan Herak, Stjepan Herceg, Vilim Herman, Dragan Hinić, Želimir Hitrec, Ivan Hodalić, Ivan Hranjec, Ivan Jakovčić, Bolta Jalšovec, Tomo Jelić, Rade Jovičić, Marijan Jurić, Perica Jurić, Zvonimir Jurić, Živko Juzbašić, Boris Kandare, Ante Karić, Martin Katičić, Miroslav Kiš, Ante Klarić, Ivan Kolak, Milan Kovač, Anton Kovačev, Božo Kovačević, Ivan Kovačić, Zlatko Kramarić, Petar Kriste, Drago Krpina, Milivoj Kujundžić, Ante Kutle, Marko Kvesić Anto Lovrić, Mira Ljubić-Lorger, Mirko Mađor, Marcel Majsec, Elio Martinčić, Zdenko Matešić, Nediljko Matić, Ivan Matija, Joso Medved, Ivan Mesić, Stjepan Mesić, Adam Meštrović, Slavko Meštrović, Ivan Milas, Marin Mileta, Milanka Opačić, Josip Pankretić, Dobroslav Paraga, Branimir Pasecky, Ivić Pašalić, Jurica Pavelić, Stanislav Pavić, Darko Pavlak, Vlatko Pavletić, Veselin Pejnović, Đuro Perica, Božidar Petrač, Miloš Petrović, Vera Pivčević-Stanić, Davorin Pocrnić, Niko Popović, Ante Prkačin, Vice Profaca, Ivan Rabuzin, vica Račan, Furio Radin, Jozo Radoš, Martin Sagner, Vedran Sršen, Njegovan Starek, Milan Stojanović, Kazimir Sviben, Boris Šegota, Milovan Šibl, Ante Šimara, Ivo Škrabalo, Tomislav Šutalo, Mirko Tankosić, Boris Tepšić, Velimir Terzić, Branko Tinodi, Ivan Tolj, Nedeljko Tomić, Jozo Topić, Miko Tripalo, Gordana Turić, Mladen Vedriš, Mladen Vilfan, Antun Vrdoljak, Ivan Vrkić, Dario Vukić, Vice Vukojević, Josip Vusić, Franjo Zenko, Muhamed Zulić, Ratko Žabčić, Ante Žarkov. -------------------------------------------- REGISTAR AGRESORA (ČETNIKA) NAPOMENA : POPIS NIJE CJELOKUPAN ČETNICI U HRVATSKOJ POLICIJI Svi navedeni četnici primljeni su po nalogu ministra policije Šime Lučina u isto vrijeme kada je otpušteno više od tisuću hrvatskih policajaca – prvih hrvatskih redarstvenika, nikada nisu procesuirani za svoje zločine i sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv RH. DUŠAN UGLJEŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko srijemska u PP Tovarnik, bio uhićen zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni i vraćen na posao, stanuje u Tovarniku BOŠKO CULIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko srijemskoj u PP Tovarnik, bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni I vraćen na posao stanuje u Tovarniku: MIRKO VLAŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Otok kod Vinkovaca,bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni, stanuje u Vukovaru; RADENKO TADIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj u PP Markušica, živi u Podvinju kraj Markušice, ima završenih 7 razreda osnovne škole sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH; DALIBOR LACMANOVIĆ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, u PP Dalj, Živi u Borovu Naselju, ima završenu samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH; MIHAJLO RESANOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Tovarnik, živi u Srbiji, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH; MIJO DOBRAŠ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranska, PP Mali Lošinj, policijska ispostava Cres, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH; MILAN ŠARIĆ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranskoj, PP Mali Lošinj, BOŠKO PLAVŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Batajnici pokraj Beograda; MILENKO KORAĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, pripadnik “Belih orlova” nosio četničku zastavu kroz osvojeni Vukovar i pjevao “Slobodane šalji nam salate bit će mesa klat ćemo Hrvate”, živi u Mirkovcima kraj Vinkovaca; MILORAD DELIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Rumi, Srbija; MIROSLAV DOPUĐ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Šidu; LJUBIŠA KOMASOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, za vrijeme “Bljeska” uhićen kao milicioner “SAO Krajine”, ima krivotvorenu vozačku dozvolu, živi u Tovarniku; SRĐAN JAKIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli orlovi” tenkisti, adresa nepoznata; MIODRAG VUČKOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli Orlovi”, adresa nepoznata; TOMO ŽESTIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, zarobljen u “Bljesku” kao milicioner “SAOKrajine”, živi u Tovarniku; MILJENKO KOSJER – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, prije rata radio je u Dugoj Resi sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, pokrao je oružje i pobjegao u Krajinu, živi u Tovarniku; MILISAV ANATACKOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, navodno ima ubojstvo iz 1992., “reketaš”, navodno je 2001. bio uključen u reketarenje privatne firme “Jakopec”; ZORAN ADŽIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska ima samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, stanuje u Tordincima; DRAGAN VIŠEKRUNA – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska stanuje u Ostrvu; NENAD CRNOBRNJA DUŠAN RADANOVIĆ – bio je pripadnik milicije krajine, sada radi u pograničnoj policiji u Iloku, obitelj mu živi u Srbiji sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH; ZORAN MOSLAVARA – bio je krajinski milicioner zlostavljao zarobljene civile, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, danas radi u Iloku, temeljni policajac; VINKO VIDAKOVIĆ – iz Negoslavaca, bio je pripadnik specijalne milicije krajine, radi u Vukovaru u prometnoj policiji; ZORAN CVETKOVIĆ – iz Markušice, bio je krajinski milicionar, radi u Vukovaru u prometnoj policiji, živi u zauzetom hrvatskom stanu; BRANISLAV PONJEVIĆ – iz Bršadina, 91. zajedno sa bratom Simom prešao u SUP Beograd, vratio se po zadatku na područje Vukovara da organizira pobunu, danas radi u PP Vukovar, živi u Borovu naselju u hrvatskom stanu; MILAN JOVIĆ – iz Rajića kraj Novske, bio krajinski milicionar u Okučanima, danas radi u PP Vukovar. NADA LJUBOJEVIĆ – zaposlena u PU Vukovarsko-srijemskoj, stanuje u Borovom Naselju, rodom iz okolice Orahovice gdje je živjela do 1991. U njenoj kući se nalazio četnički štab, brat joj je ranjen u četnicima kao milicionar SA0 Krajine, sada živi u Srbiji, udana za Danila Ljubojevića koji radi kao pomoćnik načelnika PP Vukovar, 1991. pobjegao iz Našica, za vrijeme Krajine kao četnik bio pomoćnik sekretara SUP-a za kadrovska pitanja; SLAĐAN BOGDANOVIĆ – Borovo Selo, zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Otok, četnik u miliciji Krajine; ČEDO SAVURDIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, rodom iz Gline, 1991. sudjelovao u odvođenju hrvatskih vojnika, četnik na barikadama; ĐURO LALIĆ – iz Vukovara, radi u PU Vukovarsko-srijemskoj, prije rata radio u Borovu, sudjelovao u četničkom divljanju Vukovarom, njegova bratića odlikovao Arkan; MILOVAN ŽDRNJA – radi u PU Vukovarsko srijemskoj, u “Veleprometu” Vukovar viđen s četnicima kako postupa prema zarobljenim Hrvatima, optužen za zlostavljanje civila, bio komandir milicije u Marincima, organizator četničkih pljački u Bogdanovcima; MILORAD CVJETIČANIN – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, bio pripadnik četničke milicije, živi u Srbiji;. SLOBODAN ZAGREGIO – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, četnički milicionar u Krajini, ranjen za vrijeme pljački hrvatskih kuća u Vukovaru tijekom četničkih divljanja. PRIPADNICI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI NA KORDUNU I BANOVINI 1991-1995 ADŽIJA, MILAN, (?), 42 godine, iz Bukovice, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac. ADŽIJA, MILE, (Ilija), rođen 1953. god. u Mandić Selu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 5. X. 1991. god. do 1. lipnja 1992. god. kao pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske SAO Krajine, po činu vojnik telefonist, bio na položajima u mjestu Stipani. Od prosinca 1992. god. do kolovoza 1995. god. nalazio se na položajima područja Jeleša do Turnja, u predgrađu Karlovca. ADŽIJA, MIRKO, (?), 44 godine, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac. AJDINOVIĆ, ĐURO, (Milan), rođen 14.08.1963. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BAKIĆ, MILAN, (Miladin), rođen 6.09.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općina Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. BAKIĆ, NIKOLA, (Miloš), rođen 1.01.1953. god. u Topuskom, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. BANDA, MILUTIN, (Georgije), rođen 22.10.1938. god. u Cvijanović Brdu, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti. BASARA, BOŽO, (Simo), rođen 25.02.1951. god. u Slunjskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. BASARA, JOVO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. BEKIĆ, DUŠKO, (Pero), rođen 12.12.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BEKRIJA, (?), (?), 30 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studeoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. BERBERINA, ĐURO, (Rade), rođen 6.08.1954. god. u Skakavcu, Karlovac, Srbin, viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. BERBERINA, MILORAD (Miloš), rođen 13.10.1964. god. u Vojniću, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. BJELIĆ, ČEDOMIR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. BJELIĆ, NIKOLA, (Maksim), rođen 10.08.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BJELIĆ, SVETOZAR, (Ljuban), rođen 4.07.1964. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BJELOBABA, ĐURO, (Janko), rođen 15.11.1952. god. u Raduču, općina Gospić, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću. BJELOVUK, MILE, (?), 35 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane. BJELOVUK, MILIĆ, (?), 46 godina, iz Trupinjaka, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane. BLAŽEVIĆ, LJUBAN, (?), 30 godina, Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. BLAŽEVIĆ, MILE, (Ignjatije), rođen 6.06.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene. BOGDANOVIĆ, GORAN, (Milutin), 35 godina, iz D. Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. BOLIĆ, ŽELJKO, (Stevan), rođen 20.07.1964. god. u Malom Kozincu, općina Duga Resa, prebivalište u Malom Kozincu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću. BOROTA, NENAD, (Đuro), rođen 13.01.1969. god. u Topuskom, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BOROTA, NIKOLA, (Petar), rođen 23.07.1956. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BOŽIĆ, DRAGOMIR, (Jovan), rođen 2.08.1964. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti. BOŽIĆ, SLOBODAN, (?), 32 godine, iz Vojnića, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. BRDAR, MARKO, rođen 15.12.1948. god. u Loskunji, općina Vojnić, Srbin, u lipnju 1991. god. postaje pripadnikom civilne zaštite u Vojniću, gdje obnaša dužnost stražara kod bolnice i spomenika na Petrovcu sve do kolovoza 1992. god. Iza toga bio je pripadnik XI. brigade, 4. bataljuna, 2. čete, obnašao dužnost vojnika na položajima Popović Brdo i Slunjska Selnica djelujući iz vatrenog oružja po pripadnicima HV i redarstvenih snaga na području Rečice i Blatnice. BRDAR, SVETOZAR, (Mirko), rođen 5.10.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. BRKIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 18.01.1962. god. u Velikoj Kladuši, općina V. Kladuša (BiH), prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. BRKIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 11.01.1953. god. u Gejkovcu, prebivalište u Gejkovcu, općina Vojnić, Srbin, tijekom 1991. god. bio raspoređen na stražu u selu Grabovcu. U siječnju 1992. god. raspoređen je u drugu jedinicu koja je držala stražu na bosanskoj granici kod mjesta Rudnik, 1993. god. odlazi na položaj u mjesto Ruševac u sastav minobacačkog voda 2. bataljuna. Na minobacaču je bio punilac i pomoćnik nišandžije; na ovom položaju je bio mjesec dana. Ponovno je mobiliziran 30. srpnja 1995. god. u 2. četu 1. bataljuna XIII. brigade tzv. Vojske RSK i rasporeden na području Primišlja, općina Slunj, gdje je oružano djelovao protiv legalne vojske Republike Hrvatske, s cljem sprječavanja dolaska hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija, te radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije. Za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja” uhićuju ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god. BRKOVIĆ, MILAN, (Rade), rođen 6.01.1953. god. u Donjoj Žrvnici, općina Slunj, prebivalište u Donjoj Zrvnici, Srbin, u rujnu 1991. god. odziva se pozivu tzv. TO koji su mu uputili pobunjeni Srbi i postaje član “Civilne policije” u kojoj ostaje do veljače 1993. god., kada je u Slunju osnovana “Vojna policija”. Po osnivanju ove nelegalne policije pristupa u njezine redove i biva na položajima u Maljevcu, Petrovcu, Sadilovcu i Kupljenskom. Pripadnici HV-a uhitili su ga za vrijeme “Oluje” u blizini Obljaja. BRUJIĆ, PETAR, (Mile), rođen 4.09.1952. god. u Jasnić Brdu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do studenoga 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malića – Kosjerskog Sela. BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, državljanin RH, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima. BUNČIĆ, MILE, (Jandro), rođen 1.01.1960. god. u Krstinju, općina Vojnić, prebivalište u Krstinju, Srbin, u svibnju 1991. god. priključio se nelegalnim srpskim postrojbama tzv. Vojske RSK. Naoružanje je dobio od mještanina Mile Bjelivuka. U sastavu paravojne postrojbe l. brigade bio je do 5. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici Hrvatske vojske. Bio je zadužen za čuvanje skladišta kod škole u Kuplenskom. BUNČIĆ, SLOBODAN, (Danilo), rođen 10.12.1945. god. u Čatrnji, SO Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene. CAR, DRAGOMIR, (Miloš), rođen 28.05.1968. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. CAREVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 28.03.1969. god. u Karlovcu, prebivalište u Tumju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac, Kamenskog, Sajevca i Turnja sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano. CAREVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 18.07.1954. god. u Banskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. CIKUŠA, MILORAD, (Marko), rođen 28.06.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Udbinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. CREVAR, MILAN, (Vaso), rođen 17.10.1957. god. u Brnjevcu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MLTP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu. CRNKOVIĆ, PAVLE, zvani Pajo (Milan), rođen 4.07.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Ključaru, općina Vojnić, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti. CVJETIČANIN, MILAN, (Rade), rođen 2.01.1964. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, početkom srpnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Prijavljeni je bio u sastavu seoskih straža u Starom Selu, naoružan poluautomatskom puškom, držeći straže do listopada 1991. god. kada je mobiliziran u 3. graničnu brigadu koja je držala liniju Bijelić (Kulište) do Gejkovca uz granicu. CVJETIČANIN, PAVAO, (Đuro), rođen 3.10.1926. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. ČAKIĆ, MILOŠ, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. ČALIĆ, ILIJA (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać, prebivalište u Jasiki, Srbin, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine. Zadužio je naoružanje i uključio se u borbu protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga kod Plitvica. Prilikom uhićenja imenovani je bio naoružan. ČALIĆ, MIRKO, (Luka), rođen 3.01.1957. god. u Dvoru, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. ČAVIĆ, MIŠO, (Branko), rođen 24.10.1956. god. u Grabovcu, općina Rakovica, prebivalište u Zagrebu, Srbin, prije početka oružane srpske oružane pobune bio zaposlen u zagrebačkoj tvornici “Franck”. U kolovozu 1991. god. napušta radno mjesto, odlazi iz Zagreba i dobrovoljno se priključuje pobunjenim Srbima u Novoj Kršlji sa ciljem rušenja ustavno-pravnog poretka RH. Krajem siječnja 1993. god. u Novoj Kršlji osniva se Stožer tzv. TO SAO Krajine, u sastavu kojega je i Čavić. ČOKEŠA, MILOŠ, (Mane), rođen 17.12.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god., sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske te otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, napustio posao u Policijskoj upravi Karlovac. Pridruživši se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba sudjeluje u oružanoj pobuni protiv legalne vojske RH na području Slunja, a potom odlazi u redove tzv. Milicije SAO Krajine u Vojniću. ČUČKOVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 29.12.1964. god. u Glini, općina Petrinja, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. ĆELAP, MILAN, (Nikola), rođen 8.04.1962. god. u Glini, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se nelegalnim vojnim postrojbama tzv. RSK. Sudjelovao je u seoskim stražama u selu Mala Vranovina. Od rujna 1991. god. do ožujka 1993. god. bio je pripadnik radne brigade u Topuskom, od ožujka 1993. god. pripadnik 3. bataljuna, 21. graničnog odreda 2. čete, te bio na položaju u Starom Selu, općina Topusko. Od studenoga 1994. god. u okviru 3. bataljuna bio je na položaju u BiH sve do 4. kolovoza 1995. god. kad su se povukli prema Dvoru. Cijelo ovo vrijeme navedeni se borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika, kao i za vrijeme akcije Oluja. ĆOSIĆ, PETAR (Milan), rođen 18.07.1950. god. u Brdu Utinjskom, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. DAKIĆ, MIRKO, (Marko), rođen 12.04.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. DEJANOVIĆ, DEJAN, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. DEJANOVIĆ, ĐORĐE, (Nikola), rođen 16.07.1969. god. u Velikoj Kladuši (BiH), prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. DEVETAK, DUŠAN, (Dragan), rođen 10.01.1953. god. u Ljubini, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. DEVIĆ, NENAD, (Ljubomir), rođen 14.08.1962. god. u Tesliću (BiH), prebivalište u Aleksincu, Srbin, u kolovozu 1995. god. mobiliziran i upućen u Beograd. Ujutro su ga odvezli do hotela “Bristol”, ukrcali u autobus kninske registarske oznake i odezli u Slunj. Iz Slunja je upućen u Plaški, a odatle na srpsku pobunjeničku crtu u Dabar. Tu je dobio naoružanje, opremu i ratne zadatke. DMITROVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 1.01.1967. god. u Dugoj Resi, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. Nakon 26. rujna 1992. god. na području Perjasice, općina Duga Resa u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH i legalno izabranih organa vlasti, kao zapovjednik “granične milicije”, u odori s oružjem uhićivao je i saslušavao građane hrvatske nacionalnosti, te je u studenom 1992. god. saslušavao P. Lipošćaka tukući ga gumenom palicom po tabanima i dlanovima. Ovakav način ispitivanja primjenjivao je i prema drugim zatočenicima. DOBROSAVLJEVIĆ, MILOVAN, (?), zvani Mišo, rođen 1938. god., iz Čatrnje, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. DOJČINOVIĆ, VID, (Petar), rođen 18.03.1935. god. u Banjoj Luci, Srbin, u jesen 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci te i nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik 21. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem bori se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”. DOKIĆ, MIRKO, (Milić), rođen 12.06.1963. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu zapovjednika straže u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao potčinjenim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Kao odgovorna osoba spriječio je pružanje pravodobne liječničke pomoći zatočenicima hrvatske nacionalnosti, koji su zbog povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH. DOKMANOVIĆ, MILAN, (Miloš), rođen 2.03.1956. god. u Donjem Sjeničaku, Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. radi u policiji tzv. RSK, SUP Vojnić. Kao njihov djelatnik bio je naoružan pištoljem i puškomitraljezom držeći punkt u Banskim Moravicama, a kasnije je obnašao dužnost vođe I. sektora u Upravi Odjeljenja milicije u Donje Sjeničaku, sve do kolovoza 1992. god. kada prelazi u Stanicu javne sigurnosti Tušilović na radno mjesto vođe III. sektora, gdje je radio do kolovoza 1995. god. DOTLIĆ, MILUTIN, (Dušan), rođen 25.10.1956. god. u Gvozdu, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. DOTLIĆ, MIODRAG, (Dušan), rođen 21.01.1958. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. DRAGANIĆ, NIKOLA, (Dane), rođen 20.09.1932. god. u Pločama, općina Gračac, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, početkom srpnja 1994. god. odazvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba u Vojniću. Tu je zadužio naoružanje i opremu i dobio ratni raspored u XXI. korpus XI. brigade tzv. Vojske RSK s kojom je otišao na pobunjenički položaj u Živković Kosu. Na tom položaju je držao stražu. Stražu je obavljao sve do dolaska Hrvatske vojske, za vrijeme “Oluje”, 4. kolovoza 1995. god. Pobjegao je s položaja i uputio se u pravcu sela Kolarići. DRAGIĆ, NIKOLA, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. DRAGOJEVIĆ, PETAR, (Teodor), rođen 3.08.1970. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. DRAGOJEVIĆ, RADE, (Lazo), rođen 23.02.1960. god. u Stojmeriću, općina Slunj, Srbin, Tijekom srpnja 1991. god. dragovoljno pristupa u paravojne srpske postrojbe tzv. Vojske SAO Krajine na području Cvijanović Brda, općina Slunj, gdje dobiva oružje i streljivo te u sastavu istih postrojba bojno djeluje protiv legalnih vojnih postrojbi RH. DRAKULIĆ, DUJO, (?), 40 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. DRAKULIĆ, MIJO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. DRAKULIĆ, NINE, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. DRLJAČA, NIKOLA, (?), 35 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. DRPA, MIODRAG, (Stevan), rođen 1.06.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. DRPA, NIKOLA, (Stevo), zvani Car, rođen 15.11.1941. god. u Trstenci, općina Vrginmost, Srbin, u prosincu 1991. god. priključuje se sastavu tzv. XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigadi, 1. bataljunu, 1. četi naoružavši se. Držao je položaje od sela Trepča pa do mjesta Sredičko Desno. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH. DUDUKOVIĆ, NEBOJŠA, (Đuro), rođen 6.10.1949. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano. DUDUKOVIĆ, NEDELJKO, (Nebojša), rođen 23.08.1971. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano. DŽAKULA, DUŠAN, (Đuro), rođen 22.04.1968. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. ĐAKULA, ĐURO, (Milan), rođen 1.09.1948. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, tijkom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje. ĐONDRIĆ, NENAD, (Milorad), rođen 14.12.1970. god. u Bukinjama, općina Tuzla, prebivalište u Tuzli, Jugoslaven, na privremeno okupirani dio teritorija dolazi iz Tuzle, gdje je živio s majkom i sestrom, kod rođaka Đure Relje. Dana 9. travnja 1994. god. u Veljunu, općina Slunj, na privremeno okupiranom dijelu RH, mobiliziraju ga pobunjeni Srbi u vojsku tzv. SAO Krajine, gdje zadužuje naoružanje i vojnu opremu. Mobilizirao ga je “oficir bezbednosti” Mile Peruča. Rasporeden je u II. mješoviti artiljerijski divizion, na topovima call. 130 mm, gdje obnaša dužnost računača na kojoj ostaje do 18. listopada 1994. god. i na takav način sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske. ĐURIĆ, RATKO, (Momčilo), rođen 22.02.1942. god. u Tušiloviću. općina Karlovac, Srbin, od 15. kolovoza 1991. god. pripadnik je XXI. korpusa, XI. brigade, 4. bataljuna, 3. čete, 2. voda srpskih paravojnih snaga na položaju na području Tušilovića, tzv. “Stijeni”, sve do 24. siječnja 1992. god. Nakon toga, do 17. srpnja 1992. god. nalazio se na položajima na području Ribara u sastavu pješadijskih postrojba te od 24. sijčenja 1993. god. do 7. kolovoza 1995. god. na položaju na području mjesta Brežani. Bio je sudionikom napada na pripadnike HV te civilnog nesrpskog stanovništva na ovim područjima. ĐURIĆ, VLADIMIR, (Ratko), rođen 8.04.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u prosincu 1991. god. prstupa nelegalnim srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, topničkoj postrojbi koja je s položaja iznad Tušilovića bojno djelovala po Karlovcu, a tijekom ožujka 1993. god. preraspoređen je u tzv. Jurišni bataljun stacioniran na Vojnom poligonu Cerovac u kom je aktivno djelovao. GAĆEŠA, MILORAD, (Gliša), rođen 10.04.1952. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. GAĆEŠA, MIRKO, (Radivoj), rođen 23.02.1953. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. Vojske Krajine, te u početku kao pripadnik tzv. TO naoružan poluautomatskom puškom držao seoske straže u selu Udbinji, da bi kasnije kao pripadnik XI. brigade, 1. bataljona, 2. čete odlazio na borbenu crtu u selo Kamensko. U vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. GAVRILOVIĆ, ŽARKO, (Radomir), zvani Flint, rođen 8.09.1952. god. u Mladenovcu (Srbija), prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv za vojnu vježbu (imenovani se 1991. god. prijavio kao dobrovoljac). Na pozivu je pisalo da se javi u vojarnu u Mladenovcu, 2. kolovoza 1995. god. Odatle je upućen u Beograd, u vojarnu na Voždovcu, kamo nisu išli, već su ga dovezli na autobusni kolodvor. Rekli su mu da ga je pozdravio pukovnik Mihailović. Tu je ušao u autobus i zaputio se prema Slunju. Autobus je bio kninske registarske oznake. Iz Slunja je poslan u Plaški, a odatle na prvu pobunjeničku srpsku crtu u Dabar. Tu su dobili naoružanje i ratne zadatke. GENERALOVIĆ, JOVO, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. GLUŠIĆ, MILAN, (Bogdan), rođen 26.10.1964. god. u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (?), 41 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. GOJKOVIĆ, MARKO, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. GOJKOVIĆ, MILOŠ, (?), 55 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. GOJKOVIĆ, SIMKAN, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. GREDELJ, MARKO, (Đuro), rođen 17.03.1950. god. u Turilovićima, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. rujna 1991. god. do 6. kolovoza 1995. god. služio u nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Turilovićima u sastav tzv. TO Turilović pri artiljerijskoj jedinici te je naoružan automatskom puškom išao na borbene položaje u Turilovićima, Rakovici, Veljunu i Kestenovcu. GRUBJEŠIĆ, DARKO, (Nikola), 32 godine, iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, (?) čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. u Kesteniku. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na Pomorcu, Marlovcu i Donjoj Perjasici. GRUBJEŠIĆ, MARJAN, (?), rođen 1962. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. GRUBJEŠIĆ, NEDJELJKO, (Todor), rođen 1955. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. GRUBJEŠIĆ, RADE, (Todor), rođen 1957. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. GRUBJEŠIĆ, SVETOZAR, (?), rođen 1959. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. GRUDIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 21.02.1937. god. u Rajić Brdu, općina Vojnić, prebivalište u Kolariću, općina Vojnić, Srbin, u jesen 1991. god. priključio se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, kada je na poziv Vojnog odsjeka Vojnića ušao u sastav tzv. Radne jedinice. Ova jedinica prelazi u Civilnu zaštitu tijekom 1992. god. Kao pripadnik ovih nelegalnih postrojba pobunjenih Srba sudjeluje u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske. GRUJIĆ, VLADIMIR, (Marko), rođen 16.01.1958. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. GVOIĆ, MIRKO, (Đuro), rođen 9.11.1963. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, u lipnju 1991. god. priključio se postrojbama tzv. RSK u sastav TO sve do svibnja 1992. god. dajući stražu u selu. Iste godine raspoređen u XIX. brigadu koja je držala položaje kod Lasinje. GVOZDENOVIĆ, MILOŠ, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. GVOZDENOVIĆ, NIKOLA, (Janko), zvani Niđo, rođen 12.10.1957. god. u Ključaru, općina Vojnić, u drugoj polovici 1991. god. u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost milicijskog istražitelja, te je u zatvorskim prostorijama dopuštao drugima, a i sam premlaćivao uhićenike, iznuđivao priznanja, te uhićenicima dijelio formulare koje su morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar to nije odgovaralo istini. HODŽIĆ, NIJAZ, (Jusuf), rođen 3.01.1965. god. u Bihaću, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. HRKMAN, ĐURO, (Đuro), rođen 27.03.1950. god. u Krstinju, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od 4.10.1991. god. na dužnosti zapovjednika “Štaba civilne zaštite” koji je preko sebe imao Veterinarski vod, vod RHB zaštite, Građevinski vod i ekipe prve medicinske pomoći, što obavlja do 3. kolovoza 1995. god. kada se priključuje u 21. granični odjel, pod zapovjedništvom Mile Novakovića, te sudjeluje u borbama protiv oružanih postrojba RH na području Rakovice. IVANIŠ, ILIJA, (Nikola), rođen 14.03.1939. god. u Kestenovcu, općina Donji Lapac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik TO, odnosno oružanih paravojnih postrojba Vojske tzv. SAO Krajine, izvršavao vojne zadatke, obnašao stražarsku dužnost čuvajući mjesto Kestenovac, a od ožujka 1995. god. do srpnja 1995. god. obnašao čuvarsku dužnost čuvajući vojne objekte na aerodromu Željava. IVANOVIĆ, MILE, (?), 38 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda. IVKOVIĆ, BORO (Rade), rođen 19.06.1959. god. u Ogulinu, općina Ogulin, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Perjasici. JAKOVIĆ, ĐOKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. JAKOVIĆ, MILE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. JAKOVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. JAKŠIĆ, DUŠAN, (Adam) rođen 28.02.1928. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik pričuvnog sastava JNA bio je jedan od organizatora oružane pobune na području Banskih i Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom svibnja 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama na tom području, te postavljanju barikada na prometnicama prema Karlovcu. JANJANIN, PAJO, (Nikola), rođen 16.02.1967. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. ----------------------------------------------------------- ŠTIT - BJELOVAR BRANKO STOJKOVIĆ 0958148290 (Tel/mob.) brankostojkovic152@yahoo.com

- 09:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.02.2016., ponedjeljak

VIDI TI NAŠ GRAD BJELOVAR I TKO SE S KIME DRUŽI?!

U zadnjih smo mjesec dana nakon parlamentarnih izbora (za 8. saziv Hrvatskoga sabora) svjedoci smo pomalo neočekivanog izbora zastupnika u Sabor RH.,, koji to nisu zaslužili, kao i biti u hrvatskoj politici. Što su nam svi bjelovarski saborski zastupnici dobro donijeli? Neki su već pomrli: Đuro Panjanin (HDZ), Luka Trconić (HSS), Pero Jurišić (HSS), itd. Kao da sve više postoje stranke u Hrvatskoj HDZ-e i SDP-e koje zbunjuju birače i brzim društvenim promjenama, te povlače za sobom i druge manje stranćica kao što su: HSLS i HNS... Njihovi funkcijoneri zavravaju u sudskim procesima i korupcijama. Pogledajte u saboru Darija Hrebaka iz Gudovca kraj Bjelovaara. Taj lik je tamo zalutao. Pogledajte kakvi su sve "diletanti" ušli u sabor i postali zastupnici. To je sve sramota... Što može očekivati propali narod od takvih? Neki bi rekli da se radi o procesu uhljebljivanja. Baš njih briga za nezaposleni i zaostao narod. Poruka ovog teksta je da se neiskrenost, pa i ona u politici, uvijek isplati. Takav smo mi balkanski mentalitet. ------------------------------------------ BRANKO STOJKOVIĆ Tel/Mob: 095 814 82 90 HRVATSKA / BJELOVAR 01. 02. 2016. godine ------------------------------------------- http://crostojkovic1958.blog.hr -------------------------------------------- brankostojkovic152@yahoo.com -------------------------------------------- Članaka; 2983.

- 21:02 - Komentari (7) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.