Pregled posta

SPISAK SVIH HRVATSKIH NEPRIJATELJA BR. 6

Zastupnici 7. saziva Hrvatskoga sabora

A
Antičević Marinović, Ingrid (SDP)

B
Babić, univ. spec. Ante (HDZ)
Babić, Vedran (SDP)
Bačić, Branko (HDZ)
Baloević, Jakša (Novi val)
Banić, Martina (HDZ)
Baranović, Petar (Reformisti)
Batinić, Milorad (HNS)
Bečić, Nevenka (HGS)
Bernardić, Davor (SDP)
Beus Richembergh, Goran (HNS)
Bilek, Vladimir (HNS; zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine)
Bilić, Dubravko (SDP)
Blažeković, Boris (HNS)
Boljunčić, prof. dr. sc. Valter (IDS)
Borić, Josip (HDZ)
Božinović, dr. sc. Davor (HDZ)
Bubalo, Krešimir (HDSSB)
Burić, Dinko (HDSSB)

C
Crnogorac, Dragan (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine)
Cvjetović, Ljiljana (HSU)

Č
Čavlović Smiljanec, Nada (SDP)
Češek, Igor (HDSSB)
Čuljak, Tomislav (HDZ)

D
Damjanac, Ada (SDP)
Denona, Luka (SDP)
Dragovan, Igor (SDP)
Drmić, Ivan (HDSSB)

Đ
Đakić, Josip (HDZ)
Đujić, Saša (SDP)
Đurđević, Šimo (HDZ)
Đurović, Dražen (HDSSB)

F
Filipović, Ilija (HDZ)
Flego, prof. dr. sc. Gvozden Srećko (SDP)

G
Gjurković, mr. Srđan (HNS)
Glavak, Sunčana (HDZ)
Glavina, Dragutin (HNS)
Grbin, Peđa (SDP)
Grubišić, Boro (HDSSB)
Grubišić, dr. sc. Ivan (NZ)

H
Habek, Mario (SDP)
Hajduković, univ. spec. Domagoj (SDP)
Hodžić, Nedžad (BDSH; zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine)
Holy, dr. sc. Mirela (ORaH)
Horvat, Mile (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine)
Hrelja, Silvano (HSU)
Hrg, Branko (HSS)

I
Ilić, Marija (HSU)
Ivčević, Tonka (SDP)
Ivić, Tomislav (HDZ)

J
Jandroković, Gordan (HDZ)
Jelaš, Nadica (SDP)
Jelečević, Perica (HDZ)
Jelušić, Ivo (SDP)
Jerković, prof. dr. sc. Romana (SDP)
Jovanović, dr. sc. Željko (SDP)
Juhas, Šandor (NZ; zastupnik mađarske nacionalne manjine)
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Jurjević, mr. sc. Marin (SDP)
Jurković, Milan (HDZ)

K
Kajin, Damir (ID)
Kajtazi, Veljko (NZ; zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)
Karamarko, Tomislav (HDZ)
Kerum, Željko (HGS)
Klarić, Tomislav (HDZ)
Klarin, Ivan (SDP)
Kolman, Igor (HNS)
Komparić Devčić, Ana (SDP)
König, Sonja (HNS)
Kosor, Jadranka (NZ)
Kovačić, Borislav (SDP)
Kregar, prof. dr. sc. Josip (Naprijed Hrvatska!)
Krnić, Josip (SDP)
Kuduz, Tugomir (HDZ)
Kulušić, Ante (HDZ)
Kutija, Branko (HDZ)

L
Leaković, Karolina (SDP)
Ledinski, Darko (SDP)
Leko, Josip (SDP)
Lesar, Dragutin (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Linić, Slavko (NZ)
Lovrić Merzel, Marina (NZ)
Lucić, Franjo (HDZ)
Lučin, Šime (SDP)
Lugarić, Marija (SDP)

M
Mandić, Ivica (HNS)
Marasović, prof. dr. sc. Dujomir (HDZ)
Marelić, Mladen (SDP)
Marić, dr. sc. Goran (HDZ)
Martinčević, Natalija (Reformisti)
Mateljan, Damir (SDP)
Matušić, Frano (HDZ)
Mesić, mr. Jasen (HDZ)
Milas, Zvonko (HDZ)
Miličević, Davor (HDZ)
Milinković, Stjepan (HDZ)
Milinović, Darko (HDZ)
Milošević, Domagoj Ivan (HDZ)
Mirković, Željko (SDP)
Mlakar, Davorin (HDZ)
Moharić, Mario (SDP)
Mondekar, Daniel (SDP)
Mulić, Melita (SDP)
Murganić, Nada (HDZ)

N
Nekić, Hrvoje (SDP)
Novak, Mladen (ORaH)

O
Ostojić, prof. dr. sc. Rajko (SDP)

P
Pandek, Draženko (SDP)
Plančić, Đurđica (SDP)
Plazonić, Željko (HDZ)
Popijač, mr. sc. Đuro (HDZ)
Posavac, Vanja (SDP)
Posavec Krivec, Ivana (SDP)
Prelec, Alen (SDP)
Pupovac, prof. dr. sc. Milorad (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine)

R
Račan, Ivan (SDP)
Radin, dr. sc. Furio (NZ; zastupnik talijanske nacionalne manjine)
Rapo, Marija (HDZ)
Reiner, akademik Željko (HDZ)
Rilje, Damir (SDP)
Rimac, mr. sc. Damir (SDP)
Rimac, Josipa (HDZ)
Ronko, Zdravko (SDP)

S
Sabolić, Vesna (Reformisti)
Salapić, mr. sc. Josip (HDSSB)
Sanader, Ante (HDZ)
Sobol, Gordana (SDP)
Sponza, Giovanni (IDS)
Stazić, Nenad (SDP)
Sumrak, mr. Đurđica (HDZ)

Š
Šantek, Ivan (HDZ)
Šemper, Željko (HSU)
Šimac Bonačić, mr. sc. Tatjana (SDP)
Šimunović, Ivan (HSP dr. Ante Starčević)
Škare Ožbolt, Vesna (DC)
Škvarić, Marijan (HNS)
Špoljar, mr. Dunja (SDP)
Šuker, Ivan (HDZ)

T
Tireli, Nansi (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Tomić, dr. sc. Damir (SDP)
Tuđman, prof. dr. sc. Miroslav (HDZ)
Turina-Đurić, Nada (HNS)
Tušak, Zlatko (ORaH)

V
Vidović, Franko (SDP)
Vrbat Grgić, Tanja (SDP)
Vuković, Josip (SDP)
Vukšić, Branko (NZ)
Vuljanić, Nikola (NZ)

Z
Zgrebec, Dragica (SDP)

Ž
Žagar, Tomislav (SDP)
Želježnjak, Vesna (SDP)


--------------------------------------------------------

GLAVNI NA ČELU ONIH KOJI SU RUŠILI 1991., VUKOVAR I HRVATSKU JE VRHOVNI KOMANDANT JNA, STJEPAN MESIĆ

Osumnjičeni za zločine počinjene u Vukovaru. Krivicu trebaju utvrditi istražni organi a presudu izreći nadležni sudovi.


JASNIĆ, BOŽO, (?), 46 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

JELAČA, ĐURO, (Dušan), rođen 23.08.1950. god. u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

JOKIĆ, DUŠAN (Mirko), rođen 25.11.1940. god. u Gornjim Vrbljanima, općina Ključ (BiH), prebivalište u Novom Sadu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv da se javi u Beograd; poziv je potpisao pukovnik Mirković. Mjesto javljanja bio je hotel “Bristol”, gdje se imenovani javio 2. kolovoza 1995. god. Tu su mu objasnili da se radi o službenom putu u “Krajinu”. On i još trideset Srba sjeli su u autobus kninske registarske oznake i zaputili se do odredišta. Najprije je došao u Slunj, zatim u Plaški i napokon u Dabar. Dobio je vojnu odoru, naoružanje i raspoređen je na pobunjeničku srpsku crtu. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”.

JOVIČIĆ, JANDRO, (Dušan), rođen 23.04.1969. god. u Topuskom, Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. stupio u nelegalne paravojne oružane postrojbe RSK, četu Podrgorje, koja je držala položaje od Lasinje prema Prkosu. Na položaju je bio do konca 1992. god. Početkom 1994. god. mobiliziran je na prve crte u postrojbe XXI. korpusa, XIX. brigade, na položaje u Turiloviću i Vojniću koje su djelovale po Karlovcu uslijed čega je došlo do stradanja civila i objekata ovog područja.

JURIĆ, MILE, (Milić), rođen 2.01.1950. god. u God. Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. postaje pripadnik paravojnih postrojba tzv. Vojske RSK, djelujući na položajima u Banskom Kovačevcu, Kablarima, Kamenskom, Brodjanima, Popović Brdu, Lemić Brdu, Maglacu, te s istih položaja djelovao prema Šišljaviću i Rečici. U lipnju 1995. god. prebačen je sa cijelom svojom jedinicom na područje BiH gdje borbeno djeluje.

JURIĆ, RADE, (Mirko), rođen 25.12.1950. god. u God. Sjeničaku, prebivalište u Prkosu, općina Karlovac, Srbin, U srpnju 1992. god. pristupio je XXI. korpusu tzv. Vojske RSK i bio raspoređen u 3. četu 2. bataljuna XIX. brigade, sa zadaćom noćnih straža i promatranja u pravcu Šišljavića i Kupčine. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” nalazio se na neprijateljskom položaju u mjestu Prkosu, općina Karlovac, kao sudionik oružanih napada protiv ustavno-pravnog poretka RH, s kojeg je otišao svojoj kući. U Prkosu, 10. kolovoza 1995. god. predao se pripadnicima HV-a.

KARAN, STANKO, (Branko), rođen 21.01.1962. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

KARAN, MILOŠ (Milan), rođen 23.02.1953. god. u Kestenovcu, općina Vojnić, prebivalište u Kestenovcu, Srbin, u jesen 1991. god. zadužio naoružanje od Miše Matijevića iz Kestenovca. U studenome 1991. god. sudjeluje u seoskim stražama pobunjenih Srba. U prosincu 1991. god. odziva se pozivu iz Cetingrada i postaje član tzv. TO. Zapovjednik čete kojoj je pripadao bio je Miloš Vučinić. Do početka 1994. god. držao je položaje na području Cetingrada, čuvajući granicu tzv. RSK. Nakon toga odlazi na pobunjenički položaj u Tržiću gdje ostaje do “Oluje” – vojnoredarstvene akcije Hrvatske vojske, kada su ga hrvatski vojnici uhitili.

KARAN, ŽARKO, (Luka), rođen 4.03.1936. god. u Karlovcu, Srbin, u listopadu 1991. god. u Celovcu pristupa nelegalnoj srbočetničkoj vojsci gdje dobiva naoružanje i streljivo. I nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. Korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

KARAN, ŽELJKO, (Miloš), rođen 18.08.1941. god. u Kestenovcu, prebivalište u Kestenovcu, općina Vojnić, Srbin, od 1. srpnja 1991. god. pristupa nelagalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojsci SAO Krajine. Primivši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje u mjesta Gazu, Zrinicu, Begovo Brdo, Batnogu, Cetingrad, Primišlje i Tržić. Pobunjenici kojima je pripadao i imenovani okupirali su dio hrvatskog teritorija, sa ciljem da stvore nelegalnu SAO Krajinu i otcijepe je iz Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju, na području Primišlja, općina Slunj.

KARAPANDŽA, CVIJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, MILAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. “TO Trebinja”, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontrola ulaska i izlaska u navedeno mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brodana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”.

KARAPANDŽA, NIKOLA, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, PETAR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAS, DUŠAN, (Stanko), rođen 1937. god., iz Koranske Strane, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

KARTALIJA, DUŠAN, (Marko), rođen 5.01.1958. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

KEKIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

KEKIĆ, VLADIMIR, (Nikola), rođen 3.07.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u Brežanima i Skakavcu, općina Karlovac, preuzeo dužnost zapovjednika paravojnih postrojba pobunjenih Srba na području Skakavca i Lasinje, organizirao neprijateljske položaje s desne obale rijeke Kupe i tako sudjelovao u okupaciji toga dijela RH.

KLIPA, MAKSIM, (Dmitar), rođen 9.05.1935. god. u Gaćeša Selu, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba aktivno sudjelovao u oružanim napadima koji su se događali na području Vojnića, od 1991. god. do konca 1995. god.

KNEŽEVIĆ, MIĆO, (Milan), rođen 10.09.1943. god. u Lipi, općina Bihać, Republika BiH, Srbin, kao aktivna vojna osoba u bivšoj JNA dobio premještaj iz Šapca, Republika Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je došao u XIII. pješadijsku brigadu XXI. kordunskog korpusa, na mjesto načelnika inženjerije u činu potpukovnika. Uz ovu dužnost obnašao je i dužnost pomoćnika za “moralno-politički rad i vaspitanje”. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH, od dana 1. svibnja 1992. god.

KNEŽEVIĆ, MIŠO, (?), 35 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KNEŽEVIĆ, ŽELJKO, (Dušan), rođen 22.03.1962. god. u Mlakovcu, općina Karlovac, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

KOKIR, DRAGIĆ, (?), 40 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, JANKO, (?), 45 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, MILE, (?), 35 godina, iz Perić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, VELJKO, (?), 38 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, ZORAN, (?), 37 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KOLUNDŽIJA, ĐURO. (Milan), rođen 20.12.1964. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Gvozd. u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

KOPRENICA, PETAR, (Mile), rođen 1.11.1950 god., iz Perić Sela, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane, te na selo Velemerići. Od studenoga 1991. god. do ožujka 1993. god. kao aktivni pripadnik XI. pješadijeske brigade, 3. bataljuna, 1. čete, sa crte bojišnice Turanj – Goljak – Škrtić Brdo borbeno je djelovao pod zapovjedništvom Dragana Kovačevića iz Vojnića po Karlovcu i okolnim mjestima, te sudjelovao u raznim zlodjelima (ubojstva, pljačke…).

KOSIJER, MII.AN, (Petar), rođen 23.01.1954. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omogućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

KOSIJER, MILENKO, (Mile), rođen 26.04.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao istražitelj u zatvoru u Vojniću, koji su osnovali pobunjeni Srbi u razdoblju od 5. studenoga 1991. do 20. siječnja 1992. “obrađivao” zatočene civile. Osobno je ispitivao i zlostavljao Stjepana Tuškana, Tomu Grčića, Marka Grčića, Miku Papu i Jandru Gojaka. Prilikom mučenja i ispitivanja služio se sajlom, gumenom palicom, letvom, štrikom, te rukama i nogama. Od posljedica mučenja, kojima je imenovani izvrgavao zatočenike, umrli su Mika Papa i Jandre Gojak.

KOTUR, DRAGOMIR, (Milorad), rođen 7.05.1960. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, u rujnu 1991. god. zadužio naoružanje i opremu na slunjskom poligonu, te dobio radnu obvezu u Krnjaku, u Tvornici obuće. Ponovno je dobio mobilizacijski poziv u rujnu 1993. god. Tada je raspoređen za stražara na slunjskom poligonu (oko tjedan dana), a zatim odlazi na pobunjenički položaj u God. Poloju kod Perjasice. U kolovozu 1993. god. odlazi na položaj u Kordunskom Ljeskovcu, gdje je došla cijela postrojba u kojoj je bio. Na ovom položaju pobunjenih Srba ostaje sve do ožujka 1995. god., a zatim dobiva premještaj u mjesto Kremen pa ponovno u God. Poloj. Pred samu “Oluju” tzv. Vojska RSK ga ponovno mobilizira, te odlazi na položaj u Poloju.

KOVAČEVIĆ, ĐURO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KRAGULJAC, MIODRAG, (Milan), rođen 20.11.1969. god. u Topuskom, prebivalište u Čremušnici, općina Vrginmost, Srbin, i nakon 10. svibnja 1995. god. na području Ostrožina, općina Vrginmost, kao pripadnik paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska i funkcioniranja vlasti Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, sudjeluje u oružanim napadima protiv legalnih organa RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 7. kolovoza 1995. god. U trenutku zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske vojske.

KRAGULJAC, VLADO, (Mihajlo), rođen 25.01.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRASULJA, LJUBAN, (Duško), rođen 12.06.1959. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u travnju 1992. god. pristupio u pobunjeničke oružane postrojbe tzv. RSK, a dobio je dužnost bolničara. Ušao je u sastav 3. čete 2. bataljuna, XIX. brigade XXI. korpusa pobunjeničke, neprijateljske vojske i tako sudjelovao u oružanim djelovanjima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Tijekom pobune nalazio se sa svojom jedinicom na području Prkosa, općina Vrginmost, a odlazio je kao pozadinac u na bojišnicu u blizinu V. Kladuše. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije HV-a i MUP-a RH nalazio se na neprijateljskom borbenom položaju u Prkosu. Po dobivenoj zapovijesti povukao se, 6. kolovoza 1995. god. u mjesto Bović. Neko vrijeme se skrivao, a 15. kolovoza 1995. god. otišao je u Vrginmost i predao se HV-u i MUP-u RH.

KRESOJEVIĆ, MII.AN, (Nikola), rođen 17.10.1948. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

KRIVOKUĆA, DUŠKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KRIVOKUĆA, JOVAN, (Miloš), rođen 1.11.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada tzv. JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Brežana.

KRIVOKUĆA, MILOŠ, (?), 38 godina, iz V. Utinje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KRIVOKUĆA, RADE, (Vojislav), rođen 23.12. 1955. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listoapda 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRIVOKUĆA, RADE, (Jovan), rođen 14.03.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Utinje koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1994. god. nalazio se u sastavu XXI. kordunaškog korpusa, XI. brigade, 2. bataljuna, 2. čete, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanim napadima protiv RH. Za vrijeme “Oluje” bio je na neprijateljskom borbenom položaju na Popović Brdu. Dana 7. kolovoza 1995. god. u Manjerović Selu predao se pripadnicima HV-a.

KRIVOKUĆA, VLADO, (Milan), rođen 14.09.1941. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRLIĆ, STEVO, (Svetozar), rođen 5.10.1966. god. u Glini, Srbin, tijekom 1991. god. pristupio četničkim postrojbama na području Šljivovca, općina Vrginmost, zaduživši naoružanje i opremu, a potom je nakon 4. studenoga 1992. god. u sklopu XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigade vojske tzv. RSK najprije kao pripadnik mješovitog artiljerijskog diviziona-baterije haubica 105 mm, a kasnije kao zapovjednik baterije protuoklopnih topova 76 mm, sve do kolovoza 1995. god. djelovao na teritoriju Katinovca i Veljuna protiv hrvatske vojske i redarstvenika.

KRPIĆ, JELENKO, (Branko), rođen 13.04.1951. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u rujnu 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. Republike Srpske Krajine, te je od 21. rujna 1991. god. bio pripadnik Vojne policije u Vrginmostu. U svibnju 1992. god. isti je u zapovjedništvu brigade.

KUKIĆ, MILIĆ, (Tomo), zvani Mićan, rođen 10.07.1941. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

KUKULJ, PERO, (Miloš), rođen 1.04.1952. god. u selu Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. RSK na području opčine Vrginmosta koje su privremeno okupirale dio državnog teritorija RH. Bio je pripadnik XIX. brigade, gdje je dobio oružje i streljivo te smb-odoru. Bojno je djelovao protiv legalnih vojnih postrojba RH.

KUNIĆ, ŽARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
LIČINA, MARKO, (?), 42 godine, Donji Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LIČINA, MILOŠ, (Mile), rođen 30.05.1953. god. u Tušiloviću, općina Karlovac, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupa dobrovoljno srbočetničkoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. neprijateljski djeluje na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

LISIĆ, IGNJATIJE, (?), 38 godina, iz Radonje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LONČAR, JOVAN, (Stevan), rođen 14.11.1935. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Slunjskim Moravcima, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima.

LONČAR, MIRKO, (Nikola), rođen 25.02.1947. god. u selu Kljajić Brdo, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. dragovoljno pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama zadužjući osobno naoružanje i opremu. Odmah daje stražu na željezničkom kolodvoru u Skakavcu i Trebinju, a potom je prebačen na prvu crtu prema hrvatskoj vojsci, gdje je borbeno djelovao. U lstopadu 1991. god. prelazi na prve crte u Bansku Selnicu, a poslije na Popović Brdo. U ožujku 1992. god. drži stražu u vojarni Mekušje, kao i u vojarni Kamenskom. Na položajima je sve do kolovoza 1995. god.

LONČAR, STEVAN, (Jovan), rođen 3.02.1949. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima.

LONČAREVIĆ, DANE, (Ilija), rođen 23.04.1976. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

LONČAREVIĆ, MILE, (Jovan), 2.05.1950. god. u Poljanima, općina Vrginmost, Srbin, koncem lipnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u mjestu Poljani, općina Vrginmost, gdje je sudjelovao u seoskim stražama. Sudjelovao je i u napadu pripadnika istih postrojba na mjesta općine Vrginmost, nastanjena hrvatskim pučanstvom, nakon čega je slijedio progon hrvatskog pučanstva iz njihovih domova. Poslije toga prešao je na položaje uz Kupu, u D. Stefanke, općina Glina.

LUKAČ, DRAGAN, (Svetozar), rođen 25.05.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

LJEPOVIĆ, MILE, (?), 42 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LJEPOVIĆ, MIŠO, (?), 49 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LJEPOVIĆ, VELJKO, (Stevan), rođen 28.08.1945. god. u Karlovcu, Srbin, tijekom 1994. god. odlazi iz Zagreba u Tušilović te se odmah priključuje agresorskoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

LJUBIČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 2.01.1956. god. u Maloj Vranovini, općina Vrginmost, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog. Bio je jedan od organizatora srpske pobune u sastavu specijalne postrojbe tzv. SAO Krajine. Proglasio se vojvodom SAO Krajine za općinu Gvozd. Sudjelovao je u paljenju hrvatskih sela Velike Vranovine, Ponikvara i Gređana.

LJUBIŠIĆ, DUŠAN (Đuro), rođen 19.01.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmanićkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca te Turanj- Goljaki – Škrtić Brdo i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MAĆEŠIĆ, MILOŠ, (?), 44 godine, Kolarić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MADŽAR, LOŠO, (?), 35 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se je na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MALBAŠA, STEVAN, (Pavle), rođen 1.02.1946. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, od srpnja 1991. god. bio naoružanim pripadnikom tzv. 2. čete 4. bataljuna XIX. brigade vojske tzv. RSK. Do konca 1992. god. bio je na položaju zvanom Jurina brda prema Novom Selu te od kolovoza 1994. god. do kolovoza 1995. god. Od prosinca 1993. god. do lipnja 1994. god. bio je na položaju prema Joševici, općina Lasinja.

MALEŠEVIĆ, DRAGAN, (Mile), rođen 29.05.1966. god. u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MALEŠEVIĆ, MILAN (Đuro), rođen 31.01.1936. god. u Malešević Selu, općina Vojnić, prebivalište u Malešević Selu, Srbin, nakon 10. sibnja 1995. god. bio u redovima pobunjeničke srpske paravojske na području Vrela Utinje, općina Karlovac, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Uhitili su ga pripadnici HV-a za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja”, 8. kolovoza 1995. god. Za vrijeme uhićenja nalazio se u mjestu Vrelo Utinji, gdje je naoružan držao stražu na ulasku u selo.

MALEŠEVIĆ, MILE, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MALIĆ, VLADO, (?), 38 godina, iz Malića , Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MALJAN, DARKO (Žarko), rođen 12.03.1965. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MALJAN, ĐORĐE, (?), 44 godine, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MAMULA, BRANKO, (Đuro), rođen 21.06.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmaničkom Cerovcu, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MAMULA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.03.1958. god. u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, Srbin. u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MANDARIĆ, ĐURO (Nikola), rođen 12.11.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MANDIĆ, BORO, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MANDIĆ, MILUTIN, (Miloš), rođen 13.08.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MANDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 20.10.1932. god. u Zrmanji, općina Gračac, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1990. god. do do 2. listopada 1991. god. davao seosku stražu u selu Gornje Trebinje. Od 22. veljače 1992. god. do lipnja 1992. god. radio je na “rampi” na ulazu u kasarnu Skakavac. Od lipnja 1992. god. do travnja 1993. god. držao je stražu u selu Lipje. U kolovozu 1995. god. raspoređen je na položaj između Skakavca i Popović Brda u zaselku Bokuni kao pripadnik 2. voda 4. bataljuna XI. brigade paravojske “SAO Krajine”.

MANDIĆ, SVETOZAR, (Miloš), rođen 15.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić.

MANOJLOVIĆ, RANKO, (Milan), rođen 15.03.1953. god. u Čatrnji, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MARINKOVIĆ, ĐURO, (Cvijan), rođen 14.10.1941. god. u Koranskom Selu, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim postrojbama tzv. SAO Krajine XXI. korpusu, XIII. brigadi, 3. bataljonu, 2. četi, 2. vodu, u sastavu kojeg bojno djeluje iz mjesta Ponoprac po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama, od rujna 1992. god. do 5. kolovoza 1995. god.

MARKOVIĆ, RADOVAN, (Simo), rođen 22.03.1949. god. u Ponorcu, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. obavljao borbene zadatke na području Ponorca, Donjeg Sklada, Popović Sela i Lučice kao pripadnik XI. pješadijske brigade paravojske tzv. RSK, gdje je i borbeno djelovao pucanjem iz svog osobnog naoružanja prema položajima HV.

MARKOVINA, MILE, (Vaso), rođen 20.01.1942. god. u Dugom Selu, općina Lasinja, prebivalište u Dugom Selu, Srbin, početkom prosinca 1991. god. pristupio nelegalnim oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine – TO Dugo Selo, zadužio naoružanje i opremu. Kao pripadnik TO ostao je do travnja 1992. god., kada je demobiliziran. U siječnju 1993. god. ponovno je mobiliziran u selu Desno Sredičko, općina Lasinja, u XIX. brigadu, 1. bataljun, 1. vod, gdje je dobio punu ratnu opremu i naoružanje. Sudjelujući u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske ostao je u ovoj jedinici sve do 4. kolovoza 1995. god., kada su ga pripadnici HV-a, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” uhitili u Dugom Selu. Prilikom uhićenja pripadnicima HV-a predao je naoružanje.

MASLIĆ, MILE, (Miljkan), rođen 2.01.1953. god. u Stipanu, općina Vrginmost, Srbin, koncem srpnja 1991. god. postao pripadnik nelegalnih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Bio je rasporeden na stražu u Lasinjsko Dugo Selo na osiguranju sela. Potom je rasporeden u 1. bataljun, 1. četu, 1. vod do 4. listopada 1991. god., kad je kao vojnik-pješak išao za tenkom, a tri dana nakon toga odlazi na položaj u selo Mrvice, gdje je bio do 16. srpnja 1992. god. Od 23. siječnja 1993. god. odlazi na položaj kod Dugog Sela kao telefonist na maljutkama.

MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god. u Turjanskom, prebivalište u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. zadužio naoružanje i opremu i stupio u redove pobunjeničke nelegalne vojske tzv. SAO Krajine i oružano djelovao protiv ustavno-pravnog poretka RH na području općine Vrhovine. Prilikom vojno-redarstvene akcije oslobadanja okupiranog teritorija RH, pripadnici HV-a su ga, s oružjem u ruci, zarobili u mjestu Turjansko, 4. kolovoza 1995. god.

MATIJEVIĆ, DUŠAN (Đuro) rođen 4.01.1939. god. u Gornjoj Trebinji, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od lipnja 1993. god. pa nadalje, u Karlovcu pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba u Sajavcu, općina Karlovac. Zaduživši naoružanje i opremu sudjeluje u oružanim akcijama protiv RH i vrši stalno patroliranje na crti razgraničenja i tako spriječava ulazak Hrvatske vojske na taj dio teritorija Republike Hrvatske.

MATIJEVIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MATIJEVIĆ, MILE, (Milan), rođen 12.01.1948. god. u Maloj Crkvini, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malići – Kosjersko Selo.

MATIJEVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

MATIJEVIĆ, NENAD, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MATIJEVIĆ, PAJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

MATIJEVIĆ, STEVAN, (Pavle), rođen 16.09.1932. god. u Karlovcu, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

MATIJEVIĆ, ŽIVKO, (?), 36 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MIHAJLOVIĆ, MILIĆ, (Dušan), rođen 5.01.1962. god. u Točku, općina Duga Resa, prebivalište u Točku, Srbin, zaduživši naoružanje i opremu, u jesen 1991. god. uključuje se u sastav seoskih straža koje organiziraju pobunjeni Srbi. Tijekom 1992. god. raspoređen je na položaj u Poloju, a tu je ostao oko godinu i pol. Nakon pauze zbog bolesti majke, ponovno je mobiliziran 1994. god. i odlazi na položaj u Poloju. Na ovom položaju se nalazio u vrijeme akcije HV-a “Oluja”, a s položaja je pobjegao kući gdje ga zatiču pripadnici HV-a.

MIHAJLOVIĆ, MILE, (Miloš), rođen 1.01.1948. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MIHAJLOVIĆ, MILOŠ, (Mojsije), rođen 29.05.1935. god. u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio u oružane odmetničke paravojne snage tzv. SAO Krajine te bio na položajima na području Poloja i Perjasice, gdje je borbeno djelovao po vojnim i redarstvenim snagama RH.

MIJAKOVIĆ, DRAGAN, (Milića), rođen 1939. god., iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MIJAKOVIĆ, NIKOLA, (Milića), 30 godina, iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MILAŠINOVIĆ, ĆANE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MILIČEVIĆ, PERO (Ilija), rođen 12.03.1961. god. u Crevarskoj Strani, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

MILIĆ, MII.JUŠ, (Nikola), rođen 1.06.1940. god. u Tušilovičkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od svibnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine u mjestu Tušilovički Cerovac, u sastavu kojih je borbeno djelovao po snagama hrvatske vojske i redarstvenim snagama, do dana zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god., a kao član SDS-a tijekom ratnih zbivanja vršio je i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Cerovac.

MILIVOJEVIĆ, DARKO, (Nikola), rođen 5.01.1962. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin. U početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MILIVOJEVIĆ, ĐURO, (Marko), zvani Đuka, rođen 28.04.1953. god. u Tušilovačkom Cerovcu, općina Karlovac, prebivalište u Tušilovačkom Cerovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. do zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god. u 15 sati u Krnjaku bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. Vojske Krajine , III, brigade, 11. bataljona, 2. čete, i aktivno sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Tijekom 1991. i početkom 1992. god. kao pripadnik odjeljenja minobacača 82 mm borbeno djelovao po naseljenim mjestima Selišće, Ladvenjak, Logorište, kao i po samom gradu Karlovcu gađajući civilne ciljeve. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” HV-a nalazio se u sastavu pobunjeničke srpske vojske i kao vojnik-pješak oružano djelovao po položajima Hrvatske vojske, pružajući tako otpor legalnim snagama RH da uspostave kontrolu nad tim hrvatskim teritorijem.

MILIVOJEVIĆ, GOJKO, (Lazo), rođen 30.09.1935. god. u Karlovcu, Srbin, dana 20. rujna 1991. god. u Cerovcu dobrovoljno pristupio srbočetničkoj paravojsci. U XI. brigadi djelovao je kao tenkist i oružano djelovao. Nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, najprije u tzv. Samostalnom vodu Bročanac, nakon toga u mnogim raznim paravojnim srpskim postrojbama, a početlom vojno-redarstvene akcije “Oluja” zatekao se na mjestu zamjenika zapovjednika 1. čete 2. pješadijskog bataljuna XIII. brigade srpske paravojske, na položaju Simić Brdo kod Perjasice, gdje aktivno bojno djeluje.

MILJANOVIĆ, STEVO, (Nikola), rođen 6.06.1954. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MILJENOVIĆ, ČEDO, (?), 38 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MILJENOVIĆ, MILAN, (Milan), rođen 6.08.1956. god. u Maloj Crkvini, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. U drugoj polovici 1991. pobunjeni Srbi organiziraju oružane napade, u okviru kojih osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubilia dva civila hrvatske nacionalnosti.

MILJEVIĆ, NIKOLA, (Pero), rođen 28.06.1937. god. u Gređanima, općina Vrginmost, prebivalište u Gređanima, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko, boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog.

MILJEVIĆ, PERO, (Nikola), rođen 18.02.1968. god. u Glini, prebivalište u Grđanima, općina Vrginmost, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. u Grectanima, općina Vrginmost, u nakani da ugrozi živote i imovinu gradana RH, te u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, za vrijeme oružanih napada tzv. JNA i drugih srpskih pobunjeničkih postrojba na RH priključuje se istima, uzima naoružanje i opremu i aktivno sudjeluje u napadu na legalne snage RH, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim stanovništvom, sve radi spriječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na taj dio teritorija RH.

MIRIĆ, MILAN, (Dušan), rođen 24.05.1965. god. u Slunju, općina Slunj, Srbin, dana 11. ožujka 1993. god. stupio u neprijateljske oružane postrojbe, u XXI. kordunaški korpus, XIII. pješadijeku brigadu, 2. bataljun, 2. četu. Nalazio se na položaju u selu Perjasica – Kestenak, na prvoj crti bojišnice, odakle je djelovao do početka akcije “Oluja”. Kao građanin RH služio agresorskoj vojsci, sudjelujući u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njihovom likvidiranju vatrenim oružjem.

MIRIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Veljuna, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MIRIĆ, STEVO, (Rade), rođen 10.01.1928. god. u Karlovcu, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

MRAOVIĆ, JANKO, (Tešo), rođen 30.05.1947. god. u Čemernici, općina Gvozd, prebivalište u Čemernici, Srbin, početkom srpnja 1991. god. mobiliziran je u nelegalne oružane postrojbe tzv. Vojske RSK, a sredinom istog mjeseca pristupa tzv. graničnoj miliciji i vrši dužnost stražara kod skladišta naoružanja. Kao pripadnik paravojske XIX. brigade XXI. korpusa bio je na položajima u Novom Selu i Crnoj Dragi (od Lasinje prema Prkosu). Bio je u odori bivše JNA i naoružan. U sastavu ove paravojne postrojbe bio je do 7. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici HV-a.

MRKOBRADA, MIRKO, (Petar), rođen 28.12.1961. god. u Karlovcu, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

MRKŠIĆ, MILORAD, (Stevan), rođen 2.06.1958. god. u Vojniću, Srbin, kao pripadnik tzv “samostalnog voda” u Širokoj Rijeci, općina Vojnić, držao je straže do siječnja 1992. god. U travnju 1992. god. mobiliziran je u XIII. brigadu, 1. četu, 2. vod Vojske RSK u mjestu Krstinja. Ova vojna postrojba borbeno je djelovala na području Gojkovca, Tržića, Batnoge i Široke Rijeke, a ti su napadi bili usmjereni i na lokalno civino stanovništvo koje je bilo tada prinuđeno napustiti svoja ognjišta.

MUŠKINJA, VELJKO, (Rade), rođen 16.07.1947. god. u Brezovoj Glavi, općina Karlovac, od kolovoza 1991. god. držao straže na položaju Brezova Glava – Cvijanović – Grbino Brdo. Nakon toga premješten je na položaj Ljepović Jarak i Udbinu – Sjeničak, gdje je raspoređen u I. bateriju “protivvazdušne obrane” na trocijevni mitraljez, sa zadatkom promatranja i uništavanja mogućih naleta Hrvatskog borbenog zrakoplovstva. U vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. do jeseni iste god. bio je u postrojbi “Milicije SAO Krajine”. Od jeseni 1992. god. do sredine srpnja 1995. god. nalazio se na položaju u Ljepović Jarku, kao rukovoditelj na trocijevnom mitraljezu.

NAHOD, MILOŠ, (Borislav), rođen 4.02.1953. god. u Lisinjskom Sjeničaru, općina Karlovac, prebivalište u Lisinjskom Sjeničaru, Srbin, početkom kolovoza 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. RSK na području Petrove Gore. Zaduživši naoružanje držao je straže, a zatim se uključio u srpski plan okupacije ovog dijela RH, a u cilju stvaranja tzv. Krajine. Hrvatski vojnici su ga uhitili na područjju općine Gline.

NAPIJALO, MIHAJLO, (Dragić), rođen 20.09.1960. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), rođen 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “”Oluje” pripadnici HV-a su ga uhitili na cesti prema Prijeboju. U trenutku uhićenja bio je naoružan.

NOVAKOVIĆ, ĐURO, (Simo), rođen 30.09.1948. god. u Veljunskoj Glini, Srbin, tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vojnića u sastavu kojih je bojno djelovao protiv legalnih organa vlasti Republike Hrvatske.

NOVAKOVIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, od listopada 1991. god. u mjestu Vojišnici držao seosku stražu do početka 1992. god. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljon, 1. četu, 1. vod u sastavu kojih bojno djeluje iz Turnja i Slunjskih Selnica po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Kao posljedica tih napada došlo je do bijega civila hrvatske nacionalnosti s ovih područja kojima su ovim napadima bili ugroženi životi.

NOVAKOVIĆ, RADE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

OPAČIĆ, MILAN, (Milan), rođen 22.10.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 4. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim srbočetničkim snagama i djelovao aktivno na raznim položajima duž cijele općine Karlovca. Bio je mehaničar u srpskoj XI. kordunaškoj pješadijskoj brigadi.

OPAČIĆ, NEBOJŠA, (?), 32 godine, iz Gornje Visočke, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čet 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivnoje sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

OREDIĆ, ČEDOMIR, (Stevo), rođen 18.11.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, makar znajući da je područje Krnjaka dio teritorija Republike Hrvatske na kojem vrijede zakoni RH, nakon što je agresijom tzv. JNA i drugih paravojnih četničkih postrojba područje Krnjaka privremeno okupirano, sa ciljem da pomogne u pripajanju tog dijela RH tzv. SAO Krajini, uvođenju okupatorske vlasti i sprječavanju državljana RH u kretanju po cijelom njenom teritoriju, preuzeo je dužnost suca “Opštinskog suda za prekršaje Krnjak”, te je 23. travnja 1994. god. kaznio M. Sinković – Cindrić kaznom zatvora u trajanju od deset dana zbog “ilegalnog prelaska granice” između tzv. SAO Krajine i Republike Hrvatske, dakle poduzeo je protuustavnu odluku uvođenja stranog pravosudnog (okupatorskog) sustava.

OREŠČANIN, MILOŠ, (Milutin), rođen 23.12.1925. god. u Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

OREŠČANIN, MILUTIN, (Milutin), rođen 1.06.1968. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

----------------------------------------------------

ŠTIT - BJELOVAR
BRANKO STOJKOVIĆ
0958148290 (Tel/mob.)
brankostojkovic152@yahoo.com

Post je objavljen 03.02.2016. u 04:17 sati.