CRNI BLOG KOMUNIZMA https://blog.dnevnik.hr/crniblogkomunizma

subota, 05.01.2008.

OPET NOVI INOZEMNI NAPAD NA REPUBLIKU HRVATSKU NA OSNOVI TITOISTIČKE LAŽNE BROJKE O NAVODNO "700.HILJADA" SRPSKIH ŽRTAVA U NDH

Zagrebački Večernji list objavio je 4. siječnja 2008. vijest Hrvatske izvještajne novinske agencije o najnovijem pokušaju oživljavanja komunističkog mita o „700 tisuća ubijenih Srba u NDH“ koji je nakon Drugog svjetskog rata do pada Berlinskog zida važio u Jugoslaviji kao službena brojka ubijenih Srba u Drugom svjetskom ratu na području NDH. Navedena izmišljotina jugoslavenske komunističke partije, inicirana od velikosrpske šovinističke frakcije unutar nje, na čelu sa članom Srpske akademije nauka i umjetnosti, Dobrice Ćosića, preuzeta od vođe srbijanskih komunista Slobodana Miloševića kao glavni propagandistički trik za huškanje prekodrinskih Srba na pobunu u Hrvatskoj protiv nove hrvatske države sa ciljem stvaranja „Velike“ Srbije i etničkog čišćenja hrvatskog naroda sa hrvatskog i bosanskohercegovačkog prostora.

Neue Rheinische Zeitung iz njemačkoga starorimskoga grada Kölna (Cologne) na rijeci Rheini, novine u kojima su 1848. svoja stajališta objavljivali tvorci totalitarnog komunizma Karl Marx i Friedrich Engels, objavile su on line izdanju tih novina 2. siječnja 2008. paraznanstveni uradak njemačkog ateista i kritičara Rimokatoličke crkve, Karlheinza Deschnera, vanjskoga suradnika Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) iz Beograda. U članku „Jugoslavija nekoć kao danas“ je Deschner ponovio velikosrpsku i jugokomunističku propagandu o navodno „700 tisuća“ ubijenih Srba u NDH od strane ustaškog režima poglavnika Pavelića.

Hrvatski povjesničar njemačkog etničkog podrijetla, dr. Vladimir Geiger, iz Hrvatskog instituta za povijest, i voditelj znanstvenog projekta „Ljudski gubitci Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću“ naveo je u vezi Deschnerovih optužbi na račun Republike Hrvatske „kako je imalo upućenijima jasno da su navodi i podaci preuzeti iz stare jugoslavenske literature, ili što je vjerojatnije, iz novije srbijanske literature koja i dalje zastupa stare stavove i navode o ustaškim zločinima i stradanjima Srba“. Podsjetio je također da su historiografija (nauk o povijesti), demografija (nauk o broju umrlih i rođenih) i viktimologija (nauk o žrtvama) podatke o broju stradalih Srba u NDH, koje navodi Deschner, u potpunosti odbacile.

Niti godinu dana nakon prvog velikog napada na Republiku Hrvatsku, na hrvatski, narod, na Oca domovine, na povijesnu znanost, pa i na zdrav razum, koji je poveo njemački profesor i lingvist Wolf Oschlies u njemačkom on line političkom mjesečniku za politiku i povijest, Europsko-Azijski magazin (www.eurasischesmagazin.de) gdje je objavio dva članka u kojima je negirao postojanje hrvatskog jezika, i postojanje jugokomunističkih žrtava, proglasivši „Bleiburg“ mitom „hrvatskih fašista“, a Oca domovine Antu Starčevića nazvao „političkim patuljkom“, te pravašku ideologiju „pretečom Hitlerove nacističke ideologije“, Karlheinz Deschner nastavlja tamo gdje je Oschlies stao. Unutar razdoblja od početka 2007. do početka 2008. kada imamo dva velika napada na hrvatski narod, koje velikosrpski i jugoslavenski apologeti kolektivno optužuju za rasizam i fašizam, službeni predstavnici rasističke i fašističko-komunističke tako zvane „Republike Srpske“ na čelu s velikosrpskim političarem Dodikom najavljuju sudsku optužnicu protiv Republike Hrvatske i zahtjev za plaćanjem novčane odštete srpskim žrtvama iz NDH. Nekoliko tjedana prije te najave je bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista objavilo rezultate ankete po kojoj su bosanskohercegovački Hrvati navodo Milorada Dodika proglasili najboljim političarem godine u Bosni i Hercegovini u 2007. godini. U isto vrijeme je Međunarodni sud pravde (ICJ), sa sjedištem u Den Haagu, na kojemu se raspravljalju optužbe za genocid, odbacio tužbu države Bosne i Hercegovine protiv Republike Srbije za odgovornost za velikosrpski genocid u BiH od 1992. do 1995. godine, ali je istovremeno utvrdio u odbačenoj presudi da je genocid počinjen u Srebrenici, i da „se Republika Srpska temelji na genocidu“, a da „je Miloševićev režim mogao spriječiti Karadžićeve Srbe u izvršenju genocida“ nad bosanskim muslimanima, te da Republika Srbija snosi moralnu odgovornost za genocid.

Velikosrpske laži o tome da ne postoji hrvatski jezik ni hrvatski narod, te najava obračuna s Hrvatima počela je 1902. godine kada je glasilo Srpske samostalne stranke u Hrvatskoj, „Srbobran“ preuzelo jedan članak jednog autora iz Srbije i tiskalo ga u Zagrebu pod naslovom „Srbi i Hrvati“, pod sintagmom „Do istrage vaše ili naše“. U tom šovinističkom članku je Hrvatima odricana njihova nacionalnost i nacionalna zasebnost, kao i postojanje hrvatskog jezika. Tri godine nakon toga je nekoliko hrvatskih stranaka na čelu sa strankom bivšega pravaša Frana Supila ušlo u koaliciju sa Srpskom samostalnom strankom (SSS), na koju se danas poziva stranka Milorada Pupovca (SDSS), koja ulazi u novu vladu premijera Sanader (HDZ), i stvorilo u povijesti poznatu „Hrvatsko-srpsku koaliciju“ koja je ukinula hrvatski morfološki ili „korienski“ pravopis koji je napisao Ljudevit Gaj, i koja je svojom „politikom novog kursa“ napustila pravaški hrvatski kurs Oca domovine Ante Starčevića, i krenula Strossmayerovim jugoslavenskim kursom prema stvaranju jugoslavenske umjesto hrvatske države. Godine 1945. došlo je od strane jugoslavenskih komunista i velikosrpskih šovinista, uz pomoć njihovih hrvatskih partizanskih sluga, do temeljite „istrage“ nad hrvatskim narodom koja se u međunarodnom i hrvatskom pravu zove GENOCID. Nakon toga je komunistička partija na čelu s Josipom Brozom Titom, Vladimirom Bakarićem, Aleksandrom Rankovićem i drugim ratnim zločincima oklevetala hrvatske žrtve komunizma (titoizma), pustivši propagandističku laž da su hrvatske žrtve komunizma stradale koncem Drugog svjetskog rata u zank osvete zbog „700 hiljada“ navodno ubijenih Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, a tu laž o navodnoj osveti Titovih partizana sustavno ponavlja i aktualni hrvatski predsjednik Mesić. Ujedno je Titovoj vladi brojka od „700 hiljada“ navodnih srpskih žrtava ustaškog terora služila kao alibi da od tadašnje zapadnonjemačke vlade zatraži visoku ratnu odštetu koja bi ispala znatno manja da je i broj žrtava bio manji. Naime, Zapadna Njemačka platila je Jugoslaviji odštetu od preko jedne milijarde maraka za sve srpske žrtve ustaškog režima, što bi u današnjoj vrijednosti iznosilo nekoliko milijardi eura.

Kada je prilikom otvaranja novoga postava muzeja holokausta Jad Vašem u Jeruzalemu srpski predstavnik „Republike Srpske“ i član Predsjedništva BiH, Paravac, predbacio predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću da je u NDH stradalo „700 hiljada“ Srba, hrvatski je predsjednik prešutio taj žestoki napad i tešku optužbu koju je Paravac izrekao u mnogobrojne kamere svjetskih televizijskih postaja, dok je za ununutarnju uporabu odnosno za zamazivanje očiju domaćoj javnosti Mesić u kamere Hrvatske televizije ispričao jedan vic kao odgovor na Paravčevu optužbu. To nije niti prvi niti jedini put da kriptokomunistički državni vrh Republike Hrvatske u eri međunarodne osude zločina komunizma hvali komunističkog tiranina i jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita, i kurvanjski šuti na velikosrpske napade na temelje hrvatske države, na hrvatski narod, jer optužbe o navodno „700 hiljada“ ubijenih Srba u NDH idu ka cilju da se današnje generacije hrvatskog naroda proglase genocidnima, te da Hrvati ne bi trebali imati samostalnu nacionalnu državu jer eto, u povijesti su navodno uvijek bili genocidni, pa su to navodno i u posljednjem ratu kada su navodno etnički očistili ostatke ostataka nekoć zaklanog srpskog naroda u Hrvatskoj, koji je od navodno neoustaškog režima Republike Hrvatske etnički ošišćen u „Oluji“. (Sjećamo se izjave jednoga od vođa pobunjenih Srba 1991. godine, Jovana Raškovića, o „zaklanom srpskom narodu u NDH“.) Prilikom takvih teških i neprihvatljivih kvalifikacija od strane predstavnika „Republike Srpske“, njezini čelnici gostuju u emisiji „Nedjeljom u dva“ na Hrvatskoj televiziji (gost Milorad Dodik, premijer tzv „Republike Srpske“), bez da se takvima postavi ijedno pitanje o najavljenoj srpskoj tužbi protiv Republike Hrvatske zbog navodno „700 hiljada“ srpskih žrtava u ustaškom jasenovačkom logoru, i bez da se takvima u Srbiji i u Hrvatskoj predoči od službenog Zagreba službena brojka o „38 tisuća“ srpskih žrtava u jasenovačkom logoru koji je 2005. objavila hrvatska javno-pravna ustanova „Spomen-Područje Jasenovac“.

Predstavnici diplomatsko-konzularne službe Republike Hrvatske u svijetu, kao ni Ured predsjednika Republike Hrvatske i MVP RH se, na sramotu predsjednika Mesića i premijera Sanadera, ne osjećaju pozvanima demantirati velikosrpske laži o „700 hiljada“ srpskih žrtava u Jasenovcu (1941. – 1945.) Razlog poznatoj „hrvatskoj šutnji“ je što aktualni državni vrh drži da se „komunistička partija u Drugom svjetskom ratu borila za slobodu“, i da je Tito navodno pozitivna povijesna ličnost i vođa antifašističkog pokreta, a istovremeno prešućuje da se maršal Tito nalazio 1945. na čelu genocida nad hrvatskim narodom, a za vrijeme Drugog svjetskog rata da su Titove partizanske postrojbe počinile cijeli niz ratnih zločina, i da su se jugoslavenski komunisti nalazili na čelu (Oktobarske) revolucije na području današnje Republike Hrvatske od 1941. do 1946. godine. (Vidi knjigu coautora Vladimira Geigera „PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1941. – 1946. DOKUMENTI“, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod, 2005.)

„Danas su i ozbiljniji srbijanski stručnjaci odustali od megalomanskih brojeva“, podsjetio je Geiger (ne navodeći kako se ti stručnjaci u Srbiji zovu), dodavši kako je brojka od 750.000 ubijenih Srba u NDH, koje Deschner navodi, najogledniji primjer kakvu je literaturu koristio“. Literatura koju je Deschner koristio je literatura nekadašnje jugslavenske marksističke (titoističke) histriografije. „No, bit članka, kako smatra Geiger, nije stradanje Srba u NDH, on je nadasve usmjeren protuhrvatski i protukatolički“.

„Njemački publicist Karlheinz Deschner u članku „Jugoslavija nekoć kao danas“ tvrdi kako je rimsko papinstvo poticalo stvaranje svih fašističkih država, te da je najviše pogodovalo najgorim zločinačkim režimima kao što je, kako tvrdi, bio onaj Ante Pavelića u Jugoslaviji. Deschner navodi kako je u „katoličkom križarskom pohodu“ u NDH ubijeno oko 750 tisuća Srba, a da ih je oko 240 tisuća pod prisilom prešlo na katoličanstvo“, navodi Večernji list, i nastavlja kako navedeni njemački publicist i suradnik srpske Akademije u članku tvrdi „kako se bez znanja o tim krvoprolićima „ne mogu razumjeti ni današnji događaji u kojima su sudjelovali ministri Nijemcima bliskih Sjedinjenih Američkih Država kao i Kohl-Genscherova vlada, koja također nosi veliki dio krivnje“.“

Američki povjesničar F. William Engdahl je u svojoj knjizi „STOLJEĆE RATA...“ dokazao da fašističke države nije stvorila Sveta Stolica na čelu s papama, nego je fašističke države stvorio liberalni naftno-bankarski ustroj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, jer su izravno financijski podupirali Mussolinijev fašistički režim na vlasti, i Hitlerovu nacističku partiju NSDAP u borbi za dolazak na vlast i ostanak na vlasti nakon 1933. godine, kao što su britanska i njemačka vlada 1917. podupirale Lenjinovu boljševičku partiju u nasilnom dolasku (revoluciji) na vlast u Rusiji, i stvaranje komunističke države (SSSR).

Čitatelji neka sami zaključe čemu danas služe gore navedeni napadi na međunarodno priznanje Republike Hrvatske od strane katoličkog kancelara Helmuta Kohla i tadašnje njemačke vlade, te Svete Stolice, koje lansiraju krugovi bliski srbijanskoj državi, jer SANU je javno-pravna institucija Republike Srbije, kao što je i vlada četničke „Republike Srpske“ bliska Republici Srbiji u kojoj, usput rečeno, trećina biračkoga tijela bira predstavnike velikosrpske ideologije i četničkoga pokreta dok je u Hrvatskoj ustaški pokret nestao 5. svibnja 1945. godine, a neoustaški pokret, predvođen od Ante Đapića, na poticaj udbaških struktura u Republici Hvatskoj, doživio je nedavno izborni i politički slom. Druge neke ustaški orijentirane stranke pod pravaškim imenima, kao HČSP... koje dolaze sa političklog spektra ekstremne desnice tako i tako služe vladajućoj stranci HDZ kao lijepak za ekstremiste odnosno pobornike poglavnika Pavelića, kao što i Anto Đapić služi tome da bi HDZ mogao ustvrditi da „pravaška opcija“ spada u ekstremnu desnicu a HDZ u politički centar. U isto vrijeme je HDZ-ov režim devedesetih godina političkim atentatima, montiranim političkim procesima i uvođenjem medijske cenzure uništio demokratsku pravašku hrvatsku desnicu i uveo kriptokomunističku diktaturu u Republici Hrvatskoj koja priječi obranu od bilo kakvih velikosrpskih napada iz inozemstva.

CBK, 05.1.2008.

05.01.2008. u 22:23 • 15 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

0


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga Black Blog of the Communism

Prosvjećivanje o totalitarnom komunizmu / titoizmu, posljedicama marksističke (titoističke) ideologije danas, o žrtvama komunizma/socijalizma, kao i komentiranje političkih zbivanja u našem društvu i svijetu oko nas.
Zanima me prošlost onakva kakva je zaista bila kako bih imao miran i siguran život u sadašnjosti i budućnosti, jer:

Samo nas istina može spasiti!

Zanimaju me svi hrvatski i svjetski politički, ekonomski, kulturni i socijalni događaji, ali onako kako su se zaista dogodili.
Mišljenja sam da nam se servira potpuno kriva slika svijeta i povijesti. Korumpirani političari, pokvareni tajkuni, ratni profiteri, stvaraju nam iluziju koju održavaju mas-mediji, ujedno skrivajući istinu.
Mas-mediji ne služe narodu i ne služe kao pas-čuvar i korektiv vlade i vlasti nego predstavljaju instrument propagande za širenje velikih laži i pokoravanje čovjeka, naroda i većine društva volji materijalno bogate, utjecajne, pohlepne, bešćutne, parazitske manjine.
Stoga izvještavam o onome što se zaista dogodilo, i slobodan sam komentirati, a vi ste slobodni izreći svoje mišljenje, i ako se s vašim mišljenjem neću složiti, žrtvovat ću svoj život da možete izreći vlastito mišljenje. Mislite samostalno, razmišljajte autonomno i budite solidarni s dobronamjernim ljudima poput vas. Gori od onih koji čine zlo su samo oni koji o zlu šute!
Vaš CBK:-)

Photobucket


Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket




Erich Fromm

“Zar nije želja za preoblikovanjem svijeta po nekoj idealnoj slici važan dio čovjekovog bića? Osim toga komunističko društvo potkrada pojedinoj osobi njenu odgovornost: uvijek su “oni” ti koji odlučuju, a ne “on ili ona”. Privlačnost totalitarnog sistema, kojeg su nesvjesno iskusili mnogi ljudi, povezana je izvjesnim strahom od slobode i odgovornosti. To pojašnjava popularnost mnogih autoritarnih sistema.”

Link

CroSirmium
Korak od sna
Tragična misao
ZoomPolitikONjavascript:%20void(0);
Žubor vode
Borgman
ludlud
45 lines
Tinolovka
Krmeljava
Vjetar Tuge
Nova politika


Tisak i portali vijesti:

HRVATSKO PRAVO ONLINE
Tinolovka-News
Hrvatski online dnevnik SLOBODA
DRAGOVOLJAC
Dnevno.hr
Javno novinarstvo
Večernji list u Zagrebu
Zdravstveni (pre)odgoj
Anti-globalistički portal vijesti i komentara ASR
Geo-politički Europsko-Azijski Magazin
Skrivena am. povijest 20. st.
Svjetski antiglobalistički pokret ATTAC
Web-arhiva
Advance - Dnevne vijesti iz svijeta
Analiza i kritika politike Zapada
IX BOJNA HOS


www.crniblogkomunizma.blog.hr

e-Mail Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma:
hrcentar.izk@gmail.com

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Memorijal žrtvama komunizma u Pragu, dok u Zagrebu imamo Trg maršala Tita i četvrt milijuna maršalovih žrtava ali ne i Trg žrtava komunizma


Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

"POWER TO THE PEOPLE!"
(John Lennon)

John Lennon je rekao:

"Naše društvo vode luđaci, u svrhu ostvarenja luđačkih ciljeva.
Vjerujem da nama upravljaju luđaci, i da nas vode do ludoga kraja, i
vjerujem da će me luđaci zatvoriti, zato što to tvrdim."

PS: ubio ga je luđak.

“Za mene se bogatstvo jedne zemlje i snaga jednog naroda mjeri kvantitetom i kvalitetom intelektualnog potencijala. Revolucija ima samo onda smisla ako podupire rast i razvoj tog potencijala: znanstvenicima se treba ukazati respekt a dok spašavamo vlastitu kožu obezglavljujemo naš narod, mozak našeg naroda.” (Književnik i zagovornik Oktobarske revolucije Maksim Gorki u prosvjednom pismu boljševičkom vođi Vladimiru Iljiču Uljanovu Lenjinu.)

Kao što je Gorkijevo pismo bilo vidovito, tako je Lenjinov odgovor bio brutalan i primitivan:

“Nije pravilno bacati intelektualne snage naroda u isti koš s građanskim intelektualcima. Intelektualne snage radnika i seljaka rastu i učvršćuju se u borbi za pad buržoazije i njene pomagače – intelektualce, lakaje (sluge) kapitala koji su si umislili da su mozak naroda. U stvarnosti to nije mozak, to je drek.”

(Izvor: „Crna knjiga komunizma“, München – Zürich, 1998., izvorni naslov: „Le livre noir du communisme“, Pariz, 1997. Pozitivna kritika o Crnoj knjigi komunizma u svjetski poznatom i renomiranom „The New York Times – International“, od 21. studenog 1997. u članku Alana Ridinga pod naslovom: „Komunizam i zločni – Francuska četka za „best-sellere“)

Vrijeme preziranja uskoro je zamijenilo vrijeme hladnokrvnog ubijanja nevinih ljudi. Lenjin je uspostavio komunističku diktaturu jednog politički crvenog, ultralijevog, ekstremnog režima koji se odmah pokazao kao krvavi, teroristički režim. Brzo revolucionarna vlast više nije stupala reaktivno, kao obrambeni refleks protiv nasilnih carskih postrojbi već je nastupala aktivno. O karakteru Lenjinovih boljševika svjedočio je u kolovozu 1918. vođa menjševika Jurij Martov:

“U prvim danima njihovog dolaska na vlast, iako su ukinuli smrtnu kaznu, boljševici su počeli ubijati. Ubijali su zarobljenike iz građanskog rata, kao što rade još samo divljaci. Ubijali su svoje neprijatelje koji su se nakon bitke njima predali s lažnim obećanjem boljševika da će ih amnestirati. Nakon što su likvidirali desetke tisuće ljudi bez sudske presude, boljševici su krenuli u sveopće likvidacije ljudi. Osnovali su revolucionarni tribunal za suđenje neprijateljima sovjetske vlasti. Beštija je uhvatila miris tople ljudske krvi. Stroj za ubijanje ljudi u punom je pogonu. Gospoda Medvedev, Bruno, Peterson i Karelin, suci Tribunala, zasukali su rukave postajući krvnici. Politički teror kojega su boljševici uveli u listopadu proširio je svoje papke po cijeloj Rusiji.”

(Izvor: 'Crna knjiga komunizma'. Titova tzv. Socijalistička revolucija, raspaljena 22. lipnja 1941. kroz partizansku ustaničku pušku, kopirala je Oktobarsku revoluciju Lenjinovih boljševika, i po istom obrascu se od 1941. do 1945. obračunavala sa zarobljenim neprijateljima, kao u Rusiji 1918. – 1920. godine.)

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

„Ask not what your country can do for you
ask what you can do for your country“

(Predsjednik John F. Kennedy, anti-fašist, demokrat i
anti-komunist)


„Ich bin ein Berliner“

(JFK, u Berlinu, 1963. u znak prosvjeda protiv početka gradnje komunističkog Berlinskog zida.)

CROATIAN CENTER OF SURVEY THE CRIMINAL COMMUNISM - VOICE OF THE VICTIMS
e-Mail: hrcentar.izk@gmail.com

Photobucket
HRVATI, PROBUDITE SE!
Dobroslav Paraga

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

"Ne, nećemo biti zadovoljni dok pravo ne teče kao voda a pravda kao ogromna bujica!"
(Borac za ljudska prava Martin Luther King Jr.)

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

„Tko je radeći za neprijatelja vršio agitaciju i propagandu rječju, djelom i pismom, naročito književnošću i umjetnošću, kažnjava se smrću, a samo u slučajevima vrijednim naročitog obzira prinudnim radom i gubitkom građanskih prava, proglašenjem za neprijatelja naroda te konfiskacijom imovine.“
(Predsjednik boljševičkog, protunarodnog tzv. 'Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske', Vladimir Nazor, u Topuskom, 18. svibnja 1944. godine.)

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

„Goli otok“ – jugoslavenski „Dachau“, logor koji vlasti RH uporno odbijaju proglasiti edukacijsko-memorijalnim centrom po uzoru na jasenovački logor.

Photobucket
Povijesni dokumenti o cinkeru
Josipu Brozu "Valteru Titu"

„Ubrzo nakon okupacije svakog grada i sela, partizani su uveli strašnu diktaturu komunističke Partije. Počeli su s „likvidacijom” svih „sumnjivih” elemenata ili onih koji su im se činili dovoljno sumnjivima. Ali, kakvo je to „čišćenje” bilo!!“
(Iz dopisa britanskog veleposlanika u Vatikanu britanskom ministru vanjskih poslova, Anthonyu Edenu, 11. svibnja 1945. o događajima u Titovoj Jugoslaviji i obračunu jugokomunista s hrvatskim stanovništvom pod lažnim izgovorom klasne borbe s „ostacima fašizma“)

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Centar medijske cenzure u Hrvatskoj
Prisavska kratkovidnica

Bez obzira kako se neka TV u Hrvatskoj zvala, TV laže!

TV ne predstavlja istinu. TV je zabavni park. Nikada od nas na televiziji nećete čuti istinu! Pričat ćemo i pokazati vam svako sranje koje poželite čuti i vidjeti. Lažemo kao na tekućoj traci, i notorni smo lažljivci. Trgujemo iluzijama, i ništa od toga nije istina. Stvarno mislite da je TV ujedno i realnost? To je ludost. Pogledajte se! Radite sve što i TV, govorite kao što govori TV, oblačite se kao što se TV oblači, jedete kao što TV jede, odgajate vašu djecu kao što to čini TV, i mislite isto kao i TV. Stoga, isključite taj TV, zdravlja i pameti radi!!!

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Die Intelligenz einer Leserschaft erkennt man an ihren Fragen!
Inteligenciju čitateljstva prepoznaje se po njegovim pitanjima!
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ)

Ne živite s lažima!
HRVATSKO PRAVO ONLINE
www.hrvatsko-pravo.hr
(Citat žrtve komunizma Aleksandra Solženjicina)

"Kad smo u ranu zoru napustili Užice, poput lopova, nitko nas nije ispratio, čak ni oni koji su nas voljeli." (Titov suborac, crnogorski boljševik, i disident, Milovan Đilas, o odlasku Josip Broza Tita i njegovih partizana iz srbijanskog grada Užice, koncem 1941. godine.)

Novinarka Hrvatskog Radio Vukovara, Alenka Mirković, kolegica Siniše Glavaševića, zapisala je ove retke u svojim uspomenama na bitku za Vukovar:

Photobucket

"Napokon sam uspjela upoznati i famozne hosovce. Stigli su još krajem rujna (1991. u Vukovar), no, odmah su otišli na položaje na Sajmištu gdje je bilo tako žestoko da se nismo usuđivali ići tamo, niti su oni imali vremena dolaziti k nama u štab. Prije nego su i došli u grad, izazvali su pravu buru. O njima su se pričale bajke: da su prošli specijalnu obuku, da su savršeno opremljeni i naoružani, da slušaju samo Paragu, da će, kad obrane Vukovar, krenuti do Zemuna, da su strojevi za ubijanje, gotovo šehidi (Božji ratnici)… Dugo nismo bili svjesni onoga što se s Hrvatskim obrambenim snagama i Paragom događalo u Zagrebu. Kada smo u (hrvatskim) vijestima čuli da ih nazivaju paravojnim formacijama bili smo ogorčeni. Naši su hosovci držali najteže položaje u gradu, ginuli danomice, a civili koji su se povlačili u sigurnije dijelove grada pričali su sa divljenjem i zahvalnošću kako je jedan od njihovih zapovjednika svojim ljudima rekao da će osobno ustrijeliti svakoga tko se sa položaja (prema neprijatelju) povuče a ne evakuira i posljednjeg civila… Vrijeđali su naše dečke koji su, vojni ili paravojni, u Vukovar došli. Od onih «regularnih» nije bilo ni traga…" (Izvor: knjiga Alenke Mirković pod naslovom "Glasom protiv topova")

<strong>"Ne bojte se Hrvata. To su plašljive životinje, strvinari. Ja sam se sa njima obračunavao u prošlom ratu /WWII/... Zapamtite, sa Hrvatima ne sme biti nikakvih razgovora - sa njima možemo razgovarati samo kroz puščane cevi. Oni su crna vojska Vatikana, a i sami ne znaju ko su. Granice srpskih zemalja dopiru doklen su naši hramovi, naši domovi, naši grobovi. Bog je s nama, jer ne otimamo ništa tuđe, nego tražimo svoje. Nek se Hrvati ispreče ispred nas, pa da vidimo kom obojci, kom opanci!"

Izjava srpskog šovinista i četničkog "vojvode", zapovjednika zloglasne tzv. "Dinarske četničke divizije" iz Knina u Drugom svjetskom ratu, "popa" Momčila Đujića, na beogradskom "nezavisnom" Radiju B-92 poslije pokolja nad 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu na Dunavu kod Vukovara, svibnja 1991.
Ratni zločinac Momčilo Đujić se s Hrvatima obračunavao na način da je njegova četnička jedinica izvršila etničko čišćenje hrvatskih civila u Dalmatinskoj zagori i kninskoj krajini. Ministarstvo pravosuđa SAD odbilo je zahtjev Ministarstva pravosuđa RH za izručenjem "popa" Đujića hrvatskom pravosuđu zbog optužbe za ratne zločine, jer Momčilo Đujić i njegova četnička jedinica imaju antifašistički status.

Dopisnik britanskog The Guardian iz bivše Jugoslavije, g. Ian Traynor, svjedočio je o odgovornosti britanske vlade premijera John Majora za ratnu agresiju Jugoslavije i Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu:

„Britanci su pomagali Miloševića najprije u Hrvatskoj, a onda na još teži način u Bosni. Britanski lordovi, nasljeđujući jedan drugoga kao međunarodni posrednici /lord Carrington, lord Owen/, i visoki vojni časnici na zapovjednim položajima u operacijama Ujedinjenih naroda (UNO), čuvali su Miloševića od intervencije Natopakta. Britanska vlada stavila se na stranu Rusa protiv Amerikanaca, otklanjajući pritisak od /srbijanskog i jugoslavenskog predsjednika/ Miloševića, a tog ratnog zločinca tretirala je kao ključ rješenja, dok je on bio najveći problem.“

Mi Hrvati imamo dvie narodne mane, iz kojih izvire sva naša nesreća: mi svakomu vjerujemo bez da promišljamo, i lahko zaboravljamo krivice koje nam drugi učine.
Ali, mi bar za čas, u sadanjosti, ne primamo pljuske za poljubce, krivicu za pravo, tlačenje za ljubav; mi ćemo današnje zlo i krivicu današnju do sutra zaboraviti, pa ako nam tko liepu rieč kaže, ponašati ćemo se kao da nismo bili prevareni, kao da krivica ni zala nikada nije bilo i kao da ih već nikada ne može biti; nu danas, dok ne zaboravimo zlo i dok nove prazne rieči ne čujemo, mi se držimo kako valja.

Pametan čovjek, Dr. Ante Starčević, slijedite njegove ideale!

"Tko može pogledati u povijest Jugoslavije sa svim tim prevarama, ubijanjima, zavišću, osvetom, bijedom, ponižavanjima i drugim simptomima mentalnih bolesti, i zaključiti da je to bila normalna zemlja? Nije bila! Normalne osobe su bile pregažene tom abnormalnom poviješću, ali narcisi su cvali, uključujući i mojega djeda jer su se osjećali kao kod kuće u tako nestabilnom okruženju. Njihova bolest je funkcionalna u zatrovanom društvu, a disfunkcionalna u mirnom i stabilnom okruženju. Pa karijera mojega djeda je krenula nizbrdo čim se preselio u stabilnu, demokratsku Ameriku. Jedva da je znao što će sa sobom kad ga više nitko nije kanio ubiti!.”

Sociolog Stjepan Meštrović (profesor na sveučilištu u Texasu/USA), unuk kipara Ivana Meštrovića

George Orwell:

U ovo vrijeme univerzalnoga /globalnog/ varanja, revolucionarni akt predstavlja izreći istinu.

Sloboda je slobodno reći da je 2+2=4

Predsjednik Ab Lincoln:

Sila novca izrabljuje narod u mirnodopsko vrijeme, i kuje zavjeru u vrijeme rata. Sila novca je više despotskija od monarhije, bezobraznija od autokracije i više sebična nego birokracija.

Mathias Richling:

Moral je uvijek dolazio s ljevice, onoliko dugo dok nije došla na vlast. Otkad je ljevica na vlasti, moral više ne postoji!

Slobodan čovjek kaže:

Smisao totalnoga nadziranja građana nije u tome da se uhvati teroriste nego smisao nadziranja leži u identificiranju i eliminaciji svjedoka koji skidaju krinku sa zločina vlasti i njihovih doušnika i ljudi u sjeni.

Sloboda mišljenja u liberalnoj demokraciji vrijedi samo onoliko dugo koliko govoriš ono što vladi odgovara.

Predsjednik Thomas Jefferson:

Tko si dozvoli jednom lagati, lakše će lagati drugi ili treći puta, sve dok čovjek koji laže s vremenom postane notorni lažljivac.

Filozof Voltair:

Službena povijest je laž o kojoj su se neki dogovorili da tako bude iako se tako nije dogodilo kako se tvrdi.

Jean de la Bruyere:

Sušta suprotnost od onoga što se općenito vjeruje je istina.

George Bernard Shaw:

Sve velike istine počinju kao blasfemija.

Mark Twain:

Dok istina oblači cipelu, laž je već tri puta obišla globus.

H.G. Wells:

Povijest čovječanstva sve više postaje utrka između prosvjećivanja i katastrofe.

Njemački novinar Peter Scholl-Latour:

Sloboda zapadnoga tiska, koja je veća nego u ostalim dijelovima svijeta, u konačnici je sloboda 200 bogatih ljudi da objave svoje mišljenje.

Burkhard Hirsch:

Država u kojoj su svi sumnjivi, sama je sumnjiva.

Halo robovi:

U starom Rimu je jedan senator predložio da se sve robove označi bijelom trakom, kako bi ih se bolje uočilo. "Nikako", reče jedan mudri senator, "Kad vide koliko ih ima, pobunit će se protiv nas!"

Evolucija svjesnog čovjeka:

Htio sam mlijeko, dobio sam svoju bočicu. Htio sam roditelje, dobio sam igračke. Htio sam učiti, dobio sam svjedodžbe. Htio sam posao, i dobio sam posao. Htio sam živjeti smisleno, dobio sam karijeru. Htio sam sreću, dobio sam novac. Htio sam istinu, dobio sam laž. Htio sam nadu, a živio sam u strahu. Htio sam živjeti... no životarim, ali, hvala Bogu, probudio sam se!

Oni kažu - terorizam mora biti iskorijenjen - a sami ga proizvode!
Oni kažu da se mora izvršiti atomsko razoružavanje, a sami posjeduju atomsko oružje!
Oni kažu da se treba boriti protiv diktature, a sami su diktatori!
Oni kažu da se demokracija mora širiti, a ukidaju je kod sebe!
Oni kažu da žele mir, a raspaljuju ratove!
Oni kažu da se bore za ljudska prava, a krše ljudska prava bez kajanja!
Po njihovim će te ih plodovima prepoznati!!!

Ono što oni drugi žele od tebe jeste: živi u strahu, bulji u TV, konzumiraj, budi poslušan, drži svoju gubicu zatvorenu i nastavi sanjati.
Stoga, budi hrabar, isključi TV, odjebi konzum, uspravi se, reci nešto, i probudi se!!!

Vladajući političari u Hrvatskoj nisu tu da nešto promijene na bolje; oni postoje jer je njihova zadaća u ime vlasti održavati status quo.

Oni koji iz ljubavi prema miru vlastito oružje pretvaraju u plug, obično poslije oru za račun tuđinca i porobljivača!

Kaže bankar medijskom tajkunu: ti ih učini bedastima, ja ću ih učinit siromašnima.

Najveća zavjere od strane vlasti je kad vlasti tvrde kako ne postoji zavjera vlasti protiv naroda.

Liberalna demokracija je kao teatar - smijemo gledati, pljeskati i diviti se onima na vlasti.

Oni ljudi koji se ne zanimaju za istinu, bivaju kažnjeni tako da nad njima vladaju korumpirani zločinci; tako su npr. kažnjeni Hrvati!

CO2 ima udjel u atmosferi od samo 0.03% (po Wikipediji), a čovjek doprinosi tome samo 5% (po izvješću OUN), znači, samo 0,015%. I sada takav mali udio šteti atmosferi i vodi do promjene klime? Gluposti!!!! Promjene klime nastaju uslijed ciklusa Sunca.

Globalna elita ne producira vrijednosti nego manipulira i profitira od vrijednosti koje mi svi zajedno proizvedemo.