Zastupnici 8. saziva Hrvatskoga sabora
A
Ambrušec, Ljubica (Most)
Antičević Marinović, Ingrid (SDP)
Anušić, Ivan (HDZ)
B
Babić, Vedran (SDP)
Bačić, Branko (HDZ)
Barišić, Dražen (HDZ)
Batinić, Milorad (HNS)
Bauk, Arsen (SDP)
Bernardić, Davor (SDP)
Beus Richembergh, Goran (HNS)
Bilaver, Josip (HDZ)
Bilek, Vladimir (NZ; zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine)
Boban, Blaženko (HDZ)
Borić, Josip (HDZ)
Bošnjaković, Dražen (HDZ)
Brkić, Milijan (HDZ)
Budimir, Marija (HDZ)
Bulj, Miro (Most)
C
Culej, Stevo (HDZ)
Č
Čačić, Radimir (Reformisti)
Čuljak, Tomislav (HDZ)
Ć
Ćorić, Pero (HSP AS)
Ćosić, Pero (HDZ)
D
Damjanović, Štefanija (HNS)
Demetlika, Tulio (IDS)
Demo, Miodrag (BM 365)
Dilber, Željko (HDZ)
Dodig, Goran (HDS)
Dragovan, Igor (SDP)
Đ
Đakić, Josip (HDZ)
F
Felak, Damir (HDZ)
Fiolić, Željko (HDZ)
G
Glasnović, Željko (HDZ)
Glasovac, Sabina (SDP)
Glavaš, Branimir (HDSSB)
Grbin, Peđa (SDP)
Grčić, Branko (SDP)
H
Habek, Mario (SDP)
Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Hajduković, univ. spec. Domagoj (SDP)
Horvat, Mile (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine)
Hrebak, Dario (HSLS)
Hrelja, Silvano (HSU)
Hrg, Branko (HSS)
I
Ilčić, Ladislav (HRAST)
Ilić, Marija (HSU)
J
Jakelić, Sandra (HDZ)
Jakovina, univ. spec. Tihomir (SDP)
Jandroković, Gordan (HDZ)
Jelušić, Ivo (SDP)
Jovanović, doc. dr. sc. Željko (SDP)
Juhas, Šandor (SDP; zastupnik mađarske nacionalne manjine)
K
Kajtazi, Veljko (NZ; zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)
Kalmeta, Božidar (HDZ)
Katalinić, Josip (Most)
Kirin, Ivan (HSP AS)
Klarin, Ivan (SDP)
Klisović, Joško (SDP)
Klobučić, Mario (Most)
Komparić Devčić, Ana (SDP)
Končevski, Tomislav (Laburisti)
Kosor, Darinko (HSLS)
Kovačić, dr. sc. Ivan
Kristić, Maro (Most)
Križanić, dr. sc. Josip (HDZ)
Krpan, Sandra (SDP)
Krstičević, Damir (HDZ)
L
Lalovac, Boris (SDP)
Lekaj Prljaskaj, Ermina (NZ; zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine)
Leko, Josip (SDP)
Lovrinović, Ivan (Most)
Lucić, Franjo (HDZ)
LJ
Ljubić, prof. dr. sc. Božo (HDZ)
M
Mađerić, Margareta (HDZ)
Makar, Božica (HNS)
Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Maras, Gordan (SDP)
Marić, doc. dr. sc. Goran (HDZ)
Martinović, Juro (Most)
Mateljan, Damir (SDP)
Matić, Predrag (SDP)
Matulić, Jasna (Most)
Mesić, Jasen (HDZ)
Mikulić, dr. sc. Andrija (HDZ)
Milanović, Zoran (SDP)
Miletić, Boris (IDS)
Miličević, Davor (HDZ)
Milinović, Darko (HDZ)
Milošević, Domagoj Ivan (HDZ)
Miljenić, Orsat (SDP)
Mišić, Ivica (Most)
Mlakar, Davorin (HDZ)
Mrak-Taritaš, Anka (HNS)
Mrsić, Mirando (SDP)
Murganić, Nada (HDZ)
O
Opačić, Milanka (SDP)
Ostojić, prof. dr. sc. Rajko (SDP)
Ostojić, Ranko (SDP)
P
Parić, Darko (SDP)
Pecnik, Jaroslav (Laburisti)
Penić, Davor (SDP)
Perković, Sandra (BM 365)
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)
Petrina, Stipe (NLSP)
Pintarić, Stjepan (HDZ)
Podolnjak, Robert (Most)
Prgomet, Drago (HRID)
Puh, Marija (HNS)
Pupovac, Milorad (SDSS; zastupnik srpske nacionalne manjine)
Pusić, Vesna (HNS)
Putica, Sanja (HDZ)
R
Radić, Ivan (HDZ)
Radin, Furio (NZ; zastupnik talijanske nacionalne manjine)
Rašković, Mirko
Reiner, Željko (HDZ)
Rimac, Josipa (HDZ)
Ronko, Zdravko (SDP)
Rusak, prof. dr. sc. Gordana (NZ)
S
Salapić, Josip (HDSSB)
Sanader, Ante (HDZ)
Saucha, Tomislav (SDP)
Sinčić, Ivan (Živi zid)
Sladoljev, Marko (Most)
Sobol, Gordana (SDP)
Sponza, Giovanni (IDS)
Stazić, Nenad (SDP)
Strenja-Linić, dr. sc. Ines
Stričak, Anđelko (HDZ)
Š
Šimić, Miroslav (Most)
Šipić, Ivan (HDZ)
Škorić, Petar (HDZ)
Špika, Milivoj (BUZ)
Šuker, Ivan (HDZ)
T
Tepeš, Ivan (HSP AS)
Tireli, Nansi (Laburisti)
Tomić, dr. sc. Damir (SDP)
Totgergeli, mr. sc. Miro (HDZ)
Tuđman, dr. sc. Miroslav (HDZ)
Turina-Đurić, Nada (HNS)
Tušek, Žarko (HDZ)
V
Varga, Siniša (SDP)
Vasić, mr. sc. Zoran (SDP)
Vidaković, Antun (HDZ)
Vrbat Grgić, Tanja (SDP)
Vrdoljak, Ivan (HNS)
Vukelić, Lucian (HDZ)
Vukovac, Ružica (Most)
Z
Zgrebec, Dragica (SDP)
Zmajlović, Mihael (SDP)
Ž
Žagar, Tomislav (SDP)
Župan, Ante (HDZ
-------------------------------------------------------
Drugi saziv Hrvatskog sabora
Nedjeljko Mihanović,
Goran Granić,
Žarko Domljan,
Vladimir Šeks
Milan Đukić,
Ljubomir Antić,
Mato Arlović,
Luka Bebić,
Vladimir Bebić,
Ivan Bedeničić,
Barbara Bešenić,
Borislav Bešlić,
Snježana Biga-Friganović,
Srećko Bijelić,
Vicencije Biuk,
Petar Bosnić,
Dalibor Brozović,
Dražen Budiša,
Nikola Bulat,
Željko Bušić,
Boris Buzančić,
Juraj Buzolić,
Slavko Canjuga,
Vladimir Cvitanović,
Savka Dabčević-Kučar,
Dino Debeljuh,
Slavko Degoricija,
Tomislav Pavao Duka,
Anto Đapić,
Šime Đodan,
Jakob Eltz Vukovarski,
Ferenc Farago,
Goranko Fižulić,
Katarina Fuček,
Anđelko Gabrić,
Krešimir Glavina,
Marino Golob,
Vladimir Gotovac,
Franjo Gregurić,
Ivan Herak,
Stjepan Herceg,
Vilim Herman,
Dragan Hinić,
Želimir Hitrec,
Ivan Hodalić,
Ivan Hranjec,
Ivan Jakovčić,
Bolta Jalšovec,
Tomo Jelić,
Rade Jovičić,
Marijan Jurić,
Perica Jurić,
Zvonimir Jurić,
Živko Juzbašić,
Boris Kandare,
Ante Karić,
Martin Katičić,
Miroslav Kiš,
Ante Klarić,
Ivan Kolak,
Milan Kovač,
Anton Kovačev,
Božo Kovačević,
Ivan Kovačić,
Zlatko Kramarić,
Petar Kriste,
Drago Krpina,
Milivoj Kujundžić,
Ante Kutle,
Marko Kvesić
Anto Lovrić,
Mira Ljubić-Lorger,
Mirko Mađor,
Marcel Majsec,
Elio Martinčić,
Zdenko Matešić,
Nediljko Matić,
Ivan Matija,
Joso Medved,
Ivan Mesić,
Stjepan Mesić,
Adam Meštrović,
Slavko Meštrović,
Ivan Milas,
Marin Mileta,
Milanka Opačić,
Josip Pankretić,
Dobroslav Paraga,
Branimir Pasecky,
Ivić Pašalić,
Jurica Pavelić,
Stanislav Pavić,
Darko Pavlak,
Vlatko Pavletić,
Veselin Pejnović,
Đuro Perica,
Božidar Petrač,
Miloš Petrović,
Vera Pivčević-Stanić,
Davorin Pocrnić,
Niko Popović,
Ante Prkačin,
Vice Profaca,
Ivan Rabuzin,
vica Račan,
Furio Radin,
Jozo Radoš,
Martin Sagner,
Vedran Sršen,
Njegovan Starek,
Milan Stojanović,
Kazimir Sviben,
Boris Šegota,
Milovan Šibl,
Ante Šimara,
Ivo Škrabalo,
Tomislav Šutalo,
Mirko Tankosić,
Boris Tepšić,
Velimir Terzić,
Branko Tinodi,
Ivan Tolj,
Nedeljko Tomić,
Jozo Topić,
Miko Tripalo,
Gordana Turić,
Mladen Vedriš,
Mladen Vilfan,
Antun Vrdoljak,
Ivan Vrkić,
Dario Vukić,
Vice Vukojević,
Josip Vusić,
Franjo Zenko,
Muhamed Zulić,
Ratko Žabčić,
Ante Žarkov.
--------------------------------------------
REGISTAR AGRESORA (ČETNIKA) NAPOMENA : POPIS NIJE CJELOKUPAN
ČETNICI U HRVATSKOJ POLICIJI
Svi navedeni četnici primljeni su po nalogu ministra policije Šime Lučina u isto vrijeme kada je otpušteno više od tisuću hrvatskih policajaca – prvih hrvatskih redarstvenika, nikada nisu procesuirani za svoje zločine i sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv RH.
DUŠAN UGLJEŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko srijemska u PP Tovarnik, bio uhićen zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni i vraćen na posao, stanuje u
Tovarniku
BOŠKO CULIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko srijemskoj u PP Tovarnik, bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni I vraćen na posao stanuje u Tovarniku:
MIRKO VLAŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Otok kod Vinkovaca,bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni, stanuje u Vukovaru;
RADENKO TADIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj u PP Markušica, živi u Podvinju kraj Markušice, ima završenih 7 razreda osnovne škole sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
DALIBOR LACMANOVIĆ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, u PP Dalj, Živi u Borovu Naselju, ima završenu samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
MIHAJLO RESANOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Tovarnik, živi u Srbiji, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
MIJO DOBRAŠ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranska, PP Mali Lošinj, policijska ispostava Cres, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH;
MILAN ŠARIĆ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranskoj, PP Mali Lošinj,
BOŠKO PLAVŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Batajnici pokraj Beograda;
MILENKO KORAĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, pripadnik “Belih orlova” nosio četničku zastavu kroz osvojeni Vukovar i pjevao “Slobodane šalji nam salate bit će mesa klat ćemo Hrvate”, živi u Mirkovcima kraj Vinkovaca;
MILORAD DELIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Rumi, Srbija;
MIROSLAV DOPUĐ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Šidu;
LJUBIŠA KOMASOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, za vrijeme “Bljeska” uhićen kao milicioner “SAO Krajine”, ima krivotvorenu vozačku dozvolu, živi u Tovarniku;
SRĐAN JAKIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli orlovi” tenkisti, adresa nepoznata;
MIODRAG VUČKOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli Orlovi”, adresa nepoznata;
TOMO ŽESTIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, zarobljen u “Bljesku” kao milicioner “SAOKrajine”, živi u Tovarniku;
MILJENKO KOSJER – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, prije rata radio je u Dugoj Resi sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, pokrao je oružje i pobjegao u Krajinu, živi u Tovarniku;
MILISAV ANATACKOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, navodno ima ubojstvo iz 1992., “reketaš”, navodno je 2001. bio uključen u reketarenje privatne firme
“Jakopec”;
ZORAN ADŽIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska ima samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, stanuje u Tordincima;
DRAGAN VIŠEKRUNA – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska stanuje u Ostrvu;
NENAD CRNOBRNJA
DUŠAN RADANOVIĆ – bio je pripadnik milicije krajine, sada radi u pograničnoj policiji u Iloku, obitelj mu živi u Srbiji sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
ZORAN MOSLAVARA – bio je krajinski milicioner zlostavljao zarobljene civile, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, danas radi u Iloku, temeljni
policajac;
VINKO VIDAKOVIĆ – iz Negoslavaca, bio je pripadnik specijalne milicije krajine, radi u Vukovaru u prometnoj policiji;
ZORAN CVETKOVIĆ – iz Markušice, bio je krajinski milicionar, radi u Vukovaru u prometnoj policiji, živi u zauzetom hrvatskom stanu;
BRANISLAV PONJEVIĆ – iz Bršadina, 91. zajedno sa bratom Simom prešao u SUP Beograd, vratio se po zadatku na područje Vukovara da organizira pobunu, danas radi u PP Vukovar, živi u Borovu naselju u hrvatskom stanu;
MILAN JOVIĆ – iz Rajića kraj Novske, bio krajinski milicionar u Okučanima, danas radi u PP Vukovar.
NADA LJUBOJEVIĆ – zaposlena u PU Vukovarsko-srijemskoj, stanuje u Borovom Naselju, rodom iz okolice Orahovice gdje je živjela do 1991. U njenoj kući se nalazio četnički štab, brat joj je ranjen u četnicima kao milicionar SA0 Krajine, sada živi u Srbiji, udana za Danila Ljubojevića koji radi kao pomoćnik načelnika PP Vukovar, 1991. pobjegao iz Našica, za vrijeme Krajine kao četnik bio pomoćnik sekretara SUP-a za kadrovska pitanja;
SLAĐAN BOGDANOVIĆ – Borovo Selo, zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Otok, četnik u miliciji Krajine;
ČEDO SAVURDIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, rodom iz Gline, 1991. sudjelovao u odvođenju hrvatskih vojnika, četnik na barikadama;
ĐURO LALIĆ – iz Vukovara, radi u PU Vukovarsko-srijemskoj, prije rata radio u Borovu, sudjelovao u četničkom divljanju Vukovarom, njegova bratića odlikovao Arkan;
MILOVAN ŽDRNJA – radi u PU Vukovarsko srijemskoj, u “Veleprometu” Vukovar viđen s četnicima kako postupa prema zarobljenim Hrvatima, optužen za zlostavljanje civila, bio komandir milicije u Marincima, organizator četničkih pljački u Bogdanovcima;
MILORAD CVJETIČANIN – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, bio pripadnik četničke milicije, živi u Srbiji;.
SLOBODAN ZAGREGIO – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, četnički milicionar u Krajini, ranjen za vrijeme pljački hrvatskih kuća u Vukovaru tijekom četničkih divljanja.
PRIPADNICI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI NA KORDUNU I BANOVINI 1991-1995
ADŽIJA, MILAN, (?), 42 godine, iz Bukovice, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac.
ADŽIJA, MILE, (Ilija), rođen 1953. god. u Mandić Selu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 5. X. 1991. god. do 1. lipnja 1992. god. kao pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske SAO Krajine, po činu vojnik telefonist, bio na položajima u mjestu Stipani. Od prosinca 1992. god. do kolovoza 1995. god. nalazio se na položajima područja Jeleša do Turnja, u predgrađu Karlovca.
ADŽIJA, MIRKO, (?), 44 godine, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac.
AJDINOVIĆ, ĐURO, (Milan), rođen 14.08.1963. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
BAKIĆ, MILAN, (Miladin), rođen 6.09.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općina Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
BAKIĆ, NIKOLA, (Miloš), rođen 1.01.1953. god. u Topuskom, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
BANDA, MILUTIN, (Georgije), rođen 22.10.1938. god. u Cvijanović Brdu, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.
BASARA, BOŽO, (Simo), rođen 25.02.1951. god. u Slunjskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
BASARA, JOVO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
BEKIĆ, DUŠKO, (Pero), rođen 12.12.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
BEKRIJA, (?), (?), 30 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studeoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
BERBERINA, ĐURO, (Rade), rođen 6.08.1954. god. u Skakavcu, Karlovac, Srbin, viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
BERBERINA, MILORAD (Miloš), rođen 13.10.1964. god. u Vojniću, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
BJELIĆ, ČEDOMIR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
BJELIĆ, NIKOLA, (Maksim), rođen 10.08.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
BJELIĆ, SVETOZAR, (Ljuban), rođen 4.07.1964. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
BJELOBABA, ĐURO, (Janko), rođen 15.11.1952. god. u Raduču, općina Gospić, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću.
BJELOVUK, MILE, (?), 35 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.
BJELOVUK, MILIĆ, (?), 46 godina, iz Trupinjaka, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.
BLAŽEVIĆ, LJUBAN, (?), 30 godina, Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
BLAŽEVIĆ, MILE, (Ignjatije), rođen 6.06.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.
BOGDANOVIĆ, GORAN, (Milutin), 35 godina, iz D. Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.
BOLIĆ, ŽELJKO, (Stevan), rođen 20.07.1964. god. u Malom Kozincu, općina Duga Resa, prebivalište u Malom Kozincu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću.
BOROTA, NENAD, (Đuro), rođen 13.01.1969. god. u Topuskom, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
BOROTA, NIKOLA, (Petar), rođen 23.07.1956. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
BOŽIĆ, DRAGOMIR, (Jovan), rođen 2.08.1964. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.
BOŽIĆ, SLOBODAN, (?), 32 godine, iz Vojnića, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
BRDAR, MARKO, rođen 15.12.1948. god. u Loskunji, općina Vojnić, Srbin, u lipnju 1991. god. postaje pripadnikom civilne zaštite u Vojniću, gdje obnaša dužnost stražara kod bolnice i spomenika na Petrovcu sve do kolovoza 1992. god. Iza toga bio je pripadnik XI. brigade, 4. bataljuna, 2. čete, obnašao dužnost vojnika na položajima Popović Brdo i Slunjska Selnica djelujući iz vatrenog oružja po pripadnicima HV i redarstvenih snaga na području Rečice i Blatnice.
BRDAR, SVETOZAR, (Mirko), rođen 5.10.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
BRKIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 18.01.1962. god. u Velikoj Kladuši, općina V. Kladuša (BiH), prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
BRKIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 11.01.1953. god. u Gejkovcu, prebivalište u Gejkovcu, općina Vojnić, Srbin, tijekom 1991. god. bio raspoređen na stražu u selu Grabovcu. U siječnju 1992. god. raspoređen je u drugu jedinicu koja je držala stražu na bosanskoj granici kod mjesta Rudnik, 1993. god. odlazi na položaj u mjesto Ruševac u sastav minobacačkog voda 2. bataljuna. Na minobacaču je bio punilac i pomoćnik nišandžije; na ovom položaju je bio mjesec dana. Ponovno je mobiliziran 30. srpnja 1995. god. u 2. četu 1. bataljuna XIII. brigade tzv. Vojske RSK i rasporeden na području Primišlja, općina Slunj, gdje je oružano djelovao protiv legalne vojske Republike Hrvatske, s cljem sprječavanja dolaska hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija, te radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije. Za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja” uhićuju ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god.
BRKOVIĆ, MILAN, (Rade), rođen 6.01.1953. god. u Donjoj Žrvnici, općina Slunj, prebivalište u Donjoj Zrvnici, Srbin, u rujnu 1991. god. odziva se pozivu tzv. TO koji su mu uputili pobunjeni Srbi i postaje član “Civilne policije” u kojoj ostaje do veljače 1993. god., kada je u Slunju osnovana “Vojna policija”. Po osnivanju ove nelegalne policije pristupa u njezine redove i biva na položajima u Maljevcu, Petrovcu, Sadilovcu i Kupljenskom. Pripadnici HV-a uhitili su ga za vrijeme “Oluje” u blizini Obljaja.
BRUJIĆ, PETAR, (Mile), rođen 4.09.1952. god. u Jasnić Brdu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do studenoga 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malića – Kosjerskog Sela.
BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, državljanin RH, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.
BUNČIĆ, MILE, (Jandro), rođen 1.01.1960. god. u Krstinju, općina Vojnić, prebivalište u Krstinju, Srbin, u svibnju 1991. god. priključio se nelegalnim srpskim postrojbama tzv. Vojske RSK. Naoružanje je dobio od mještanina Mile Bjelivuka. U sastavu paravojne postrojbe l. brigade bio je do 5. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici Hrvatske vojske. Bio je zadužen za čuvanje skladišta kod škole u Kuplenskom.
BUNČIĆ, SLOBODAN, (Danilo), rođen 10.12.1945. god. u Čatrnji, SO Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.
CAR, DRAGOMIR, (Miloš), rođen 28.05.1968. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
CAREVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 28.03.1969. god. u Karlovcu, prebivalište u Tumju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac, Kamenskog, Sajevca i Turnja sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
CAREVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 18.07.1954. god. u Banskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
CIKUŠA, MILORAD, (Marko), rođen 28.06.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Udbinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
CREVAR, MILAN, (Vaso), rođen 17.10.1957. god. u Brnjevcu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MLTP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.
CRNKOVIĆ, PAVLE, zvani Pajo (Milan), rođen 4.07.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Ključaru, općina Vojnić, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.
CVJETIČANIN, MILAN, (Rade), rođen 2.01.1964. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, početkom srpnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Prijavljeni je bio u sastavu seoskih straža u Starom Selu, naoružan poluautomatskom puškom, držeći straže do listopada 1991. god. kada je mobiliziran u 3. graničnu brigadu koja je držala liniju Bijelić (Kulište) do Gejkovca uz granicu.
CVJETIČANIN, PAVAO, (Đuro), rođen 3.10.1926. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
ČAKIĆ, MILOŠ, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
ČALIĆ, ILIJA (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać, prebivalište u Jasiki, Srbin, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine. Zadužio je naoružanje i uključio se u borbu protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga kod Plitvica. Prilikom uhićenja imenovani je bio naoružan.
ČALIĆ, MIRKO, (Luka), rođen 3.01.1957. god. u Dvoru, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
ČAVIĆ, MIŠO, (Branko), rođen 24.10.1956. god. u Grabovcu, općina Rakovica, prebivalište u Zagrebu, Srbin, prije početka oružane srpske oružane pobune bio zaposlen u zagrebačkoj tvornici “Franck”. U kolovozu 1991. god. napušta radno mjesto, odlazi iz Zagreba i dobrovoljno se priključuje pobunjenim Srbima u Novoj Kršlji sa ciljem rušenja ustavno-pravnog poretka RH. Krajem siječnja 1993. god. u Novoj Kršlji osniva se Stožer tzv. TO SAO Krajine, u sastavu kojega je i Čavić.
ČOKEŠA, MILOŠ, (Mane), rođen 17.12.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god., sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske te otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, napustio posao u Policijskoj upravi Karlovac. Pridruživši se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba sudjeluje u oružanoj pobuni protiv legalne vojske RH na području Slunja, a potom odlazi u redove tzv. Milicije SAO Krajine u Vojniću.
ČUČKOVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 29.12.1964. god. u Glini, općina Petrinja, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
ĆELAP, MILAN, (Nikola), rođen 8.04.1962. god. u Glini, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se nelegalnim vojnim postrojbama tzv. RSK. Sudjelovao je u seoskim stražama u selu Mala Vranovina. Od rujna 1991. god. do ožujka 1993. god. bio je pripadnik radne brigade u Topuskom, od ožujka 1993. god. pripadnik 3. bataljuna, 21. graničnog odreda 2. čete, te bio na položaju u Starom Selu, općina Topusko. Od studenoga 1994. god. u okviru 3. bataljuna bio je na položaju u BiH sve do 4. kolovoza 1995. god. kad su se povukli prema Dvoru. Cijelo ovo vrijeme navedeni se borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika, kao i za vrijeme akcije Oluja.
ĆOSIĆ, PETAR (Milan), rođen 18.07.1950. god. u Brdu Utinjskom, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
DAKIĆ, MIRKO, (Marko), rođen 12.04.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
DEJANOVIĆ, DEJAN, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
DEJANOVIĆ, ĐORĐE, (Nikola), rođen 16.07.1969. god. u Velikoj Kladuši (BiH), prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
DEVETAK, DUŠAN, (Dragan), rođen 10.01.1953. god. u Ljubini, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
DEVIĆ, NENAD, (Ljubomir), rođen 14.08.1962. god. u Tesliću (BiH), prebivalište u Aleksincu, Srbin, u kolovozu 1995. god. mobiliziran i upućen u Beograd. Ujutro su ga odvezli do hotela “Bristol”, ukrcali u autobus kninske registarske oznake i odezli u Slunj. Iz Slunja je upućen u Plaški, a odatle na srpsku pobunjeničku crtu u Dabar. Tu je dobio naoružanje, opremu i ratne zadatke.
DMITROVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 1.01.1967. god. u Dugoj Resi, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. Nakon 26. rujna 1992. god. na području Perjasice, općina Duga Resa u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH i legalno izabranih organa vlasti, kao zapovjednik “granične milicije”, u odori s oružjem uhićivao je i saslušavao građane hrvatske nacionalnosti, te je u studenom 1992. god. saslušavao P. Lipošćaka tukući ga gumenom palicom po tabanima i dlanovima. Ovakav način ispitivanja primjenjivao je i prema drugim zatočenicima.
DOBROSAVLJEVIĆ, MILOVAN, (?), zvani Mišo, rođen 1938. god., iz Čatrnje, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.
DOJČINOVIĆ, VID, (Petar), rođen 18.03.1935. god. u Banjoj Luci, Srbin, u jesen 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci te i nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik 21. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem bori se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.
DOKIĆ, MIRKO, (Milić), rođen 12.06.1963. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu zapovjednika straže u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao potčinjenim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Kao odgovorna osoba spriječio je pružanje pravodobne liječničke pomoći zatočenicima hrvatske nacionalnosti, koji su zbog povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.
DOKMANOVIĆ, MILAN, (Miloš), rođen 2.03.1956. god. u Donjem Sjeničaku, Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. radi u policiji tzv. RSK, SUP Vojnić. Kao njihov djelatnik bio je naoružan pištoljem i puškomitraljezom držeći punkt u Banskim Moravicama, a kasnije je obnašao dužnost vođe I. sektora u Upravi Odjeljenja milicije u Donje Sjeničaku, sve do kolovoza 1992. god. kada prelazi u Stanicu javne sigurnosti Tušilović na radno mjesto vođe III. sektora, gdje je radio do kolovoza 1995. god.
DOTLIĆ, MILUTIN, (Dušan), rođen 25.10.1956. god. u Gvozdu, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
DOTLIĆ, MIODRAG, (Dušan), rođen 21.01.1958. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
DRAGANIĆ, NIKOLA, (Dane), rođen 20.09.1932. god. u Pločama, općina Gračac, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, početkom srpnja 1994. god. odazvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba u Vojniću. Tu je zadužio naoružanje i opremu i dobio ratni raspored u XXI. korpus XI. brigade tzv. Vojske RSK s kojom je otišao na pobunjenički položaj u Živković Kosu. Na tom položaju je držao stražu. Stražu je obavljao sve do dolaska Hrvatske vojske, za vrijeme “Oluje”, 4. kolovoza 1995. god. Pobjegao je s položaja i uputio se u pravcu sela Kolarići.
DRAGIĆ, NIKOLA, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
DRAGOJEVIĆ, PETAR, (Teodor), rođen 3.08.1970. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
DRAGOJEVIĆ, RADE, (Lazo), rođen 23.02.1960. god. u Stojmeriću, općina Slunj, Srbin, Tijekom srpnja 1991. god. dragovoljno pristupa u paravojne srpske postrojbe tzv. Vojske SAO Krajine na području Cvijanović Brda, općina Slunj, gdje dobiva oružje i streljivo te u sastavu istih postrojba bojno djeluje protiv legalnih vojnih postrojbi RH.
DRAKULIĆ, DUJO, (?), 40 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
DRAKULIĆ, MIJO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
DRAKULIĆ, NINE, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
DRLJAČA, NIKOLA, (?), 35 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
DRPA, MIODRAG, (Stevan), rođen 1.06.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
DRPA, NIKOLA, (Stevo), zvani Car, rođen 15.11.1941. god. u Trstenci, općina Vrginmost, Srbin, u prosincu 1991. god. priključuje se sastavu tzv. XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigadi, 1. bataljunu, 1. četi naoružavši se. Držao je položaje od sela Trepča pa do mjesta Sredičko Desno. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH.
DUDUKOVIĆ, NEBOJŠA, (Đuro), rođen 6.10.1949. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
DUDUKOVIĆ, NEDELJKO, (Nebojša), rođen 23.08.1971. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
DŽAKULA, DUŠAN, (Đuro), rođen 22.04.1968. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
ĐAKULA, ĐURO, (Milan), rođen 1.09.1948. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, tijkom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje.
ĐONDRIĆ, NENAD, (Milorad), rođen 14.12.1970. god. u Bukinjama, općina Tuzla, prebivalište u Tuzli, Jugoslaven, na privremeno okupirani dio teritorija dolazi iz Tuzle, gdje je živio s majkom i sestrom, kod rođaka Đure Relje. Dana 9. travnja 1994. god. u Veljunu, općina Slunj, na privremeno okupiranom dijelu RH, mobiliziraju ga pobunjeni Srbi u vojsku tzv. SAO Krajine, gdje zadužuje naoružanje i vojnu opremu. Mobilizirao ga je “oficir bezbednosti” Mile Peruča. Rasporeden je u II. mješoviti artiljerijski divizion, na topovima call. 130 mm, gdje obnaša dužnost računača na kojoj ostaje do 18. listopada 1994. god. i na takav način sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske.
ĐURIĆ, RATKO, (Momčilo), rođen 22.02.1942. god. u Tušiloviću. općina Karlovac, Srbin, od 15. kolovoza 1991. god. pripadnik je XXI. korpusa, XI. brigade, 4. bataljuna, 3. čete, 2. voda srpskih paravojnih snaga na položaju na području Tušilovića, tzv. “Stijeni”, sve do 24. siječnja 1992. god. Nakon toga, do 17. srpnja 1992. god. nalazio se na položajima na području Ribara u sastavu pješadijskih postrojba te od 24. sijčenja 1993. god. do 7. kolovoza 1995. god. na položaju na području mjesta Brežani. Bio je sudionikom napada na pripadnike HV te civilnog nesrpskog stanovništva na ovim područjima.
ĐURIĆ, VLADIMIR, (Ratko), rođen 8.04.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u prosincu 1991. god. prstupa nelegalnim srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, topničkoj postrojbi koja je s položaja iznad Tušilovića bojno djelovala po Karlovcu, a tijekom ožujka 1993. god. preraspoređen je u tzv. Jurišni bataljun stacioniran na Vojnom poligonu Cerovac u kom je aktivno djelovao.
GAĆEŠA, MILORAD, (Gliša), rođen 10.04.1952. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
GAĆEŠA, MIRKO, (Radivoj), rođen 23.02.1953. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. Vojske Krajine, te u početku kao pripadnik tzv. TO naoružan poluautomatskom puškom držao seoske straže u selu Udbinji, da bi kasnije kao pripadnik XI. brigade, 1. bataljona, 2. čete odlazio na borbenu crtu u selo Kamensko. U vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
GAVRILOVIĆ, ŽARKO, (Radomir), zvani Flint, rođen 8.09.1952. god. u Mladenovcu (Srbija), prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv za vojnu vježbu (imenovani se 1991. god. prijavio kao dobrovoljac). Na pozivu je pisalo da se javi u vojarnu u Mladenovcu, 2. kolovoza 1995. god. Odatle je upućen u Beograd, u vojarnu na Voždovcu, kamo nisu išli, već su ga dovezli na autobusni kolodvor. Rekli su mu da ga je pozdravio pukovnik Mihailović. Tu je ušao u autobus i zaputio se prema Slunju. Autobus je bio kninske registarske oznake. Iz Slunja je poslan u Plaški, a odatle na prvu pobunjeničku srpsku crtu u Dabar. Tu su dobili naoružanje i ratne zadatke.
GENERALOVIĆ, JOVO, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
GLUŠIĆ, MILAN, (Bogdan), rođen 26.10.1964. god. u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (?), 41 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
GOJKOVIĆ, MARKO, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
GOJKOVIĆ, MILOŠ, (?), 55 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
GOJKOVIĆ, SIMKAN, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
GREDELJ, MARKO, (Đuro), rođen 17.03.1950. god. u Turilovićima, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. rujna 1991. god. do 6. kolovoza 1995. god. služio u nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Turilovićima u sastav tzv. TO Turilović pri artiljerijskoj jedinici te je naoružan automatskom puškom išao na borbene položaje u Turilovićima, Rakovici, Veljunu i Kestenovcu.
GRUBJEŠIĆ, DARKO, (Nikola), 32 godine, iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, (?) čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. u Kesteniku. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na Pomorcu, Marlovcu i Donjoj Perjasici.
GRUBJEŠIĆ, MARJAN, (?), rođen 1962. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.
GRUBJEŠIĆ, NEDJELJKO, (Todor), rođen 1955. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.
GRUBJEŠIĆ, RADE, (Todor), rođen 1957. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.
GRUBJEŠIĆ, SVETOZAR, (?), rođen 1959. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.
GRUDIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 21.02.1937. god. u Rajić Brdu, općina Vojnić, prebivalište u Kolariću, općina Vojnić, Srbin, u jesen 1991. god. priključio se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, kada je na poziv Vojnog odsjeka Vojnića ušao u sastav tzv. Radne jedinice. Ova jedinica prelazi u Civilnu zaštitu tijekom 1992. god. Kao pripadnik ovih nelegalnih postrojba pobunjenih Srba sudjeluje u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske.
GRUJIĆ, VLADIMIR, (Marko), rođen 16.01.1958. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
GVOIĆ, MIRKO, (Đuro), rođen 9.11.1963. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, u lipnju 1991. god. priključio se postrojbama tzv. RSK u sastav TO sve do svibnja 1992. god. dajući stražu u selu. Iste godine raspoređen u XIX. brigadu koja je držala položaje kod Lasinje.
GVOZDENOVIĆ, MILOŠ, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
GVOZDENOVIĆ, NIKOLA, (Janko), zvani Niđo, rođen 12.10.1957. god. u Ključaru, općina Vojnić, u drugoj polovici 1991. god. u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost milicijskog istražitelja, te je u zatvorskim prostorijama dopuštao drugima, a i sam premlaćivao uhićenike, iznuđivao priznanja, te uhićenicima dijelio formulare koje su morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar to nije odgovaralo istini.
HODŽIĆ, NIJAZ, (Jusuf), rođen 3.01.1965. god. u Bihaću, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.
HRKMAN, ĐURO, (Đuro), rođen 27.03.1950. god. u Krstinju, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od 4.10.1991. god. na dužnosti zapovjednika “Štaba civilne zaštite” koji je preko sebe imao Veterinarski vod, vod RHB zaštite, Građevinski vod i ekipe prve medicinske pomoći, što obavlja do 3. kolovoza 1995. god. kada se priključuje u 21. granični odjel, pod zapovjedništvom Mile Novakovića, te sudjeluje u borbama protiv oružanih postrojba RH na području Rakovice.
IVANIŠ, ILIJA, (Nikola), rođen 14.03.1939. god. u Kestenovcu, općina Donji Lapac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik TO, odnosno oružanih paravojnih postrojba Vojske tzv. SAO Krajine, izvršavao vojne zadatke, obnašao stražarsku dužnost čuvajući mjesto Kestenovac, a od ožujka 1995. god. do srpnja 1995. god. obnašao čuvarsku dužnost čuvajući vojne objekte na aerodromu Željava.
IVANOVIĆ, MILE, (?), 38 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.
IVKOVIĆ, BORO (Rade), rođen 19.06.1959. god. u Ogulinu, općina Ogulin, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Perjasici.
JAKOVIĆ, ĐOKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
JAKOVIĆ, MILE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
JAKOVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
JAKŠIĆ, DUŠAN, (Adam) rođen 28.02.1928. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik pričuvnog sastava JNA bio je jedan od organizatora oružane pobune na području Banskih i Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom svibnja 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama na tom području, te postavljanju barikada na prometnicama prema Karlovcu.
JANJANIN, PAJO, (Nikola), rođen 16.02.1967. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
-----------------------------------------------------------
ŠTIT - BJELOVAR
BRANKO STOJKOVIĆ
0958148290 (Tel/mob.)
brankostojkovic152@yahoo.com
|
