Besplatni cet - Susret s djevojkom
utorak , 18.12.2018.Upoznavanje za uspešne muškarce i lepe devojke - Lepotica i Zver
Click here: Besplatni cet
Kad prorade emocije život će Vam postati zadovoljstvo. Ako nemate, možete uvek besplatno da ga downloadujete sa Za naš chat, sa devojkama iz srbije, nisu potrebni nikakvi plug-inovi, sve radi direktno iz browsera, kako za gledanje, tako i za emitovanje video chata.
Trudite se da se sjajno zabavite. Jednostavno a uspešno, u par koraka! Radnja serije odvija se 1943.
Video chat Hrvatski - Scenarij je napisao Ivo Štivičić, a režirao je Ivan Hetrih.
Ovde ne postoji bar kod jer je ovo besplatno upoznavanje Razmišljate li ponekad kako bi bilo lepo da možete da kupite sreću? Na ovom mestu je besplatno upoznavanje koje vodi do sreće. Da, dobro ste pročitali! Čuli smo da je kriza u svetu, pa smo rešili da Vam damo bar nešto besplatno. A sreću možemo i hoćemo da Vam damo i to bez novca... Godine prolaze, a Vi po malo gubite nadu da ćete ikad upoznati ljude koji zaslužuju da Vas imaju za prijatelja. Život ume da bude jako komplikovan i da Vam sruši iluzije koje godinama stvarate. Kao posledica toga dolazi razočarenje u ljude i prijateljstvo. Ovaj sajt dosetio se kako da Vam vrati veru u prijateljstvo. Jednostavno a uspešno, u par koraka! Najpre postanite deo našeg tima, a zatim stupite u kontakt s ostalim članovima i druženje počinje. Svaki član sajta traži pravog prijatelja koji će ga saslušati u trenucima sreće ili tuge. Vaše prijateljstvo će postati čvršće kad počnete da delite životne probleme. Besplatno ćete dobiti podršku svih prijatelja s ovog mesta. Poverenje koje steknete može vrlo lako da preraste u ljubav. Kad prorade emocije život će Vam postati zadovoljstvo. A naše najveće zadovoljstvo je što ste u timu gde nema foliranja i spletkarenja... Mi Vam garantujemo dobru zabavu, a Vi je prihvatite jer... Ljudi, verovali ili ne, ovde se to radi iz srca i besplatno! Družite se, štitite, savetujte i volite. Budite jaki i ne dajte da Vas slome komentari nekih ljudi koji su utonuli u sivilo svakodnevice. Verujte sebi i svom instinktu koji Vam je rekao da ste na pravom mestu. Prevaziđite krizu s prijateljima i verujte u sajt Besplatno Upoznavanje jer razbija tugu i stavlja osmeh na lice svojih članova!
How to paint on Water for Paper Marbling and Ebru Art.
Uploadane slike neka budu: Javne Privatne Dozvoljeni file nastavci:. Humoristična serija 'Naša mala klinika' osvojila je 2007. U njoj važe stroga sigurnosna i druga pravila koja je postavila direktorka Popić, koju svi iza leđa zovu pogrdnim imenima. Sava, Petrašin i Marija mladi su ljudi koji zajedno provode djetinjstvo u Banatu. Priča se gradi oko samohranog oca Tome Ivan Herceg , kojeg je supruga Helena napustila i otišla u inozemstvo te ga ostavila sa zajedičkom kćerkicom Mašom. Sve počinje od jedne maturske večeri. Ne dozvolite da Vam makar još jedan dan prođe u sumnji da li Vaša simpatija oseća prema Vama ono što Vi osećate prema njoj.
[Posao dijaspora austrija|Direktno hr vijesti|3ds eshop card code generator no surveys]
komentiraj (0) * ispiši * #
Najveća kršćanska stranica za upoznavanje će dozvoliti homoseksualnim korisnicima da traže osobe istog spola - Pronađi pratnju
Nasa Gospa 43 Prosinac 2010
Click here: Najveća kršćanska stranica za upoznavanje će dozvoliti homoseksualnim korisnicima da traže osobe istog spola
Da li postoji različito shvaćanje etike s obzirom na spol? Ona vraća potrošnju u socijalni proces, smatrajući je integralnim dijelom različitih aktivnosti kojima je zajedničko to, što su odgovor na socijalnu potrebu da se utemeljuju odnosi s drugima, pri čemu su za utemeljenje odnosa bitni materijalni elementi kao posrednici.
U prilog ovome govori i istraživanje koje je utvrdilo da se i britanski mediji pomiču ka američkom modelu koji naglašava zabavu i dalje od stvarno orijentiranih modela u funkciji javnog interesa, kao što je to slučaj u Danskoj ili Finskoj. Zaplet je u bogatstvu različitih pritisaka. Ipak, malo je muzeja u Srbiji koji su uspeli predstaviti kulturne artefakte na način dovoljno uzbudljiv da potakne generacije čije je razmišljanje, učenje, rasuđivanje i zaključivanje formirano pod utjecajem interneta, video igrica i društvenih mreža.
Nasa Gospa 43 Prosinac 2010 - Nodding 1984 objašnjava da jedino u apstraktnom prikazu termina osobe imaju predstavu da brinu uzajamno, a da osoba o kojoj brinemo nije svjesna, ni najmanje, o namjerama i naporima osobe koja brine. Mnoge organizacije teže umanjiti etičke ideale … čini se da danas organizacije ne mogu ili teško mogu biti etične.
Članci IN MEDIAS RES No. Rvović Fakultet dramskih umetnosti Univerzitet umetnosti u Beogradu This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. Netaknuta doslovnost reklame Sažetak Kada govorimo o reklamama, mediji jesu referentni okvir za razumijevanje i teoretizaciju ovog fenomena, ali bismo, vodeći se jedino njima, još jednom objasnili utjecaj njihovog sadržaja na publiku, koji se na kraju krajeva i ne dovodi u pitanje. Drugačiji pristup u proučavanju ove teme je širi referentni okvir — društvo, te je osnovno istraživačko pitanje, zapravo, kako proučavanjem mizoginih sadržaja u reklamama usmjeravamo interes na društveni kontekst u kojem recipijent donosi odluke vezano za proširene informacije? Ako prepoznate mizogine sadržaje u reklamama tumačimo samo iz diskursa feminističkih teorija, postavlja se pitanje da li će onda dobivene informacije proizvesti teror viška značenja i zašto to uopće radimo? Da li bismo takvim pristupom i samu analizu sveli u potpunu beznačajnost, ne uviđajući na kraju njen značaj? S druge strane, ukoliko želimo istu analizu promatrati kroz vizuru ljudskih odnosa, moramo koristiti i druge diskurse. Ključne riječi: reklame, mizogini sadržaj, etika, feminizam, mediji, umjetnost, kultura. Uvod Mišljenje, raspršujući tragove, ostavlja netaknutu doslovnost svijeta, netaknutu čistu doslovnost objekta, ali rasplinjava njihov smisao. U procesu u kojem se robe nude, prihvaćaju i odbijaju, one ili ojačavaju ili podrivaju postojeće granice. Odnosno, dobra su hardware i software informacijskog sistema čiji je osnovni zadatak nadgledanje vlastitog funkcioniranja Douglas, Isherwood, 1996: 49. Naša je želja za događajem neizmjerna, kaže Baudrillar 2009. I neizmjerno je razočaranje, jer su sadržaji informacije očajnički inferiorni u odnosu na moć sredstava difuzije p. Čime se opet vraćamo medijima... Koji je to svijet koji nas misli? Odnos prema tome koji se predmeti, kako, kada, pod kojim uvjetima i pod kojim obrazloženjem kupuju i upotrebljavaju troše , u neposrednoj je vezi s načinom na koji grupe i individue percipiraju svijet, uređuju iskustvo, određuju njegove prostorno-vremenske koordinate, grade svoje životne poglede i stilove života, uspostavljaju odnose s rodbinom, prijateljima, poznanicima i poslovnim suradnicima Douglas, Isherwood, 1996: 37. Društvena ideologija : socijalna konstrukcija spolova Najveći dio publike nije ni svjestan mizoginije, jer ona dolazi upakirana u tradicionalne obrasce i prihvaća se kao normalan iskaz Dragićević-Šešić, 2000: 371. Jedan od načina pakiranja je reklama, čija je suštinska funkcija - potrošnja. S druge strane, Mery Douglas postulira da je, dalje, suštinska funkcija potrošnje - njen kapacitet stvaranja smisla. Ona kaže da treba zaboraviti da su predmeti masovne potrošnje dobri za jelo, odijevanje... Ljudi prate ideale Ljepote koje nudi svijet komercijalne potrošnje, obučeni su i našminkani po modnim kanonima, nose traperice ili brendiranu odjeću, češljaju se ili šminkaju prema modelu Ljepote koji nude mas-mediji Eco, 2004 i to ne dovodimo u pitanje. Sadržaj reklame je dakle, medij za prikazivanje postignutog konsenzusa oko značenja koji ne predstavlja obične poruke, već odražava društvenu ideologiju. Šta se događa kada taj model Ljepote predstavlja zapravo mizogini sadržaj? Da li neravnopravnost spolova koja se nudi u nekom reklamnom sadržaju, znači da će potrošači i nju konzumirati? Jasno je da neravnopravnost spolova nije uvjetovana reklamom, nego društvom, ali je sadržaj reklame može opravdati i podržati. Ono što je sigurno to je da ona dalje proizvodi društvene posljedice. U radu ne želimo zanemariti činjeničnu nejednakost između žena i muškarca biološku , ali ćemo pokušati pronaći put da ni jednu krajnost ne sublimiramo pod općost. Radikalni feminizam, recimo, ističe da je jedan od osnovnih problema asimetrija valorizacije društvenih uloga u društvu, jer se svi poslovi koje žena obavlja tradicionalno rangiraju niže. U eseju The Power and the Limits of the Law Sylvia A. Law citira feministkinju Zillah R. Eisenstein i navodi da iako feminizam počinje s glavnom tvrdnjom da slobodu i jednakost treba proširiti i na žene, implikacije su često daleko radikalnije od jednostavnog proširivanja liberalnog prava. S druge strane, što znači uopće činjenična nejednakost spolova? Tvrdnja da zakon treba tretirati muškarce i žene kao individue, a ne kao članove spolne klase, negira da su spolne razlike prirodne i postojane. Tako da socijalna konstrukcija spolova oblikuje ne samo naše ideje o tome tko smo već i socijalne i ekonomske aranžmane koji određuju teksturu našeg svakodnevnog života. Iako nježnijem spolu pripada pravo na adekvatnu prezentaciju u javnosti, u današnjem društvu prevladavaju klasični upravo navedeni stereotipi u načinu prikazivanja žene u medijima, odnosno reklamama. U Srbiji je to naročito izraženo posljednjih godina u općoj devalvaciji ljudskih i etičkih vrednosti Torlak, 2010. Slika žene u reklami devedesetih je najčešće slika glamurozne žene, ali i slika drogirane, pretučene ili blazirane žene, kaže Dragićević-Šešić 2000. To može biti ponekad ironija prema uobičajenoj ikonografiji koja se viđa u modnim časopisima ili potreba da se bude drugačiji po svaku cijenu, ali vrlo često to je naprosto iskaz — stav prema ženi kako je vide ili žele vidjeti modni urednici, fotografi, dizajneri p. Ako promatramo reklame u srpskim medijima od 2001. Razmišljajući na takav način, zapravo koristimo sredstvo za zaradu novca u ovom slučaju ženu za potencijalnu prodaju , iako vrlo često žena i nije konzument robe koja se reklamira, i tako ih, kako Torlak dalje ističe, lišavamo njihove osnovne ljudskosti i dostojanstva. Takav utisak ističe i slogan koji je ispisan na fotografiji: Prilagodljiva svakoj podlozi, pa je njen sadržaj, zapravo, prenijelo samo tijelo kao objekt. Tek u desnom donjem uglu, umanjen i u drugom planu, vidi se i proizvod kojemu je ova reklama namijenjena - automobilska guma. Teško je izabrati točku s koje pogled na ovu reklamu nije, u najmanju ruku, diskutabilan. Ipak, prije daljnje analize spomenimo Betty Friedan koja je rekla da naše vlastito omalovažavanje sebe kao žene, a možda i naših strahova, predstavlja glavni problem Law, 1995: 1005. Moramo biti svjesni da je žena na ovoj slici pristala da se slika na ovaj način, da je to njen izbor. U novom ljubavnom neredu nema gubitnika … a da li ima dobitnika? Često nazivano i nagost, ova forma seksualnog sadržaja preciznije se odnosi na količinu i stil odjeće koju modeli u reklami nose p. Tako navodimo primjere koji su obuhvaćeni ovom uvjetnom podjelom, ali i kronologijom pojavljivanja u medijima. Slijedeća je reklamna kampanja lansiranja novog ženskog magazina Blic Žena, koja je pokrenuta 2004. Pored jednog od bilborda koji je prikazan na slici, obuhvatila je i TV spot, kao i postere u gradskom prijevozu. Jedan od glavnih motiva bilo je žensko tijelo, najčešće u donjem rublju s jasno istaknutim ženskim atributima i uvijek upadljivim sloganom: Želite bujnije GRUDI, a ne znate kako? I lupom koja ističe grudi žene na slici, kojoj čak ne vidimo glavu. Ona je toliko nevažna, važno je njeno tijelo, njena seksualnost i insinuacija koju ova fotografija nosi zajedno s jedinom rječju koju ćemo u prolazu upamtiti: GRUDI! Interesantni su i primjeri reklama dnevnih novina Alo! Na prvoj reklami s rječju Najveće ne aludira se na tiražu, već na veličinu novina koja prekriva nago žensko tijelo. U drugoj reklami slika i igra riječi navode konzumenta da u novinama ima nečeg seksualnog, što nije tačno 90% njihovog sadržaja zasniva se na dnevno-političkim temama, crnoj kronici i slično. Žena u reklami se pojavljuje u daleko više slučajeva kao objekt, a tek po izuzetku kao subjekt reklame. Muškarci su u akciji, stvaraju, djeluju, dok žene promatraju ili poziraju sa sviješću o promatraču. Čak je vrlo često i sasvim pasivni objekt, čak ne ni predmet gledanja, voajerizma, već - razmjene Dragićević-Šešić, 2000, 395. Navesti ćemo još par primjera: 2012. Frikom dve godine kasnije, reklamirajući sladolede, prikazuje u reklamama ženu koja se odmara u ležaljci, sa sloganom Pažljivo ližite. Iste godine nagradna igra koja se reklamira u dnevnom listu Blic uvijek ističe ženske noge... Društvena ideologija : patrijarhalnost države S druge strane, patrijarhalni karakter društva u Srbiji zahtijeva oprez. Oglašivači ne žele utjecati na ideološke promjene već na prodaju, ali koriste ženu kao sredstvo u postizanju tog cilja. Da li je to svojstveno samo našem društvu? Ali to ne znači da nije moguće postići ideološke promjene Law, 1995. Na primjer, većina ljudi i ne vidi patrijahalnu obitelj kao optimum. Nesumnjivo obitelj, a naročito žene, razumiju potrebu za promjenom dominantnog sistema, jer se bore s dvostrukim teretom održavanja karijere i obitelji. Danas većina žena ne želi svoj životni vijek provesti radeći neplaćene kućne poslove. S druge strane, većina muškaraca ne želi teret doživotnog uzdržavanja patrijahalne obitelji Law, 1995: 1008. Dakle, oba spola, na neki način, mogu sudjelovati u mijenjanju prevladavajuće ideologije. Kakva je sada veza između patrijarhata i društvenog značenja spola? Društvena konstrukcija seksualnosti i majčinstava su jezgro mehanizma putem kojeg patrijahalna kultura daje društveno značenje spolu. Ali važno je istaknuti da je uloga roda prije svega u formiranju društvenih pozicija, mišljenja i njegove prezentacije. S time u vezi treba navesti i one koji takve stereotipe ne samo da smatraju normalnim već ih i osnažuju, jer su i oni utkani u naše poimanje o spolovima. Muškarcima se mora dati prednost u pogledu najamnog rada i javnog života, kako bi se ojačala muška dominacija u obitelji i njena ovisnost od njih. Tu leži srž socijalne konstrukcije spolova, jer iako je značenje spola socijalno definirano, identitet je također i biološki određen, i činjenica je da je istovremeno dio spolnog sistema Law, 1995: 1000. Žensko tijelo se izdvaja sa svojom mogućnošću rađanja, što bi prema Silvii Law morao biti centralni motiv svake feminističke teorije. Ona objašnjava da mogućnosti žene da sudjeluje u svijetu izvan domaćinstva - da se obrazuje i da ide na posao, zapravo ograničava njenu obitelj, i da je tada u velikoj mjeri njen život stavljen u poražavajuće stanje neizvjesnosti. Spol, bez sumnje, jest društveno izgrađen. Ali, osim kulture i zakona, materijalni odnosi, pa onda odnosi unutar i van obitelji, i što ne treba zaboraviti - tržište, daju dublji smisao spolu. Socijalnu organizaciju spolnih razika možemo jednostavno objasniti: pripadate ženskom ili muškom rodu, i to je princip organizacije društva Scott 1998: 2. Bez obzira na spomenute razlike, feministkinje vjeruju da je identitet, pa tako i rod, ipak odgojno posredovan i da se žena ne može poistovjetiti sa svojom materinskom ulogom i iz toga izvoditi zaključak da je biološki determinirano biće. Moral materinstva čine davanja, veze i požrtvovanje, dok moral muškog svijeta čine postignuća, autonomija i samointeres Law, 1995: 1001. Iako je to vizura iz koje promatramo temu u radu, napominjemo i da je još Hegel isticao da žene treba osloboditi od njene ukalupljenosti u prirodi ili rekli bi društvu i da rod vizura koju koristimo nije nepromjenljiv. Dakle, promatramo obje Baudrillarove realnosti, objektivnu i integralnu virtuelnu. Ženska i feministička etika Promotrili smo društvene ideologije i jasno nam je zašto je sadržaj reklame zapravo njena refleksija... Ali, sada postavljamo pitanje: da li i razumijevanje etike zavisi od prevladavajuće društvene ideologije? Da li postoji različito shvaćanje etike s obzirom na spol? Što je moralno u srpskim reklama, što nije i gdje je granica? Muškarci tvrde da vide etiku kao principe, dok je žene ne vide tako Mizzoni, 2010: 129. Etika naglašava da su ljudska bića u stvari društvena bića. To je važna činjenica o ljudskoj prirodi koja se često zanemaruje. Ako obraćamo pažnju na ovu karakteristiku ljudi, počinjemo, na kraju, biti svjesni da to pomiče naša razmišljanja u drugom pravcu. Međutim, što više napredujemo u tom poduhvatu, to je on sve dvosmisleniji, to se sve više i sam gubi iz vida. Čim dobijemo vrijeme za realnost, realnost već nestaje... Baudrillard, inače, nikada ne kaže da je stvarnost nestala fizički, jer je realno da mi vidimo npr. Pitanje je da li uopće mišljenje o njegovom sadržaju onda ima smisla? Prema Carol Gilligan 1982 , jednoj od prvih teoretičarki koja nas upoznaje sa feminističkom, kako je ona naziva, etikom brige ili, uvjetno da kažemo, barem njenim pojmom - etika je adekvatnije razumijevanje psihologije ljudskih odnosa. Ona kaže da etika odražava kumulativna znanja o međuljudskim odnosima, ali obuhvaća i činjenicu da su pojedinac, kao i drugi i nezavisni p. Ovo je inače primjer koji feministkinje vrlo često koriste kao vrstu idealnog modela. Tko treba brinuti kada govorimo o temi u ovom radu: mediji, oglašivači, potrošači? O kome treba brinuti: o medijima, o oglašivačima, o potrošačima? Mizzoni 2010 u analizi ovih termina zapaža da je riječ o konkretnom, osobnom odnosu, u kojem taj koji brine ne misli samo na onog o kome brine, već se stara i o njegovim potrebama. Da li se takav odnos može uspostaviti između oglašivača i potrošača? Da bi se uspostavio pravi, a ne samo apstraktni odnos, osoba označena kao ona o kojoj se brinu reagira na brižnost samo nekom vrstom priznanja. Dakle, svjesna je brige i to cijeni. Ovo je vrlo važan aspekt jer se upravo to očekuje u pravom odnosu. Nodding 1984 objašnjava da jedino u apstraktnom prikazu termina osobe imaju predstavu da brinu uzajamno, a da osoba o kojoj brinemo nije svjesna, ni najmanje, o namjerama i naporima osobe koja brine. Vodeći se analizom ovog pristupa, možemo zaključiti da kada imamo usmjerenu pažnju na poštovanje principa, vjerojatno ćemo postati slijepi na konkretne potrebe drugih. Ali to ne znači da sve feministkinje podržavaju etiku brige, jer postoji razlika između ženske i feminističke etike. Opet da se vratimo nekom općem pristupu, feminizam čini različite napore i inicijative radi unapređenja interesa žena u društvu. S time u vezi, interesantna su psihološka istraživanja o razlici između toga kako žene misle o moralnosti i kako o moralnosti misle muškarci. Poznato je da su teoretičari psihologije puno puta uočili da postoje razlike između ženskog i muškog pogleda na etiku npr. Freud , ali je bilo uobičajeno da se nakon uočavanja razlike opisuje žensko moralno rasuđivanje kao inferiorno u odnosu na muško moralno rasuđivanje. Skoro uvijek, razlog je bilo to što je žensko moralno rasuđivanje manje fokusirano na pravila i principe Mizzoni, 2010. Zatim je Carol Gilligen 1982 u psihološkom istraživanju takođe uočila razliku, ali je tvrdila da je ženski pogled na etiku, odnosno etika brige, podjednako legitiman kao i muški pogled na etiku p. Svoju knjigu zato je i nazvala U drugačijem glasu, u smislu da u glasu žena leži istina o etici, prije svega etici brige, jer je zaključila da muškarci i žene koriste fundamentalno drugačije pristupe. Muški pristup moralnosti: pojedinci imaju određena osnovna prava i vi morate poštovati prava ostalih, tako da je moralnost zapravo ograničenje u onome što možete raditi. Ženski pristup moralnosti: odgovornost pojedinca prema ostalima, tako da je moralnost u ovom slučaju imperativ za brigu prema ostalima. Vrlo sličan pristup razrađuje i Noddings, koja povezuje brigu sa majkom ili ženskom stranom etike, nasuprot muškog aspekta etike koji se manje bavi osjećajima, a više pravdom. Ona povezuje brigu sa ženstvenošću, ne implicira da žene imaju monopol nad brigom, već da je to tradicionalno ženska uloga. Mnoge organizacije teže umanjiti etičke ideale … čini se da danas organizacije ne mogu ili teško mogu biti etične. One zahtijevaju lojalnost, inzistiraju na afirmaciji određenih ideja i principa. To nije svojstveno samo profitnom sektoru, jer često i vjerske organizacije, na primjer, pokušavaju umanjiti etičke ideale Mizzoni, 2010: 117. Antropologija potrošnje reklame ili dobra Spomenimo sada opet sve reklame , ali tako što ćemo nabrojati proizvode koji se njima oglašavaju: automobilska guma, pivo, novine, deterdženti, higijenski ulošci, toalet papir, šamponi itd. Da li to onda znači da isto tako konzumiramo i mizogini sadržaj? Upotreba i potrošnja dobara jedan je od načina kojim se kreiraju društvene granice, granice koje gradimo jedni prema drugima i granice unutar same kulture. Ili drugim riječima, antropologija potrošnje teži, u ovom teorijsko-metodološkom okviru, povezati upotrebu mizoginih sadržaja u reklamama s društvom kojem se plasiraju. Apstrakcije informacije i ekonomije jedne su te iste. I kao što je svaka roba, zahvaljujući toj apstrakciji vrijednosti, razmjenjiva za drugu, tako svi događaji postaju zamjenjivi jedni drugima na kulturnom tržištu informacije. Singularnost događaja, nesvodiva na njegovu kodiranu transkripciju i inscenaciju, ono što, jednostavno rečeno, čini jedan događaj, izgubilo se, kaže Baudrillard. Douglas i Isherwood u uvodu knjige Svijet dobara ističu da kada jednom vratimo individuu u mrežu socijalnih obligacija, a potrošnju nazad u društveni proces, pokazujemo da potrošna dobra daju vrlo pozitivan doprinos racionalnom životu. Ovdje ne treba njihov stav shvatiti u doslovnom smislu mizogini sadržaj, na primjer, nije pozitivan , već u smislu isticanja početne i najvažnije točke kritika drugačijih pristupa ovom problemu. Ali, kako se to cirkulacija grupa dobara može promatrati kao mehanizam društvene organizacije i hijerarhizacije i koji su to mehanizmi utemeljenja, održavanja i mijenjanja društvenih granica uz pomoć potrošnje dobara? To je ujedno i pitanje koje autori postavljaju na početku studije. Ovde je pitanje drugačije formulirano: kako ti postupci definiraju socijalne odnose i kulturni kontekst etičkih principa i moralnih zahtjeva, koji su postavljeni unutar određenih grupa, ali je odgovor isti, kroz racionalnost. Racionalno je, smatraju Douglas i Isherwood, da je čovjeku je potreban opipljiv univerzum, unutar kojeg su važne kulturne kategorije učinjene vidljivim, a društvene veze i odnosi reproducirani upravo kroz razmjenu i cirkulaciju dobara. Racionalnost određenih ekonomskih postupaka uvijek se i definira unutar drugog konteksta, pa se tako ekonomska teorija pretvara u konkretnu, društvenu i kulturno kontekstualiziranu racionalnost Erdei, 2008. Racionalno ljudsko biće odgovorno je za kontinuirano stvaranje univerzuma unutar kojeg će biti načinjeni izbori, jer davanje smisla svijetu uključuje i interpretaciju svijeta kao smislenog Douglas, Isherwood, 1996: 48. Na ovaj način shvaćamo da, i iz diskursa antropologije potrošnje, teoretičari analiziraju reklame kroz komunikacijski pristup. Ili je i jedno i drugo? Naše mišljenje je proizvod društva, to se ne dovodi u pitanje, ali ono često zaboravljamo da ono u velikoj mjeri ovisi o tipu društvene strukture kojoj pripadamo. Ona vraća potrošnju u socijalni proces, smatrajući je integralnim dijelom različitih aktivnosti kojima je zajedničko to, što su odgovor na socijalnu potrebu da se utemeljuju odnosi s drugima, pri čemu su za utemeljenje odnosa bitni materijalni elementi kao posrednici. Potrošna dobra su kao nosioci informacija, a upotreba tih dobara u posebnim socijalnim i kulturnim kontekstima odnosno proces njihove potrošnje prije svega je proces komunikacije Erdei, 2008: 150. Dobra koja posredujemo predstavljaju fizičke, vidljive izjave o hijerarhiji vrijednosti kojoj se njihovi posrednici priklanjaju. Na ovaj način se ne preispituje jedino uloga poruke koju nosi neka reklama ili samo njen utjecaj već i uloga kulture u oblikovanju izbora kod potrošača. Kako i Erdei 2008 navodi, kultura je ta koja svojim mehanizmima i vrijednostima ograničava i uobličava proces potrošnje. Dakle, utjecaj je obostran. Fotografska slika je najčistija, jer ne simulira ni vrijeme ni pokret, ostaje pri najstrožijoj realnosti. Sve ostale forme film, video, sinteza samo su ublažene forme čiste slike i njenog prekida s realnim Baudrillard, 2009: 71-72. Umberto Eco, na primjer, ne osporava, nego upravo ističe sposobnost da se lijepim učini svaki sadržaj snagom stila. Ne postoje ni lijepi ni vulgarni sadržaji, i gotovo bi se kao aksiom, sa stanovišta čiste umjetnosti, moglo utvrditi da ne postoji niti jedan sadržaj, budući da je sam stil apsolutan način da se stvari vide Eco, 2004: 340. Baš kao što smo pokazali da to čini i sadržaj reklame, odnosno potrošno dobro koje se reklamira. Bather, Bathers, Bother on a Rock, Bather Arranging her Hair redom Da li slike francuskog impresionista Pierre-Augustea Renoira, koji se smatra jednim od najistaknutijih impresionista i najvećih europskih slikara XIX stoljeća, iz opusa Kupačice, sadrže isti sadržaj kao reklame koje smatramo mizoginim? Ili pravimo paralelu između nečega što se ne može usporediti? Baudrillard 2009 kaže da i slika dijeli nesretnu sudbinu znaka i metafore: pad u realno. Slika po sebi nije vezana ni za istinu ni za realnost, ona je pojava i vezana je za pojavu p. Da li je i reklama pojava koja je vezana za pojavu i ne predstavlja ni istinu ni realnost? Kod impresionista postoji nešto više od neodređenog sna o Ljepoti, na djelu je pažljivo, gotovo naučno proučavanje svjetlosti i boje, u najmjeri da se dublje pronikne u područje pogleda. A to je i period tijekom kojeg se dramaturzi poput Ibsena na pozornici hvataju u koštac s velikim društvenim konfliktima svoga doba, borbom za moć, sukobom generacija, pravom na ljubav, ali i slobodom žene i moralnom odgovornošću Eco, 2004: 339. To je jedan razlog poređenja, dakle sloboda žene reflektirana je sa sadržajem na slici ili njenom željom za slobodom. Kao što se socijalna konstrukcija spola u društvu reflektira u sadržaju reklame. Projekcija socijalne stvarnosti i uloga žena u njoj konstituira način njihovog predstavljanja kao vizualni produžetak svakodnevice. Realna ženska uloga, uobličena standardima javnog morala i smještena izvan glavnih društvenih tokova, ponovlja se i na platnu Čupić, 2010: 200. Ali se ni u umjetnosti ne smije upasti u zamku promatranja ženskih predstava kao jednostavnog odraza socijalnih grupa. Eco kaže da se Um zanima za Istinu, da se osjećaj za Moral obraća Dužnosti, a da nas Ukus uči Lijepom... Moć slike je, također treba imati u vidu, gotovo stalno blokirana svim onim što bismo htjeli da ona kaže. Slika je, uglavnom lišena svoje izvornosti, vlastite egzistencije kao slike i osuđena na besramno sudjelovanje s realnim Baudrillard, 2009: 67. U svakom slučaju, i reklama je plod kreativnog rada. S druge strane, još je Edgar Alan Po 1849. Tako bi trebali promatrati i reklamu, ona je reklama napisana jedino radi reklame. Umjetnost nam otkriva da priroda zapravo nema koncepciju, otkriva nam njenu neobičnu sirovost, izuzetnu jednoličnost, njeno stanje potpune nedovršenosti. Reklama i ne može da proizvede Istinu i Ljepotu, ona nam otkriva da društvo zapravo nema koncepciju, da je moral promjenljiva kategorija, da se društvene vrijednosti mijenjaju i da na žalost u rijetkim trenucima povijesti nisu bile devalvirane. Ali cilj reklame je jedan: prodati, a cilj umjetnosti je da izaziva estetski doživljaj. Pored nabrojanih tu je i veliki broj reklama koje se trenutno emitiraju na srpskim medijima, kao što su:skoro sve reklame proizvođača piva Jelen pivo, npr. Naturela higijenski ulošci - Dobre stvari slijede¸ kad ste svježi i koristite higijenske uloške i muškarci će vas pozvati na sastanak , zatim reklame svih proizvoda za domaćinstvo Glade osvježivači nrp. Information Science Reference, NY, pp. Baudrillar Jean 2009 : Pakt o lucidnosti ili inteligencija Zla, Arhipelag, Beograd. Eisenstein, Feminism and Sexual Equality in Presser, B. Law and Jurisprudence in American History, West Publishing Co. New York and London. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum, pp. Untouched Literal Meaning in Advertising Abstract When we talk about advertising, media are the frame of reference for understanding and theorization of this phenomenon, but taking into account only that we will once again explain the impact of their content to the audience, which is, after all, not questioned. A different approach to the study of these topics is wider frame of reference - a society, and the basic research question is actually how the study of misogyny in commercials directing attention to the social context in which the recipient makes decisions regarding the release of information? If we recognize misogynistic content in advertisements and interpret it only in the discourse of feminist theory, the question is whether the information obtained in such way will produce the terror of surplus of meaning and why are we doing it at all? Would such an approach and the analysis itself reduced to complete insignificance, not realizing at the end of its significance? On the other hand, if we observe the same analysis through the eyes of human relationships, we must use other discourses. Key words: advertisements, misogynistic content, ethics, feminism, media, art, culture. Slađana Stamenković i Vesna Milenković Fakultet za sport, Beograd This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. Novinarstvo između služenja javnosti i povlađivanja ukusu publike Sažetak Sve ubrzaniji i sveobuhvatniji razvoj interneta, broj, kvaliteta i raznovrsnost dostupnih informacija, kao i brzina kojom se poruke distribuiraju, provociraju dramatične i proturječne promjene u društvu: pojavljuju se nove forme i tehnologije komuniciranja, s jedne, ali i evidentna kriza u tradicionalnim medijima, posebno štampanim, s druge strane. Ovako kompleksne promjene već imaju dvije važne, čak, revolucionarne posljedice za novinarstvo: prvo, urušio se poslovni model po kojem postoji medijska industrija kakvu poznajemo i u okviru kojeg je industrija oglašavanja financirala medije, pa i novinarstvo. Drugo, medijski sadržaj je sve češće rezultat utjecaja komercijalnih pritisaka i naglašenih tehnoloških mogućnosti. Treće, novinarska profesija više nije ni jedini ni privilegirani proizvođač javnih informacija. Srodne profesije PR public relations i građansko novinarstvo bitno određuju suvremeno novinarstvo. PR industrija postepeno preuzima kritičnu i spornu ulogu u prikupljanju i distribuciji vijesti, sa zadatakom da obuhvati događaje, procese i inicijative od javnog interesa. Uspon PR industrije, postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti preciznog, nezavisnog i na činjenicama zasnovanog novinarstva. Informacijsko doba, brzina promjena u odnosima medija i publike nameće niz pitanja: tko u takvim uvjetima postavlja teme za debatu koje su u interesu javnosti, hoće li opstati profesionalno novinarstvo, kakvo je djelovanje i utjecaj medijskih sadržaja na segmentiranu publiku, posebno na vrlo osjetljiv njen dio, djecu i mlade? Primjena novih tehnologija centralne vrijednosti tradicionalnog novinarstva - originalnost, odgovornost i autonomiju gura na margine medijasfere, apostrofirajući ekonomiju medija, značaj produktivnosti, efikasnosti i profita kao prioritet u novinarskoj produkciji. Autori ovog rada zastupaju tezu da i pored promjene temeljne uloge novinarstva pod utjecajem brzih promjena koje donosi informacijsko doba, građansko novinarstvo ne može zamijeniti profesionalne novinare u multimedijalnim redakcijama. Njihova društvena funkcija u javnoj sferi izmjenjena je, ali nije izbrisana primjenom novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Disperzija i heterogenost novih medija i nove publike zahtijevaju pažljivu i osmišljenu izgradnju komunikacijske infrastrukture i kulture nove prakse, jer nije riječ samo o novom životnom stilu, zasnovanom na digitalnim napravama, već prije svega o transformiranom obliku novinarstva koje predstavlja izazov donedavno prevladavajućem monopolu medija, na jednoj, ali i otvaranje prostora različitim vrstama manipulacija, jednostranosti i nedorečenosti u režiji novih medija, s druge strane. Ključne riječi: novinarstvo, odnosi s javnošću, publika, tradicionalni mediji, građansko novinarstvo. Novinarstvo je važan dio medijske zajednice i ma kako su kretanja u ovoj profesiji objašnjiva procesima imanentnim samosvojnom amplitudom razvoja, uspona i padova, nemoguće je ne promatrati novinarstvo u kontekstu u kojem se ti procesi odvijaju na makro i globalnom planu. Novinarstvo je važno društvu ne samo jer proizvodi informacije nego i zbog toga kakve informacije proizvodi, i također, u kojim uvjetima, u koju svrhu i u kakvom institucionalnom i društvenom okruženju. Novinarstvo je živa materija, u stalnim traganjima i evolucijama, koje nerijetko uzrokuju društveni potresi, ekonomske, sociološke, kulturološke, a pogotovo tehnološke promjene. Piter Dalgren kaže da se novinarstvo uvijek obavlja u određenim institucionalnim okolnostima, u konkretnom organizacijskom setingu i pod određenim tehnološkim uvjetima. U ovom radu autori se bave determinantama ove profesije zbog kojih se mijenja njena osnovna funkcija. UVOD Novinarstvo je posljednjih dvadeset godina pretrpjelo velike promjene, koje se ogledaju ne samo u većem broju dostupnih medija ili u novim medijskim kanalima nego je prije svega riječ o ozbiljnim strukturnim promjenama unutar profesije, koje su dijelom inicirane procesima unutar novinarskih redakcija i promjenama na tržištu koje imaju direktan utjecaj na medije zbog snažne oslonjenosti na oglašivačku industriju. Opstajući u državama u tranziciji, novinari su dočekali snažan razvoj komunikacijskih tehnologija, uz direktnu izloženost zapadnim medijskim trendovima i utjecajima. U međuvremenu su pokrenuta mnogobrojna nova medijska izdanja: novine, televizijski i radijski programi i brojni internetski portali. Medijska regulativa nije uspijevala pružiti adekvatan medijski okvir, te i danas u Srbiji radi između sto i dvije stotine piratskih medija. S druge strane, u obrazovnom sistemu stalno niču nove ustanove, a ne jenjava interes za upis studija novinarstva, što možemo razumjeti kao potvrdu da se novinarstvo smatra privlačnim zanimanjem. Gdje će se zapošljavati mladi ljudi koji završavaju studij novinarstva i komunikologije, pitanje je na koje će odgovoriti eventualno slabljenje globalne krize i kraj društvene, lokalne tranzicije. Istovremeno od novinara se očekuje da rade više nego prije, da proizvode prilagođeni sadržaj za nekoliko medija, platformi, za što kraće vreme. Sve to utiječe na kvalitetu medijskog proizvoda, ali i na ukupnu ponudu koja se može definirati kao mnoštvo istog: iste vijesti o istim događajima, često u isto vrijeme na elektronskim medijima. Takvo se stanje može još jasnije definirati kao kriza profesionalizma i odgovornosti, prva kao zločin prema profesiji, druga prema javnosti. U skladu s tim, oslabila je kontrola komuniciranja unutar granica nacionalnih država. Proces promjena nalikuje na vlak koji je krenuo i ubrzava, ali odredište mu se još ne vidi. Softver za blog, na primjer, nevjerojatno je pojednostavio objavljivanje sadržaja na webu. Uspon građanskog novinarstva nije samo posljedica tehnoloških mogućnosti, već se tu pojavljuju i mnogi drugi faktori, kao što je novčana naknada, težnja za ličnim istraživanjem, povezanost s pojedincima koji su naklonjeni toj vrsti komunikacije i slično. NOVOTEHNOLOŠKA DETERMINIRANOST SUVREMENOG NOVINARSTVA Digitalna tehnologija duboko je prodrla u naš život, jer su podaci bilo koje vrste, od osobnih podataka, preko osiguranja, zaposlenja, obrazovanja, zakona, u najvećem dijelu u digitalnom obliku. Kada govorimo o digitalnom mislimo, prije svega na digitalne medije, multimediju, virtualne zajednice, virtualnu stvarnost. Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, nove platforme, moćni pretraživači među kojima je najpoznatiji Google , novi oblici izražavanja pojedinačnih ideja i mogućnosti za raspravu blogovi , novi vidovi distribucije znanja Wikipedija , on-line zajednice, sve su to novi pojmovi, ali i nove alati dostupni svakome kome je tehnologija iole dostupna i sve su to novi mogućnosti za stvaranje medijskih proizvoda, kao i za njihovu razmjenu. Podjela elektronskih medija prema proizvodnji i distribuciji sadržaja gubi značaj, kao i podela na klasične i multimedijske aplikacije, jer će u budućnosti, najveći dio upotrebe medija biti multimedijalan. Danas kada su granice između medija sve nejasnije sve teže je odrediti gdje prestaje filmska, a počinje televizijska industrija, gdje završava industrija interneta, a počinje novinska industrija, gdje prestaje oglasna, a započinje industrija odnosa s javnošću Turow, 2012: 267. Materijali koji su proizvedeni za jednu industriju prikazuju se u okvirima drugih industrija, ali to nije nova tendencija, medijske industrije su oduvijek djelovale jedna na drugu i bile povezane od Mickeya Mausa do Harryja Pottera , samo je ubrzanje uvjetovano tehnološkim inovacijama ubrzalo prelazak materijala preko granica medijskih industrija. Dječji programi, sport, zabavne emisije, akcijski filmovi, neposredni marketing, najnovije vijesti i određene vrste muzike, najlakše prelaze iz jednog medija u drugi. Oni koji ovo novo medijsko okruženje zovu digitalna galaksija tvrde, parafrazirajući McLuhana, da su ovakve promjene posljednji put izazvane otkrićem štamparskog stroja koji je tehnološki omogućio štampanu civilizaciju, odnosno Gutenbergovu galaksiju. Ovako kompleksne promjene već imaju važne, čak revolucionarne posljedice po novinarstvo. Prvo, urušio se poslovni model po kojem postoji medijska industrija kakvu poznajemo i u okviru kojeg je industrija oglašavanja financirala medije, pa i novinarstvo. Drugo, medijski sadržaj je sve češće rezultat utjecaja komercijalnih pritisaka i moćnih tehnoloških mogućnosti. Treće, novinarska profesija više nije ni jedini ni privilegirani proizvođač javnih informacija. Pokušaj razumijevanja promjena u globalnom društvu nastalih pojavom novih medija ukazao je na mnoga pitanja kao što su: hoće li pojavom novih medija nestati tradicionalni, da li nova tehnologija korisnicima štedi ili oduzima vrijeme, koliko su pouzdane informacije koje objavljuju novi mediji, kao i koliko se tradicionalni mediji mogu prilagoditi novim tehnologijama, a internet postojećim medijskim strukturama i potrebama sudionika u komunikaciji? Za medijske profesionalce ubrzanje takozvanog trećeg vala znači nova iskušenja profesije: profesionalni komunikator ili bloger? Ako se zna da su početkom XIX stoljeća vijesti u udaljene krajeve putovale više mjeseci, a u prvoj deceniji XXI stoljeća publika može pratiti direktan prijenos događaja i odmah reagira, onda se može sagledati dostupnost, brzina i interaktivnost, jer su na raspolaganju mnogo brži načini komunikacije mobilni telefoni, satelitski telefoni, internet. Elektronski mediji naročito televizija pokušavaju održati korak sa željama publike koja se već okreće novim multimedijima. Djelovanje televizije moć slike , kao najspektakularnijeg elektronskog produžetka naših čula, temelji se na direktnom prenosu događaja. Takozvani televizijski spektakl u realnom vremenu milijunima gledalaca prenosi događaje koji su u toku. Korisnici informacija prividno imaju mogućnost izbora, ali samo u okviru već odabranih informacija. TABLOIDIZACIJA NOVINARSTVA Sve češće se kaže da su zlatno doba televizije na ovim prostorima bile osamdesete. Tada smo, uprkos malom broju kanala, u nekim segmentima bili čak i kvalitetniji od televizija u svijetu. U međuvremenu, povećanje broja medija, ne samo elektronskih, opovrglo je ekonomsku maksimu da konkurencija rađa kvalitetu. Komercijalni nalog, u domaćim uvjetima, uvijek prvo ukida kvalitetu. Kvaliteta je nesporna u određenim nivoima produkcije, kao što su grafika, svjetlo, scenografija, ali sadržaj, u cjelini, proizvodi se tako da bude komunikativan, a ne kvalitetan. Kod nas komunikativno, i dalje, u mnogim komercijalnim sadržajima, znači i banalno, vulgarno, psovački. Tabloidizacija, komercijalizacija, senzacionalizam, objavljivanje neistina i manipuliranje činjenicama, nepridržavanje profesionalnih standarda, narušavanje etičkih normi i gubitak kredibiliteta osobine su novinarstva tokom posljednje dvije decenije. Kada ne bi bilo kablovskih TV kanala, bilo bi jasno koliko je domaća programska ponuda jednolična, do mjere da se u istim terminima prikazuju isti tipovi programa. Uvozni formati i domaće produkcije imaju samo cilj da pobjede u trci za najviši rejting. Formula za uspjeh je program koji pogađa najniži zajednički nazivnik u ukusu i intelektualnom nivou publike - što znači poziciju veoma nisko na skali klasičnih estetskih i umjetničkih vrijednosti. To dokazuju beskrajni, dosadni i agresivni blokovi reklama. Nažalost, u našem tranzicijskom društvu najkomercijalnije je i dalje ono što je i najvulgarnije. Producenti reality formata nikada ne pretendiraju da predstave svoje proizvode kao vrijedne ili visokokvalitetne. Njih interesira novac koji dolazi od oglašivača kojima se prodaje pažnja gledalaca. Trivijalni senzacionalizam, banalizacija sadržaja i reklamni inženjering, naglašavajući profit po svaku cijenu, poništavaju kulturu dijaloga i edukativno-demokratsku ulogu medija. Nikada nisu i ne moraju svi programi u TV ponudi biti umni, obogaćivati intelekt i obrazovati, ali najveći problem je što se mediji nalaze u totalnoj financijskoj ovisnosti od dvije ili tri velike reklamne agencije koje, kao neka vrsta kartela, kontroliraju sudbinu svih domaćih medija, i svakako televizija. Ta kontrola je nemilosrdna, do te mjere da su neke domaće televizije potpale u pravo dužničko ropstvo i pod nevidljivo, ali vrlo prisutno, vlasništvo reklamnih agencija. To je tužna realnost televizija. Ona može biti promijenjena samo donošenjem zakona koji onemogućava bilo kakvu vrstu dominacije reklamnih agencija, odnosno korporativnog kapitala u životu domaćih televizija. Treba imati na umu da je ovakva situacija nepoznata u uređenim državama, gdje je nezamislivo da jedan sektor društva do te mjere utječe na sudbinu masovnih medija. Razlog tome je, prije svega, prisustvo of-shore kompanija u vlasničkim strukturama medija, što, prvenstveno, ima za cilj da se pravi vlasnici sakriju i da se time od javnosti prikriju i interesi tih medija. Ne treba zaobići ni doprinos samih medija vlastitom položaju — mnogi sami pristaju da se upregnu u stranačke ili poslovne interese, otpor raznim pritiscima je blag ili nikakav, a esnaf je i dalje podijeljen u dva udruženja među kojima postoji sukob. Sve to ima za posljedicu nizak profesionalni nivo medija, poslovično nepovjerenje javnosti, dalje njegovanje takozvanog patriotskog novinarstva, tabloidizaciju ozbiljnih medija, koja se ogleda kroz povećanje vremena ili broja strana za zabavu na račun ozbiljnih sadržaja i samo sporadično kroz pravi odnos prema aktualnim temama. Tako mediji povlađuju navikama javnosti, koja, prezasićena politikom i političarima, štampu, radio i televiziju uglavnom doživljava kao mjesto zabave, opuštanja i odmora. Prema tom istraživanju, građani od medija najviše očekuju zabavne sadržaje, u najrazličitijim formama. U štampi 22 posto populacije najradije čita zabavne rubrike, na radiju više od 50 posto sluša muziku, dok na televiziji svaki četvrti građanin najčešće gleda filmski i serijski program. Iz te perspektive smislenim se čini pitanje: Što je danas televizija - prozor u svijet ili medij za zaglupljivanje i manipulaciju publike? Odgovor je da je ovaj medij i jedno i drugo. Televizija i dalje može okupiti najveću publiku u jednom, istom trenutku. Muzički clip mega zvijezde može imati 100 milijuna pregleda na YouTube, ali ne u jednom trenutku. Ali, 100 milijuna gledatelja i dalje prati Pjesmu Eurovizije, u isto vrijeme, u direktnom prijenosu. I mnogo više sportske događaje, poput Olimpijade. I jedno i drugo za mnoge je dokaz zaglupljivanja, dok je program svjetske informativne mreže CNN, recimo, sinonim za manipulaciju publikom. Ali, za milijune ljudi širom svijeta televizija je ostala prozor u svijet, ne više glavni, a još manje jedini. Kategorije koje su gledaoci u Srbiji zaboravili: Vijest. Ne karikatura informacije, koju odobrava krug političkih moćnika ili vlasnika novca. Pravo na zaključak ima samo gledalac. Ali, uzalud, ako ne zna čitati medijski sadržaj. I tako, vrzino kolo, bez kraja i početka. Za politiku i biznis dnevni ritual je pojavljivanje na televiziji i u novinama. Tako oni gledaju beskompromisno na medije, kao sredstvo koje ih uvećava. Zaplet je u bogatstvu različitih pritisaka. Bez obzira na moć medija, političari i vlasnici novca ipak zaboravljaju zrelost gledalaca i čitalaca. Pisani mediji su najizloženiji, ali i najpodložniji pritiscima. Novo poglavlje televiziji otvorio je takozvani infotainment. Informativni program je postao i show business. Da li je to sada dramaturgija teme ili događaja, izbora zanimljivih ili bizarnih priča na koje ne obraćamo pažnju, a o kojima razmišljamo dnevno... Na televiziji vijest je slika. Slika mora biti atrakcija. I kada su život i smrt u pitanju. Baudrillar Baudrillar 1991: 23 , opisujući novo-postmoderno stanje u kojem informacije i mediji imaju značajnu ulogu, ukazuje na pojavu medijske produkcije hiperrealnosti ili nadrealnosti, koja postaje realnija od svake realnosti. Stvaranje stvarnosti postalo je ključna preokupacija medija. Događa se samo ono što je prisutno u medijima, a istina je samo ona koju definira medijski sistem. Složićemo se da nam digitalna civilizacija pruža mnoštvo informacija. Što je više informacija sve je manje smisla, što je manje smisla, manje je značenja. PR I NOVINARSTVO U uvjetima globalnih medijskih promjena i domaćih tranzicijskih procesa pada interes za tradicionalne medije, naročito kod mladih, iako je televizija još vodeći medij. Upotrebom nove tehnologije, većom ponudom medijskih sadržaja koji se ne mogu naći na internetu, štampani mediji pokušavaju vratiti svoju publiku. To isto važi i za elektronske medije. Nova tehnologija, on-line novinarstvo kao neminovnost u novinarskoj profesiji, svemu daje novu dimenziju. Izdavači se sve više okreću informacijama iz dva osnovna područja, koja osiguravaju: prvo, eksperti u komunikaciji i javne agencije, koje sada posreduju u pristupu mnogim društvenim područjima i institucijama, uključujući Vladu, komercijalni sektor, dobrotvorne i znanstvene aktivnosti; i drugo, nova građanska armija, opremljena tehnološkim sredstvima poput lap-topova, bežičnih sredstava, mobilnih telefona s kamerama i slično, a koja izdavačima omogućava prečicu do udarnih vijesti, priča i informacija. Tako se na medijskoj sceni pojavljuju a PR sektor i b građansko novinarstvo, koji bitno determiniraju novinarstvo u novim uslovima. PR industrija postepeno preuzima kritičnu i spornu ulogu u prikupljanju i distribuciji vijesti, sa zadatkom da obuhvati događaje, procese i inicijative od javnog interesa. Službe za odnose s javnošću kompanija, državnih organa, institucija i nevladinog sektora određuju medijske sadržaje diktirajući vrijeme objavljivanja, teme i nerijetko način izvještavanja. Jednom riječju, da bi organizacije i pojedinci uspješno pokrenuli i održali poruku preko različitih platformi u uvjetima digitalne revolucije, oni su prinuđeni pristupiti PR formi. Sektor obuhvaća različite firme, koje pakiraju sve od korisničkih proizvoda do obrazloženja rata. Pored toga, vladine agencije i organizacije uglavnom zapošljavaju svoje PR osoblje, u liku referenata štampe i direktora korporativnih komunikacija. Ova dva povezana svijeta — samostalne PR agencije i unutrašnji PR odjeli — proizvode pregršt informacija o proizvodu, službi, inicijativama ili politici i šire svoj program rada na dnevnoj ili čak jednosatnoj osnovi. Da bi obezbijedili svoju priču, novinari se sve više okreću PR-u, umjesto pojedincu koji ima direktan udio u događanju, pa su sve češće u poziciji da budu stenografi utjecajnih, ili pejorativno, stalak za mikrofon. Ovisno od informacija iz izvora, PR odvaja vijesti od njihovog konteksta. Otuda postoji realan razlog da se sumnja u autentičnost i istinitost priča, anketa, izjava koje potiječu od štampe i komunikacijskih konzultanata. Usmjerenost na tržište koje vodi PR ne mora se nužno ravnati prema javnom interesu ili etosu balansiranog, objektivnog izvještavanja. Akcent je uvijek na potrebama klijenata. PR profesionalci znaju pakirati svoj sadržaj, dok redakcije traže sadržaj koji će povećati zaradu, publiku i prihode od reklama. Istovremeno, novinari su pod pritiskom proizvesti više sadržaja za različite platforme, što znači da imaju manje vremena da vode originalnu istragu, ili da detaljno istraže problem. Krajem posljednje decenije dvadesetog stoljeća i britansko novinarstvo je suočeno sa sve češćim smanjenjem troškova i sve većim oslanjanjem na službe odnosa s javnošću. Nick Davies je 2008. Analizom blizu tri tisuće tekstova u Timesu, Independentu, Daily Telegraphu, Daily Mailu i Guardianu, utvrdio je da su agencije i službe odnosa s javnošću dominantni izvori informacija. Novinari su samo u 12 posto slučajeva tragali za informacijama. Nekritičko preuzimanje sadržaja agencija i službi PR omogućava da se u medijima nađu sadržaji ekonomski ili politički moćnih i kada ne bi prošli kriterije selekcije vijesti. Više medijskih sadržaja znači i veći utjecaj u javnosti, temeljen na ekonomskoj i političkoj moći i smanjenoj odgovornosti i kredibilitetu novinarstva. Sve češće se javljaju i zagovaranja simbioze ove dvije djelatnosti. Odnosi s javnošću su, prema njima, partner novinara, novinari danas bez djelatnosti za odnose s javnošću ne bi svoj posao mogli obavljati kvalitetno i brzo. Novinari se mogu osloniti na odnose s javnošću sve dok im plasiraju istinite i provjerene informacije, a to bi trebalo biti trajno, s obzirom na to da je čuvanje kredibiliteta i temeljni interes stručnjaka za PR. Kad je riječ o PR-u, on se može promatrati kao integralna komponenta medija, koja u toj simbiozi s novinarstvom može donijeti ekonomsku efikasnost i socijalne dobitke, ali uz naglašenu potrebu za većom transparentnošću među novinarima i izvorima vijesti. Riječ je o realnosti koja nastupa i potrebi da se s tom realnošću novinarstvo — poveže, umjesto da je ignorrira ili napada, smatraju zagovornici ove ideje, koju novinari ne podržavaju, bar ne u javnosti. GRAĐANSKO I TRADICIONALNO NOVINARSTVO Najveća prednost novih medija ogleda se u interaktivnosti koja tjera tradicionalne medije da se mijenjaju. Kada publika jednom osjeti blagodati nove medijske sfere u kojoj je interaktivnost pomjerila granice u stvaranju medijskih sadržaja, teško je odustati od te aktivne uloge. Sudjelovanje u javnoj debati razvojem novih tehnologija dostupno je svima koji su kompjuterski pismeni. Uspon građanskog novinarstva nije samo posljedica tehnoloških mogućnosti već se tu pojavljuju i mnogi drugi faktori, kao što je novčana naknada, težnja za osobnim istraživanjem, povezanost s pojedincima koji su naklonjeni toj vrsti komunikacije i slično. Sa scene, pod pritiskom sadržaja koje prave građani, nestaje model masmedija koji je upakirane vijesti dostavljao pasivnoj publici, posredstvom štampe ili RTV emisija, a mjesto ustupa interaktivnijem i demokratskom modelu, koji se temelji na konverzaciji s on-line publikom. U tom smislu, posebno su ilustrativne reportaže o kataklizmama, elementarnim nepogodama, nesrećama, otkrivajući na najupečatljiviji način važnost građanskog novinarstva. Ako niste imali te slike, niste vidjeli priču. Usprkos pozitivnom tretmanu koje građansko novinarstvo danas uživa, još uvijek nije jasno da li njegovo uključivanje daje ikakvu vrijednost brendu ili reklamnu vrijednost web stranici. Istovremeno, postoji strah koji se krije u medijskim grupama i redakcijama da će otvaranjem procesa izdavanja prostora digitalnoj publici brendovi vijesti biti u opasnosti da njihova vrijednost bude smanjena, ili da će kakofonijom zbunjujućih glasova proizvodi postati zatamnjeni, a javna sfera još maglovitija. Ova dilema postaje realnija, tim prije kada se zna da je sudjelovanje u građanskom novinarstvu nejednako, s tendencijom da interaktivne osobine mogu biti uništene ili uzurpirane od malog broja digitalnih korisnika. Prosječno, samo jedan posto posjetitelja weba direktno komunicira s webom slanjem sadržaja ili ostavljanjem komentara. Percepcija sadržaja korisnika znatno je podložnija utjecaju komentara, koji, mogu promijeniti osnovna značenja osnovnog teksta. Osjetnim smanjivanjem publike prihodi tradicionalnih medija po novinaru su se drastično smanjili, pa je prva linija prikupljanja vijesti značajno reducirana, što za posljedicu ima da komercijalni pritisci i tehnološke mogućnosti sve više naglašavaju prelazak sa stvaranja sadržaja na njegovu obradu. Jednom riječju, mediji trpe permanentni pritisak da bi smanjili investicije u originalno novinarstvo, a kao logičan odgovor na to pojavljuje se u medijima — efekat rulje. Clickstream će ove tendencije još pojačati, praveći od medija utočište za primamljive senzacionalističke i populističke priče. U prilog ovome govori i istraživanje koje je utvrdilo da se i britanski mediji pomiču ka američkom modelu koji naglašava zabavu i dalje od stvarno orijentiranih modela u funkciji javnog interesa, kao što je to slučaj u Danskoj ili Finskoj. Jedno drugo istraživanje TV-a donijelo je sljedeće nalaze: internacionalna proizvodnja četiri glavna TV kanala u 2007. Istovremeno, umjerene teme kao što je putovanje, nastavljaju dominirati dok one neumjerene, poput konflikata, nesreća i politike, nastavljaju sudjelovati samo s 12 posto u strukturi cijele internacionalne proizvodnje. Sve se više forsiraju umjerene vijesti, posebno u emisijama, ali i u štampi, jer u široj industriji postoji vjerovanje da su umjerene vijesti ključne za povezivanje s mladom publikom. NOVINARSTVO DANAS U moru blogova i građanskog novinarstva pojavilo se i pogrešno tumačenje prema kojem su profesionalni novinari suvišni u digitalnim medijima. Nasuprot tome, tehnološke mogućnosti digitalne revolucije ojačavaju i proširuju vještinu novinarstva, omogućavajući različite prednosti koje su samo nekoliko godina ranije bile nezamislive. Ipak, tehnološka transformacija novinarstva je uzrokovana ekonomskim razlozima, budući da izdavači investiraju u digitalne tehnologije kako bi smanjili sve troškove u lancu vrijednosti vijesti. Poslovna specifikacija novinara doživljava danas temeljne promjene: od novinara se zahtjeva da preuzme dužnosti koje su doskora obavljali specijalisti, posebno kad je riječ o poslovima u multimedijalnoj redakciji. Internet tako postaje integralni kanal komuniciranja između novinara i redakcije, naročito kad je reč o udarnim vijestima, koje zahtijevaju direktan prijenos. Na primjer, umjesto uspostavljanja satelitskih veza, redakcije danas mogu preuzimati foto i video materijal direktno od novinara, što predstavlja značajnu uštedu. Usprkos tome, danas smo svjedoci ozbiljnih posljedica koje digitalna tehnologija ostavlja na novinarstvo. Fleksibilan način prikupljanja vijesti postaje opasan po dubinu, temeljnost i preciznost novinarskih priloga, budući da prvenstveno oslanjanje na mobilne novinare, u odnosu na stalno osoblje, vodi do minimiziranja izvještavanja i analize. U doba interneta njihova sigurnost je nestajala. Urednici sve više bacaju letimičan pogled na liste najčitanijih i druge web stranice, kako bi saznali koje priče najviše interesiraju publiku. Sada, publika koja je nekada znala gdje joj je mjesto, treba posredovati u novinarstvu i upravljati kredibilitetom novinara. Ljudi stiječu utisak da su osvojili mnogo veću slobodu u pribavljanju informacija. Korisnik interneta sam odlučuje što prihvaća iz informativne ponude na mreži, kao i što će pokušati prenijeti drugim ljudima. Tako rekonstruiran informacijsko-komunikacijski sistem izaziva značajnu promjenu i u prirodi posla novinara. To često u stručnoj i profesionalnoj javnosti provocira pitanje: da li je pojava multimedija kraj novinarstva kao vještine? Međutim, novinarstvo iz ove bitke za opstanak neće izaći bez vidljivih promjena. Poslovni značaj produktivnosti, efikasnosti i profita dobiva danas primarni značaj u novinarskoj produkciji, dok su se centralne vrijednosti tradicionalnog novinarstva, originalnost, odgovornost i autonomija preselile na marginu. Kako je način prikupljanja vijesti promijenjen, mnogi novinari počinju i završavaju svoj radni dan u kancelariji — uglavnom bez osobnog kontakta s pojedincima i organizacijama koji oblikuju značenje nekog događaja ili priče. Time se povećava njihova ovisnost od vanjskih dobavljača vijeesti, bilo da je riječ o agencijama, PR službama ili građanima koji šalju svoje fotografije, tekstove, video klipove. Kolateralna šteta digitalne revolucije u medijima je — pažnja novinara. Zbog integracije u multimedijalne redakcije, novinari su pod pritiskom da odgovore na zahtjeve produktivnosti i višestrukih kanala emisija, štampa, on-line, mobilni... Procjenjuje se da je tehnološka integracija povećala produktivnost u posljednje dvije godine oko 10 posto. Međutim, redakcije 21 stoljeća sve više su mjesta digitalne mehanizacije, gdje su novinari preplavljeni informacijama, izvorima vijesti, širokim izborom mogućnosti i imaju mnogo manje vremena za temeljno skupljanje i provjeravanje materijala, kao i za tiho razmišljanje koje može pomoći da se razlikuju od drugih. Multimedijalni posao nagovještava uništavanje vremena za razmišljanje, što se promatra kao kritična tačka kvalitetnog novinarstva. Ključni izazov koji donosi integracija multimedijalnih redakcija je kako najbolje podijeliti izvore i istovremeno sačuvati posebnost proizvoda vijesti. Ali, pritisci, niske plaće i ukupni ambijent za novinarstvo stimuliraju privlačnost srodnih novinarskih profesija i time ubrzavaju odlazak najsposobnijih u druge poslove. Na drugoj strani web je omogućio iskusnim novinarima da učvrste pozicije uvaženih analitičara i komentatora u medijima, da pojačaju veze s pojedinačnim brendovima, kao i da prave osobni brend koji se može udružiti s ostalima. Novinari su osnaženi on-line mogućnostima, jer više ljudi čita njihove priloge, a materijal koji bi bio izbrisan zbog nedostatka prostora, prebačen je on-line. Iz jedne perspektive, to povećava vrijednost onoga što rade profesionalci, čija je profesija tijekom poslednje decenije svrstavana u deset najgorih da bi, među dvije stotine, izbila na prvo mjesto. Nakon što su ispitali nekoliko elemenata koji su važni prilikom odabira profesije, firma Career Cast rangirala je 200 zanimanja od najviše do najmanje poželjnih. Podaci koje su proučavali dolaze od izvora poput statistika Zavoda za zapošljavanje i kancelarija za zaštitu na radu. Postoji vrijeme kad ste slobodni, ali ako se nešto dogodi i van vašeg radnog vremena, vi morate o tome izvještavati. To su razlozi koji se već godinama provlače, ali pojavili su se i novi. Ali, sada se od novinara očekuje i da twittuju informacije po čitav dan, pišu blog, snime video kada primijete da se događa nešto zanimljivo. Očekuje se da rade više stvari u isto vrijeme. Stoga je posao postao zahtjevniji nego ikada. Novinarstvo je samo dio medijske industrije, posebno važan dio medija, koji, zajedno s novinarstvom, doživljavaju strukturne promjene. Novinarstvo, danas, postaje puno kompleksniji biznis, no što je bio ikada prije. Na primer, Googleov kapital od 138 milijardi USD daleko premašuje najveće medijske kuće i postaje neprikosnoven kad je riječ o stvaranju profita u sferi komunikacija. Njegov biznis, s jednostavnim konceptom i skoro bez distributivnih troškova, ima ukupnu procijenjenu vrijednost veću od svih velikih novinskih kuća i time postaje svojevrstan poslovni kompas u sferi komunikacija za vrijeme koje dolazi. Za suvremenu medijsku publiku se tvrdi da je obrazovanija i samosvjesnija u izboru medijskih sadržaja. Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, nove platforme, moćni pretraživači, novi oblici izražavanja pojedinačnih ideja i mogućnosti za raspravu, novi vidovi distribucije znanja, on-line zajednice. Sukladno dostupnosti i raširenosti, novi mediji premašuju utjecaje tradicionalnih. Kompjuteri su novi mediji koji su u periodu prodora. Primjena novih tehnologija centralne vrijednosti tradicionalnog novinarstva - originalnost, odgovornost i autonomiju - gura na margine medijasfere, apostrofirajući ekonomiju medija, značaj produktivnosti, efikasnosti i profita kao prioritet u novinarskoj produkciji. PUBLIKA I NOVINARSTVO Uvođenjem digitalnih servisa uz fragmentiranje publike javlja se i fragmentacija javne sfere, umanjenje socijalne integrativne uloge medija, smanjenje prihoda od reklamiranja zbog ekstremne fragmentacije publike, koncentracija medija, izdvojenosti onih dijelova društva koji ne mogu pratiti troškove prelaska na digitalno emitiranje. Odnos koji ljudi imaju prema medijima — tradicionalnim, masovnim medijima i digitalnim medijima — je višedimenzionalan, baš kao što je novi kontekst prisustva medija u životu ljudi. Nije najvažnije, ali nove tehnologije daju ljudima mnogo više kontrole od toga kakve informacije dobivaju, do toga kada i kako ih primaju. Kako mediji u svojim različitim varijantama izazivaju zasićenost, postaje sve teža identifikacija specifične pažnje specifične grupe ljudi. U statusu fluidne publike teškoće mjerenja publike se umnožavaju, njena raspršenost po platformama svaki pokazatelj mjerenja čini da je, ili zastario, ili može dati samo približne ako ne i pogrešne rezultate. Kritičari novih tehnologija smatraju da, umjesto autoriteta znanja , kvaliteta medijskog sadržaja i komunikacije koji su se odvijali putem tradicionalnih medija, sada imamo samozvane eksperte, autoritete anonimuse koji koriste laku dostupnost novih medija i zatrpavaju nas nekvalitetnim sadržajem, čiji će autori nadjačati kao najglasniji, najuporniji, što će se na kraju loše odraziti i na tradicionalne medije i komunikaciju. Novinarima uglavnom nisu dostupna istraživanja publike, osim istraživanja gledanosti ili korištenja nekog medija koja se sprovode u funkciji utvrđivanja rejtinga ili tiraža medija, broja posjeta portalu. Izloženost medijskim sadržajima je nesporno velika, korištenje medija također. To znači da je gotovo sedamdeset posto budnog stanja prosječne osobe provedeno u nekom vidu korištenja medija. Televizija je još uvijek dominantan medij čije sadržaje često i redovno prati gotovo 60% građana, slijedi radio s 50%, internet koji često i redovno koristi 33%. Na posljednjem su mjestu dnevne novine koje čita oko 28% građana. Televizija također ponajviše gubi mlađu publiku, pokazalo je istraživanje u sedam evropskih zemalja među mladima od 12 do 17 godina koji kao razlog navode uglavnom porast on-line video usluga, a naglašavaju da vole multitasking: istovremeno gledaju televiziju i kucaju poruku na mobilnu te šalju poruku na Facebooku. Tu publiku televizija će i dalje gubiti i zato ako želi dugoročno osigurati lojalnost i povjerenje mora se prilagođavati novim informacijsko-komunikacijskim zahtjevima ove publike. Konvergencija medija omogućena razvojem digitalne tehnologije veliki je izazov marketingu, industriji zabave, ali i industriji kulture. Ona donosi mnoštvo novih mogućnosti, otvara ogroman prostor za razvoj novih sadržaja i usluga. Izazov je svim tradicionalnim medijima, a posebno televiziji, koja je desetljećima vrijedila za najdinamičniji, najuvjerljiviji, najprivlačniji i najuticajniji medij. Traže se novi, interaktivni sadržaji pakirani u nove formate, uz nove metode rada, uz imperativ produktivnosti, veće efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti. Teoretičari koji u ovome vide veliki potencijal za spas ili razvoj televizijskog novinarstva, zapravo sugeriraju podilaženje publici, u protivnom prognoziraju gubljenje identiteta. Ekonomska prinuda, politički pritisak i očekivanja publike diktiraju zahtjeve novinarstvu. Korisnici interneta, uvjetno su nova publika. Terminološki ona to jeste, jer skloniji su većem vlastitom izboru medijskog sadržaja i izboru vremena korištenja. S vremenom struktura publike će se mijenjati, komunikacijsku funkciju stavljati ispred informacijske, a televizijska, bez obzira na programske i organizacijske promjene u integriranim redakcijama, svakako će u ovom stoljeću stalno opadati. Treba naravno imati na umu da će uvijek postojati dio publike nesklone biranju medijskih sadržaja na on-line platformama, koji će se oslanjati na televizijski kanal s unaprijed definiranom programskom shemom, kao što sada postoje digitalni emigranti koji ne koriste mobilne telefone i ne komuniciraju mailovima. Može se reći da suvremeno novinarstvo doprinosi smanjenju očekivanja publike, pomičući se sve dalje od tradicionalnih ideala profesije. Visoka kvaliteta novinarstva više nije garantirana formula za financijsku sigurnost medijskih organizacija i novinarstva kao njihovog važnog dijela. Tijesto iz ove Gadamerove definicije u novim masmedijskim uslovima raste po svojim, a ne po zakonima koje propisuje država ili ih ustanovljava medijska zajednica. Na jednoj strani su zagovornici medijske demokratizacije i smanjene mogućnosti manipulacije publikom, s druge strane, brojni teoretičari medija ukazuju na štetnost preobilja informacija koje vodi u informacijsku džunglu. Informacijsko doba, brzina promjena u odnosima medija i publike, nameće niz pitanja: tko u takvim uvjetima postavlja teme za debatu koje su u interesu javnosti, hoće li opstati profesionalno novinarstvo, kakvo je djelovanje i utjecaj medijskih sadržaja na segmentiranu publiku, posebno na vrlo osjetljiv njen dio, djecu i mlade? Autori ovog rada zastupaju tezu da i pored promjene temeljne uloge novinarstva pod utjecajem brzih promjena koje donosi informacijsko doba, građansko novinarstvo ne može zamijeniti profesionalne novinare u multimedijalnim redakcijama. Njihova društvena funkcija u javnoj sferi izmijenjena je, ali nije izbrisana primjenom novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Disperzija i heterogenost novih medija i nove publike zahtijevaju pažljivu i osmišljenu izgradnju komunikacijske infrastrukture i kulture nove prakse, jer nije riječ samo o novom životnom stilu, temeljenom na digitalnim napravama, već prije svega o transformiranom obliku novinarstva koje predstavlja izazov donedavno preovladavajućem monopolu medija, na jednoj, ali i otvara prostor različitim vrstama manipulacija, jednostranosti i nedorečenosti u režiji novih medija, s druge strane. Kriza novinarstva, medija i starih poslovnih modela, suprotna javnom interesu, ostaviti će duboke posljedice na demokratskom, kulturološkom, obrazovnom i odgojnom planu budućih generacija. Posljedice neodgovornog, neprofesionalnog i medijskom kapitalu primjerenog programa već su vidljive. U tom je programu demonstriran način usporavanja disanja i gubljenja svijesti, koji su, imitirajući, osnovci primjenjivali tokom nekoliko tjedana, zadobivši i fizičke ozljede prilikom tog eksperimenta. Globalne društvene, ekonomske, a pogotovo tehnološke promjene u postinformatičkoj eri 21. Bavljenje patologijom medijskih bolesti ima za cilj uspostavljanje prave dijagnoze, njome počinje liječenje bolesti koja je ophrvala novinarstvo. Liječenje bez toga nije moguće. Kao što neće nestati filma jer kina izumiru, kao što neće nestati likovnih umjetnosti jer muzeji u Srbiji ne rade čitavu dekadu, a knjiga se više piše nego čita, neće nestati novinarstva jer su televizije, novine i magazini u krizi. Istina je, što je kriza dublja, ukus publike je plići. Lijek nije isključivo medijski, medicina je mješavina ekonomskog, socijalnopsihološkog i političkog oporavka. Javnost će prisiliti novinarstvo da ne odustane od iskre maštovitog, samosvojnog, kritičkog, smjelog i odgovornog žurnalističko-medijskog stvaralaštva. Ili su ovo samo snovi pobune protiv pret-a-porte novinarstva iz krvotoka obojenog, tijekom decenija, bojama TV test signala? Pidžama, bio je žargonski naziv. Digitalni urođenici ne znaju što je to. Ne znaju ni koliko traje minuta tišine na radiju. Podjednaka je obaveza svih javnih subjekata društva, akademske zajednice, civilnog sektora da pitanje krize novinarstva i medija aktualiziraju, problematiziraju i preveniraju u cilju održivosti demokratskih alata i civilizacijskog progresa koji počiva na moći dijaloga, a ne moći medijskog novca. Bez sterilne abolicije za greške posustale medijske zajednice, a koje ne pripadaju nužno samo novinarskoj profesiji. Ako bi se neko upustio u analizu našeg društva u ovom trenu na osnovu aktualnih reklama, a one jesu medijski sadržaj, zaključio bi da imamo manjak prirodne vode ili vodu slabe kvalitete pa moramo kupovati flaširanu , da smo skoni prljanju i pravljenju fleka koje nije lako skinuti, da nas često boli grlo ili nam je zapušen nos, da smo siromašni i da nam jedina nada leži u igrama na sreću, da smo u tako beznadežnoj krizi da nas jedino flaša piva može spasiti, da čeznemo da budemo medijske zvijezde i da to pokušavamo žvakanjem određenih kauguma, a isto tako da volimo da pričamo beskrajno dugo, bez poante, posebno telefonom, po mogućnosti sasvim besplatno, kao u reklami za besplatne impulse u jednoj mobilnoj mreži. Beograd: Centar za medije i medijska istraživanja CMMI Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu. NewYork: Cambridge University Press. Journalism Between Serving the Public and the Acclamation of Audience Taste Abstract Rapid and comprehensive development of the internet, the number, quality and diversity of information available and the rate at which messages are distributed, provoking dramatic and conflicting changes in society: sprouting of new forms of technology and communication, on one hand, and the evident crisis in traditional media especially printed, on the other side. Such complex changes have been two important, even revolutionary consequences for journalism: first, collapsed business model in which there is a media industry as we know it and in which is funded by the advertising industry the media and journalism. Second, the media content is more often a result of the impact of commercial pressures and technological capabilities favored. Third, the profession of journalism is no longer the only, nor the privileged producer of public information. Related professions PR public relations and citizen journalism important to determine contemporary journalism. PR industry is gradually taking a critical and controversial role in the collection and distribution of news, with the task to cover events, processes and initiatives of public interest. The rise of the PR industry, raises serious questions about the future of accurate, independent and fact-based journalism. Information age, the speed of change in the relations between the media and the public raises a number of questions: who in such circumstances raises issues for debate in the interest of the public, whether professional journalism survive, what is the effect and influence of media on segmented audiences, especially in the sensitive her part, children and young people? Application of new technologies central values of traditional journalism: originality, responsibility and autonomy pushed to the margins medijasphere, emphasizing the importance of the economics of media-productivity, efficiency and profits as a priority in journalistic production. The authors of this paper argues that, despite the change in the fundamental role of journalism influenced by the rapid changes brought by the information age, citizen journalism can not replace professional journalists in multimedia newsrooms. Their social function in the public sphere has been changed but not erased by new information - communication technologies. Dispersion and heterogeneity of new media and new audiences require careful and meaningful building communications infrastructure and culture of the new practice, because it is not just a new lifestyle, based on digital devices, but primarily on a transformed form of journalism that presents a challenge until recently, the prevailing monopoly of the media, the one, and open space for different types of manipulation, partiality and incompleteness directed new media, on the other hand. Key words: journalism, public relations, public, traditional media, citizen journalism. Ljiljana Manić, Marija Aleksić i Mileva Pavlović Megatrend univerzitet, Fakultet za kulturu i medije, Beograd This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. Megatrend univerzitet, Fakultet za poslovne studije, Beograd This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. Fakultet za menadžment malih i srednjih preduzeća, Beograd This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. Suvremena izlagačka praksa: nove tendencije u prikazivanju kulturnog naslijeđa Sažetak Zbog svog simboličkog značenja, kulturno-povijesno naslijeđe ima posebnu vrijednost za sadašnje naraštaje, utječe na formiranje identiteta i uobličavanje kolektivne i individualne kulture sjećanja. Veoma je važno da što više mladih ljudi dođe u dodir s umjetničkim djelima koja čine materijalno kulturno naslijeđe. Međutim, tradicionalni načini izlaganja često izazivaju otpor kod publike, već naviknute na dinamičnost novih medija. Suvremene izložbe postaju način da se publika informira, zabavi i obrazuje, one pričaju priče i nude argumente o raznovrsnosti i značaju kulturnog naslijeđa. Kroz animaciju, projekcije i interaktivne prezentacije, intrigantno osvjetljenje i zvučne senzacije autor izložbe Dušan Milovanović i autor postava izložbe Ivan Mangov približili su, prije svega mlađoj publici, srpsko srednjovjekovno slikarstvo. Ključne riječi: kulturno naslijeđe, nove tehnologije, muzeji, inovacije, komunikacija. Uvod Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija donio je mnoge mogućnosti u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa, ali i niz novih načina da se ono približi suvremenoj publici. Kulturne vrijednosti jednog naroda stvorene u prošlosti danas se, zahvaljujući televiziji, internetu i digitalnom formatu mogu vidjeti s bilo kojeg djela planete, tako da ljudima širom svijeta postaje dostupna kulturna različitost i bogatstvo stvaralaštva. Međutim, danas više nije dovoljno da se kulturnim naslijeđem bave samo povjesničari, arheolozi i kustosi muzeja. Ovaj rad bavi se analizom mogućnosti koje nove tehnologije nude u prikazivanju kulturnog naslijeđa i nastoji ukazati na potrebu stvaranja multidisciplinarnih timova koji su u stanju nesporne vrijednosti nastale radom prethodnih generacija uobličiti i prenijeti u forme prilagođene duhu vremena. Bogatstvo kulturnog naslijeđa Kulturno naslijeđe je skup svih odlika naslijeđenih iz prošlosti, pa je obaveza zajednice da ga zaštiti kako bi se unaprijedile njegove vrijednosti i stvorili uvjeti da se ono prenese budućim generacijama. Značaj kulturnog naslijeđa je i u tome što promovira, održava i razvija kulturni diverzitet i ljudsku kreativnost. Prenošeno s generacije na generaciju, konstantno obnavljano u društvenim zajednicama i grupama, kao reakcija na okolinu, kao interakcija s prirodom i povijesnim uvjetima postojanja, kulturno naslijeđe stvara osjećaj identiteta i kontinuiteta. Ono čini jedinstvenu i nezamjenljivu kulturnu vrijednost jednog naroda, jer se stvara generacijama i ukazuje na njegov društveni, obrazovni i kulturni razvoj. Ipak, zahvaljujući ulozi u formiranju identiteta, elementi kulturnog naslijeđa mogu biti i predmet zloupotrebe, jer se neadekvatnim pozivanjem na koncepte baštine i naslijeđa mogu oblikovati stavovi i mišljenja suvremenih generacija. Kao nešto što je neobnovljivo, zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa predstavlja posebnu odgovornost svakog društva. Danas ga čine materijalno i nematerijalno kulturno naslijeđe. U materijalno naslijeđe spadaju pokretno kulturno naslijeđe muzejska građa, arhivska građa, bibliotečna građa i kinotečna građa i nepokretno kulturno naslijeđe spomenici kulture, prostorne kulturno-povijesne cjeline, arheološka nalazišta i znamenita mjesta. Nematerijalno kulturno naslijeđe čine: usmena tradicija i jezik, scenska umjetnost, društvena praksa, rituali i blagdani, znanje i primjena znanja o prirodi i svemiru i tradicionalna umjetnost Zaštita kulturnog naslijeđa podrazumijeva: istraživanje, proučavanje, dokumentiranje, čuvanje, pravnu i tehničku zaštitu, predstavljanje, korištenje i upravljanje. U Srbiji se zaštitom nepokretnih kulturnih dobara bave zavodi za zaštitu spomenika kulture; muzeji, arhivi, biblioteke i kinoteka bave se zaštitom pokretnog kulturnog naslijeđa, a srpnja 2012. Najveći problem tih ustanova je nedovoljno i neodgovarajuće financiranje, ali i nedostatak odgovarajućeg radnog prostora za pohranu i čuvanje građe. Međutim, prikupljanje, obogaćivanje i čuvanje zbirki nije jedini razlog postojanja tih ustanova. One svrhu svog postojanja ostvaruju tek kroz komunikaciju s publikom putem izložbi, animacija i specijaliziranih publikacija. Uloga muzeja u očuvanju kulturnog naslijeđa Kao mjesta gdje se publika može upoznati s materijalnim dokazima svoje prošlosti i kao čuvari kulturnog naslijeđa muzeji imaju veoma značajnu ulogu u izgradnji i formiranju identiteta, kako nacionalnog i kolektivnog, tako i osobnog. Muzeji su nekomercijalne i javne ustanove u službi društva i njegovog razvoja, koje su otvorene za javnost i koje u svrhu proučavanja, obrazovanja i zadovoljstva nabavljaju, čuvaju, istražuju, komuniciraju s publikom i izlažu materijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini. Aktivna uloga publike ogleda se u estetskom, intelektualnom, informativnom i emocionalnom razumijevanju umjetničkih djela i muzejskih artefakata, zauzimanju kritičkog stava o muzeju, izložbi ili nekom obliku programskih događanja koja se u muzeju organiziraju. Suvremeni načini komunikacije i moderna tehnologija omogućavaju potencijalnoj publici da saznanja o kolekciji nekog muzeja dobiju putem televizije, štampe, fotografije, filma, a moguće je i virtualno gledanje muzejskih postavki preko interneta. U zadnjoj četvrtini prošlog stoljeća došlo je do iznenadnog procvata novoizgrađenih i obnovljenih muzeja. Istovremeno, s velikim povećanjem broja muzeja i pojave drugačijih vrsta muzeja došlo je i do promjene njihovih izložbenih prezentacija, tj. Još je André Malraux 1901-1976 u svojim djelima posvećenim filozofiji umjetnosti isticao da muzeji više ne mogu biti samo skladišta muzealija, već mjesta interakcije tih artefakata i publike, prostori dijaloga stare s novom, aktualnom civilizacijom. Međutim, direktan kontakt između publike i umjetničkih djela i ostalih predmeta koje muzeji čuvaju ostvaruje se jedino kroz posjete. Nažalost, veliki broj muzeja prilikom posjeta publike koncentrira se na predstavljanje starih predmeta i davanje objašnjenja čemu su oni služili. S druge strane, sve veći broj posjetilaca, naročito mladih, od posjete muzeju očekuje i novi, jedinstven doživljaj. Taj prostor se nalazi na granici između realnosti i konstrukcije realnosti. Kulturalni artefakti predstavljaju tragove prošlosti čineći realnost, a konstruirani svijet se stvara kroz proces reprezentacije i interpretacije. Ipak, malo je muzeja u Srbiji koji su uspeli predstaviti kulturne artefakte na način dovoljno uzbudljiv da potakne generacije čije je razmišljanje, učenje, rasuđivanje i zaključivanje formirano pod utjecajem interneta, video igrica i društvenih mreža. Ono što u najvećoj meri zabrinjava je što čak 85,8% srednjoškolaca i gotovo isto toliko studenata 83,5% u Srbiji rijetko ili nikada ne posjećuje muzeje. Kao glavne razloge rijetkih posjeta spomenutim institucijama kulture mladi navode: nedostatak slobodnog vremena 39,3% , nedostatak interesa 17% , nedostatak novca 16,4% , ali i neodgovarajuću ponudu 14,2%. Nedovoljno atraktivna ponuda muzeja i način prezentacije kulturne baštine neinovativne i konvencionalne izložbe su također mogući uzroci slabe posjećenosti muzeja. Istraživanja također govore da se negativna ocjena posjete muzeju ne može objasniti nezainteresiranošću mladih za kulturno naslijeđe. Rezultati istraživanja publike muzeja u Srbiji pokazuju da se nijedna starosna grupa ne izdvaja kao ekstremno vodeća u odnosu na druge; prema dobivenim rezultatima, u spomenutom periodu istraživanja muzeje su najviše posjetili ispitanici od 36 do 50 godina 20,8% , potom oni od 13 do 18 godina 19,4% , a onda od 19 do 26 godina 18,7%. Najmanje ispitanika je iz grupe do 12 godina 4,4% i iz grupe preko 65 godina 5,3%. Većina anketiranih posjetilaca 98,1% preporučila bi drugima da dođu u muzej koji su posjetili, te su i najčešće ocjene konkretne posjete bile odlična 61,5% i vrlo dobra 28,4%. Ako se u tom smislu nešto vrlo brzo ne promijeni, a prikazivanje kulturnog naslijeđa ne uskladi s duhom vremena, muzeji će u svijesti mladih ljudi ostati kao dosadna i preozbiljna mjesta, na kojima se tek ponekad može vidjeti i nešto interesantno. Nedostaju izložbe na kojima je naglasak na osjećaju, a ne na predstavljanju ambijenta ili epohe, gdje fokus nije na predmetu nego na priči. Ne treba davati sliku posjetiteljima kako je nešto u prošlosti bilo, nego im dati mogućnost da sami to iskuse, razmisle i zaključe. Iskustvo umjesto klasičnog podučavanja. Muzej može da bude i laboratorij i atelje, kazalište i kino, čitaonica i koncertna dvorana, i igralište ako treba, a da pritom ne izgubi svoju prvobitnu funkciju mjesta na kojem se stječu iskustva i uči o vrijednostima koje je prošlost ostavila u naslijeđe, podučava o sagledavanju današnjice i razmišlja o budućnosti. Utjecaj novih tehnologija na muzejsku publiku Nezaustavljiv razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, pojava novih medija i društvenih mreža, novi načini komuniciranja, digitalizacija medijskog sadržaja i drugi fenomeni karakteristični za početak XXI. Brojna su istraživanja koja pokazuju da tehnologija može biti štetna kada je u pitanju njen utjecaj na djecu, ali je sve više onih koji ističu pozitivne efekte. Nesporno je da tehnologija utječe na stvaranje drugačijih veza i drugačije povezivanje informacija u mozgu suvremenog čovjeka nego što je to bio slučaj s prošlim generacijama. Promjene se ogledaju u načinu na koji mladi koriste tehnologiju, vremenu koje provode s vršnjacima i odnosu prema okolini. Osim na usvajanje informacija, donošenje odluka i pamćenje učenje , nove tehnologije imaju najveći utjecaj na pažnju kod mladih. Potpuno nova, virtualna okolina, ponudila je svijet u kojem je odvlačenje pažnje na sve strane gotovo pravilo. Postojana pažnja je gotovo nemoguća, mašta je sve manje potrebna, a pamćenje ograničeno. Kako mladi danas mnogo više vremena provode na internetu nego čitajući knjige, to za posljedicu ima potpuno drugačiji način prihvaćanja informacija. Za razliku od ravnomjerne pažnje i dubljeg razmišljanja o ograničenom broju primljenih informacija, za nove generacije karakteristična je izloženost velikom rasponu prizora, okruženost mnogim distinkcijama i nemogućnost da se ozbiljnije fokusira na jednu informaciju. S druge strane, neka druga istraživanja pokazuju da, na primjer, video igrice i drugi sadržaji poboljšavaju vizualno-opažajne sposobnosti, vrijeme reakcije na stimulans i sposobnost da se uoči detalj i iz cjeline izdvoji ono što je važno. Novi mediji su čvrsto ugrađeni u svakodnevne aktivnosti današnjeg čovjeka, što je praćeno i transformacijom čitalačke kulture u audio-vizualnu u kojoj se najveći dio informacija prima putem čula vida. Oni su ti koji imaju potpunu kontrolu nad sadržajem, oni biraju kada, gdje i koju količinu informacija će konzumirati. Iako se možemo u većoj ili manjoj meri složiti u ocjeni posljedica utjecaja novih tehnologija na sposobnosti pojedinca, neosporno je da je su ove promjene izazvale i promjene u ponašanju publike svih kulturnih ustanova, pa i onih koje se bave prikazivanjem kulturnog naslijeđa. Publika sve manje očekuje samo informaciju i sve manje kao razlog posjete navodi želju za novim znanjima. Od posjete muzeju očekuje se da ona bude prije svega prijatno iskustvo i uzbudljivo putovanje kroz prošlost. Utjecaj novih tehnologija na mogućnosti muzeja Moderno doba nudi brojne mogućnosti za čuvanje kulturnog naslijeđa kroz digitalizaciju, pretvaranje u elektronske forme, analizu i organizaciju materijala. Web siteovi i društvene mreže otvaraju vrata kulturnog naslijeđa do sada nezamislivo velikom broju ljudi. Nove tehnologije omogućavaju komunikaciju, razmjenu, dijeljenje znanja, informacija i ideja, posebno među mlađim ljudima. Ovo je razlog zašto mnoge zemlje stvaraju slobodne elektronske arhive i čine velike napore u digitalizaciji svog kulturnog naslijeđa. Digitalni katalozi muzeja, arhiva, biblioteka i ostalih kulturnih institucija objavljuju se širom Europe. Ovaj način predstavljanja kulturnog naslijeđa nudi brojne pogodnosti. Korištenje mnogih oblika virtualnih tehnika omogućava posjetitelju iskustvo života u gradovima koji su davno nestali, mogućnost da se kreće kroz njih ili istražuje okruženje gdje su spomenici smješteni. Društvene mreže nude posebne pogodnosti za kontakt s publikom i promociju kulturnog naslijeđa. Francuski Muzej velikog rata Musée de la Grande Guerre kreirao je Fecebook stranicu sudionika Prvog svjetskog rata, vojnika Léona Viviena, kako bi suvremenoj publici približio događaje, ispričavši ih kroz osobnu priču. Materijali koji su korišteni za realizaciju ovog projekta dio su muzejskog postava, a način na koji su izloženi javnosti predstavlja svojevrsni most između vremena prošlog, sadašnjeg i budućeg. Stranicu je vidjelo više od 50. Oni su ostavili više od 5. U isto vrijeme informacije dopiru do posjetilaca koji inače nikad ne bi mogli osobno posjetiti muzej. Slika 1: Priča o stradanjima na Facebook stranici sudionika Prvog svjetskog rata Nove tehnologije mogu pomoći u podizanju participacije mladih u kulturi, naročito ako se ima u vidu da oni najčešće koriste internet radi informiranja, zabave i edukacije, ali i da se korištenja interneta rijetko odriču. Informacijske tehnologije daju priliku za učenje o kulturnom naslijeđu kroz novu, interdisciplinarnu dimenziju, omogućuju da svaki artefakt bude pogledan u okviru povijesnog, sociokulturnog, ekonomskog i geografskog okruženja, što omogućava bolje razumijevanje i prihvaćanje. Pametni smart telefoni omogućuju čitanje QR kodova pa umjesto unošenja internet adrese, skeniranjem QR koda, internet pretraživač mobilnog telefona se direktno usmjerava na željenu internet adresu koja se nalazi u rasteru kvadratića QR koda. Na izložbi su javnosti prikazani motivi sa zidova srpskih srednjovjekovnih manastira koji su potpuno utkani u jedinstveni audio i vizualni prikaz. Ideja je potekla od muzejskog savjetnika Dušana Milovanovića, a autorski tim su činili i arhitekt Ivan Mangov i dizajnerica Vesna Orović. Publika je mogla vidjeti kopije ornamenata srpskih srednjovjekovnih fresaka koje su posljednji put izlagane 1961. Ovaj dragocjeni materijal, čudesne geometrijske igre likovnih elemenata, predstavljen je na izložbi na suvremen i inovativan način, korištenjem novih tehnologija, animacije, za tu priliku osmišljene muzike, i u skladu sa suvremenom izlagačkom praksom. Na taj način ostvarena je ravnoteža između dijelova kulturne baštine i suvremenog i progresivnog načina izlaganja. Unutrašnji prostor muzeja, površine oko 300 kvadratnih metara, za ovu priliku lišen je dnevnog svjetla, pregrađen i obojen, stvarajući tako potpuno novi ambijent za izložbu i uvjete za funkcionalnije koncipiranje izložbenog prostora. Posjetioci su se kretali kroz niz zamračenih prostorija s eksponatima, u kojima su pokrenute slike ornamenata i diskretno osvjetljenje stvarali jedinstvenu i dojmljivu atmosferu. Originalnu muziku za izložbu komponirali su Goran Trajkovski, Dorijan Jovanović, Zoran Jerković i DJ Marko Nastić. Sve dvorane u kojima su bili izloženi eksponati bile su profesionalno ozvučene, a glazba pažljivo izabrana. Sama izložba nije raspolagala budžetom većim od uobičajenog koji Ministarstvo kulture dodjeljuje sličnim projektima, ali je potpomognuta značajnim sredstvima sponzora koji su bili privučeni prilikom da svoje ime povežu s događajem koji privlači pažnju i izaziva pozitivne asocijacije. U toku pripreme izložbe pozvani su istaknuti mladi dizajneri i stvaraoci koji se bave suvremenom umjetnošću i suvremenim umjetničkim izrazom da daju svoj doprinos tumačenju i interpretaciji ove teme. Tako je izložba dopunjena zidnom instalacijom od preko 300 komada unikatne ručno rađene keramike autora Dušana Zjalića i brojnim kompjutorskim animacijama inspiriranim ornamentima autori Vukan Ćirić i Nataša Teofilović. Ovo preklapanje klasične teme kao što je srednji vijek s nečim što je moderno i atraktivno te specifičnost svakog pojedinačnog doprinosa mladih autora je ono što se publici posebno dopalo. U okviru izložbe posjetitelji su mogli prisustvovati predavanjima, organizirane su radionice i koncerti. Na taj način nije samo prikazan dio kulturnog naslijeđa već je ono interpretirano kroz proces komunikacije koji uspostavlja emotivnu i intelektualnu vezu između interesa publike i inherentnog smisla postava. Tema radionice bila je upoznavanje djece s izgledom srednjovjekovne vladarske odjeće, motivima i šarama na njoj. U osam termina u radionici je sudjelovalo 132 djece. U 15 termina, u radionicama je sudjelovalo 305 učenika. Na ovoj radionici u kojoj je sudjelovalo 50 studenata objašnjen je proces izrade zidnog slikarstva od skice do izvođenja u materijalu, predstavljene su tehnike monumentalnog slikarstva, odnos srednjovjekovnog i suvremenog stvaralaštva i najčešće teme i motivi ovog vida slikarstva. Osim radionica, za sve posjetitelje, a posebno za mlađu publiku, organizirano je stručno vođenje kroz izložbu. Od ukupnog broja od 15. Od ukupnog broja posjetilaca koji su na ovaj način obišli izložbu, skoro polovicu 47% čine učenici srednjih škola, a studenata i učenika osnovnih škola bilo je po 17%. Zaključak Moderno društvo karakterizira tendencija povezivanja muzeja i drugih institucija koje se bave zaštitom i prikazivanjem kulturnog naslijeđa. Korištenje novih tehnologija olakšava ovo povezivanje i nudi brojne mogućnosti za nove načine prikazivanja baštine. Ali od stručnosti, sposobnosti i inventivnosti ljudi koji se bave kulturnim naslijeđem umnogome će zavisiti koliko će ove mogućnosti biti iskorištene. Zato je u prikazivanju vrijednosti koje su stvorile prethodne generacije, u kreiranju izložbi koje će privući pažnju publike, neophodno sudjelovanje multidisciplinarnih timova koje čine eksperti ne samo iz područja historiografije, arheologije i muzeologije, već i kreativni stručnjaci koji su u stanju da te vrijednosti uobliče i prenesu u forme prilagođene duhu vremena. U doba vizualnosti, ovim sadržajima osim povijesnog mora se dati i kvaliteta estetskog, a publici koja je sve manje spremna da bude pasivni sudionik, tražeći interaktivni pristup, ponuditi doživljaj. Danas se muzej više ne može zadovoljiti čuvanjem predmeta iz kulturne baštine i njihovim jednostavnim davanjem na uvid publici. Od suvremenog muzeja očekuje se da bude mnogo aktivniji, dinamičniji i interaktivniji. Da bi privukao novu publiku, naročito onu koja nema naviku redovno posjećivati muzeje, od muzeja se očekuje da osmisli koncept koji će potaknuti interes, da koristi osvjetljenje, muziku i animaciju ne samo u smislu optičke iluzije pokreta, već i u prvobitnom smislu te riječi lat. U periodu velikih i značajnih promjena, muzeji ne smiju biti samo depoi za odlaganje i čuvanje značajnih objekata koji čine kulturno naslijeđe. Ukoliko suvremeni muzeolozi ne nađu način da upoznaju svoju publiku i ponude joj blago koje im je povjereno na čuvanje na najdjelotvorniji način, ne samo da neće ispuniti svoju društvenu funkciju, već će na neki način obezvrijediti trud svojih prethodnika koji su te objekte brižljivo skupljali stoljećima unazad, puneći fondove muzeja. Op art ili Optical art je oblik apstraktne vizualne umjetnosti koja koristi boje i linije kako bi stvorila optičke iluzije. Report on American Consumers, University of California, San Diego Ćirić I. It is of great importance that more and more young people get in touch with the works of art that make the material cultural heritage. However, the traditional ways of presentation are usually not very popular with the audience, since people are so used to the dynamics of the new media. Contemporary exhibitions are becoming a way for the audience to get information, entertainment and education, since they tell stories and offer arguments of diversity and importance of cultural heritage. Through animation, projection and interactive presentation, intriguing lighting and sound sensations, the author of the exhibition Ivan Mangov has presented the medieval painting to the younger audience. Key words: cultural heritage, new technologies, museums, inovation, communication. Miomir Petrović i Ivana Ercegovac Fakultet za kulturu i medije, Megatrend univerzitet, Beograd This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. Nova literatura, može se reći, uprostila je jezik, ali donekle i samu književnost. Rad problematizira pojavu novih žanrova kao način dodvoravanja ciljanim grupama, što ujedno pospješuje dekadenciju književnosti kao umjetnosti. Ključne riječi: književnost, inteligencija, žanrovi, laka literatura, dekadencija umjetnosti. Uvod Posljednjih nekoliko desetljeća naročito je primjetna tendencija da je moderni umjetnik, odnosno pisac, svom proizvodu mahom dodijelio praktičnu svrhu te da je svoju kreativnost zadržao na čisto komercijalnom nivou. Govoreći ovome u prilog, sociološke promjene stvorile su nove, drugačije sheme i obrasce prema kojima umjetnost, kao jasno opredmećenje kulture, treba promišljati isključivo kroz aktualni društveni poredak, odnosno ekonomiju koja suvereno dominira svim drugim poljima suvremenog života. Sagledavajući književnost u tim okvirima, dolazi se do zaključka da je izdavačka hiperprodukcija u toj ekonomskoj borbi pretvorila knjigu prvenstveno u tržišni proizvod. Međutim, na umjetničkom polju, ti isti valeri ne mogu opstati u originalnom poretku, jer tako postavljeni urušavaju sustav unutar same umjetnosti. Spomenuta hiperprodukcija omogućava pravo da se iskaže svatko, a ponajmanje onaj tko treba progovoriti. Što ovakvo stanje suštinski podrazumijeva? Natjecanje u dopadljivosti prema publici s vremenom je počelo iziskivati svojevrsnu inovaciju kako tema, tako i pravaca u kojima se stvaratelji kreću. Jezik je pojednostavljen, postavljeni su novi okviri. Međutim, seciranje i redukcija već postojećih oblika književnih žanrova , čini se, ide u nedogled, a samim tim usporedo se odvija i redukcija kvalitete. Žurba za objavljivanjem, a ujedno i trka za tiražom, čini se da dovodi autora do situacije u kojoj se on daleko više bavi istraživanjem i otkrivanjem svog segmenta tržišta, odnosno u publike, a mnogo manje samim stvaranjem djela. Novi poredak u društvu, pa samim tim i u umjetnosti tj. S pojavom kapitalizma u suvremenom društvu javilo se i, kako ga Weatherill naziva, kulturno cijepanje Weatherill, 2005: 90 , kada pojedinac prestaje biti osnovni dio zajednice, a sve više postaje individualac, odnosno jedinka, sama za sebe. U tom sustavu, umjetnik je obrtnik koji rezultate svoga rada vrednuje kroz materijalno. Za njega postoji imaginaran, idealan čitatelj, čije konture tek nazire. Zapravo, nije pogrešno ni ako se kaže da većina pisaca piše ono što bi oni sami, kao čitatelji, voljeli pročitati i da djelo, najčešće, ne bi trebalo sastavljati po aršinima određene mode, tržišta ili kako bi se dodvorilo posebnoj vrsti čitatelja. Problem, možda, između ostalog, leži i u tome što je danas razlika između umjetničkog i kreativnog, gotovo nevidljiva, te mali broj recipijenata može razlučiti da, kada je u pitanju književnost, svaki literarni pokušaj predstavlja donekle zadiranje u vještinu kreativnog pisanja i ovladavanje njome, ali da s druge strane svaki pokušaj te vrste nužno ne rađa umjetničko djelo. Dakle, može se reći da samo u uvjetima u kojima ne vladaju pritisci standarda, već oni unutrašnji, osobni, nastaje umjetnost. Povijest pokazuje kako u spomenutim okvirima neki umjetnički izrazi nisu uspjeli doživjeti besmrtnost, nego naprotiv, pali su u zaborav daleko brže nego što im je bilo potrebno da se utjelove u svijetu umjetnosti. Između ostalih, jedan od razloga je upravo pokušaj komercijalizacije umjetničkog rada. Naime, moda je prolazna, a publika koja sebe određuje mjerilima trenutnog standarda prepoznaje manirizam i već sa sljedećim izdanjem odbacuje ponuđeni model i traži neki drugačiji, zanimljiviji. Međutim, to nije samo interrelacija, nego čitav sklop interrelacijskih odnosa, odnosno međuodnosa koji nemaju uvijek isti vektor kretanja. Odnosno, o kakvom je čitatelju riječ. Čitati znači, isto kao i pisati — komunicirati. Ovoj tvrdnji idu na ruku ne samo komunikološka, već i psihološka istraživanja. Naime, studije pokazuju da je za razvoj kristalizirane inteligencije koja se stječe učenjem itekako važno i što se čita. To je inteligencija stečena osobnim iskustvom i obrazovanjem, to jest usvajanjem intelektualnih vrijednosti vlastite i univerzalne kulture; vještine i kompetencije uvjetovane kulturom, obrazovanjem i motivacijskim faktorima. Upravo zbog toga mora se imati u vidu da suvremeni čitatelj nije netko tko štivu pristupa bez predznanja o literaturi. Naravno, on ne mora biti stručan niti verziran, ali medijski je čovjek — a suvremeni čovjek jest medijski čovjek — već pročitao mnoga djela i pristupa novom štivu s određenim očekivanjem. U prilog ovoj tvrdnji ide i istraživanje metodom fokus grupe iz 2006. U digitalnoj eri nastao je još jedan problem koji treba imati u vidu kada je pitanju stvaranje, odnosno pisanje. Naime, prostor u kojem se autor predstavlja pojavom novih tehnologija računala, tableta, interneta, blogova... Očigledno je da je vrijeme potrebno da se pronikne u srž poruke dragocjeno modernom čoveku i on prihvaća samo nešto dovoljno razumljivo i ne previše slojevito. Horizontalna i vertikalna očekivanja čitalačke publike Kriza kvalitete navodi na dublje istraživanje koje izlazi i izvan okvira teorije književnosti i drugih disciplina vezanih za nju samu, pa se tako kao jedan od razloga problema može navesti i globalizacija, još jedna društvena pojava koja se, pored već spomenutog ekonomskog faktora, može se reći, razvija zajedno ili usporedo s njim. Globalizacija, naime, rušeći ekonomske, obara i kulturne barijere i uvodi takav kulturni miks koji najblaže rečeno nameće i određene univerzalne vrijednosti koje se u pojedinim društvima ne mogu promatrati objektivno, te su s naporom u njih i instalirane. Druge im pak nisu toliko bliske. Glavni junak ovog romana Galip želi biti kao njegov rođak novinar Ćelal. Turska iz Pamukovog romana, na rascjepu između Orijenta i Zapada, zapravo je analogna problemu o kojem se u ovom poglavlju govori. Dakle, književno djelo može se, kako tvrdi Fabijeti smatrati i određenom vrstom etnografskog dokumenta, ali samo ukoliko ne podlegne izjednačavanju s drugim kulturama, što se u posljednje vrijeme nažalost uglavnom čini. Ova činjenica, naravno, ne bi trebala imati bilo kakve negativne posljedice, jer se u osnovi radi o žanrovskim određenjima. Nova literarna djela, čini se, donose paradoksalan odnos između teksta i tumačenja. Eco, naime, tvrdi da djelo može i treba predvidjeti vlastitog čitatelja recipijenta , međutim u tim predviđanjima, izgleda, otišlo se predaleko. Čitatelj dobiva točno ono što očekuje. Teorija zapravo podrazumijeva drugačiju vrstu prognoze. Mnogi će pisci reći kako ono što se događa na samom početku ekspozicije romana opredjeljuje čitatelja hoće li uopće nastaviti s čitanjem, ali će mu i pružiti određena očekivanja. U smislu, u kojem pravcu će se otprilike razvijati priča. Tijekom čitanja taj se horizont mijenja, uvija, transformira, vodi dalje od predviđenog pravca i stvara određeno uzbuđenje kod čitatelja. Elipsa čitanja Prema Ecovim tvrdnjama, tekst je umjetna tvorevina, s tendencijom da proizvodi vlastitog uzornog čitatelja Eco, 2011: 34. On kaže kako se čitateljeva inicijativa sastoji u nagađanju koje treba potvrditi čitav tekst, što znači da se prilikom njegovog tumačenja može nagađati na samo jedan način. Međutim, on pravi razliku između semantičkog i kritičkog tumačenja, odnosno, između tumačenja vezanog za semiozu i semiotičkog tumačenja, što dovodi do procesa u kojem se mogu razlikovati kategorije aktivnog i pasivnog čitanja. Pasivno čitanje podrazumijeva prepoznavanje osnovnih tijekova priče, ali se percepcija održava na nivou vidljivog — Označitelja, a ne Označenog, čime se ne postižu ni semioza, ni fokalizacija... Kako tekst, zapravo, ne možemo razumjeti bez konteksta, ispostavlja se da je aktivno čitanje upravo prepoznavanje latentnih, delikatnih, poluprisutnih, naslućivanih nivoa pripovijedanja. Tako se stvara vlastiti odnos koji je neponovljiv kod drugog čitatelja. Kako dva autora koja stvaraju djelo slične vrste, koji su istog socijalnog, kulturološkog i intelektualnog profila, nikada neće stvoriti identično djelo, tako ni dva čitatelja istog socijalnog, kulturološkog i intelektualnog profila pred istim djelom neće imati identičan odnos ma kako oba bili aktivni čitatelji. Imajući u vidu ove činjenice, zanimljivo je usporediti tumačenja koja će, prema jednom tekstu, pružiti različiti čitatelji. Također, zanimljivo je takva tumačenja usporediti i s autorskom intencijom, jednako kao i provjeriti je li i koliko je sam autor svjestan mogućnosti koje njegov tekst omogućava prilikom interpretacije, tj. Umberto Eco povodom ovakvih eksperimenata upozorava da u takvim slučajevima autorov odgovor ne bi trebalo koristiti kao potvrdu tumačenja, već kao način da se ukaže na nesuglasnosti koje vladaju između njegove intencije i intencije samog teksta Eco, 2011: 113-114. Primjer za ovu vrstu nedosljednosti može se naći i u svakodnevnom životu. Naime, budući da moderan čovjek sve češće komunicira pisanim putem e-mail, sms i druge vrste instant poruka, društvene mreže i sl. Imajući u vidu da se mahom radi o pragmatskim porukama koje bi same po sebi trebale sadržavati veoma malu redundansu, može se samo pretpostaviti koliko je otvorenih mogućnosti za različita tumačenja kada se radi o estetskim porukama kojima književna djela s komunikološkog stanovišta pripadaju i u kojima je redundantnost svakako povišena. Ukoliko u tumačenje uvedemo i kulturološku, antropološku, povijesnu i neke druge perspektive, broj mogućnosti za različite interpretacije se umnožava s brojem ponuđenih stanovišta. Govoreći o odnosu prema tekstu koji se nalazi između autora i čitatelja, Barthes je 1968. Dakle, značenje teksta ne ovisi samo o piscu i njegovoj namjeri, nego se uvelike oslanja na čitatelja. Chandler primjećuje kako Barthes ovime implicira da se okviri teksta formiraju ne samo prema tekstovima koje je prethodno pročitao pisac i koji na neki način utječu na njegov izraz, nego i na tekstove koje je prethodno pročitao i usvojio i čitatelj. Kreacija: umjetnički tekst versus utilitarna estetika U duhu dosad rečenog treba se, pored ideje o stvaranju literarnog djela, potrage za publikom i tumačenja teksta, osvrnuti i na sam čin stvaranja pod kojim se, uglavnom, podrazumijeva samo pisanje. Kreativno pisanje, dakle, karakterizira prvenstveno estetski, a ne pragmatički smisao. Ukoliko se izostavi moguća upotreba kreativnog pisanja u proizvodnji korporativnih pripovjedačkih djela slogani, oglašavanje u javnosti, pisanje scenarija za reklamu... Promišljajući na ovu temu dolazi se do teze da je za pisanje, osim dara, potrebno imati i nadahnuće i, iznad svega, potrebu da se autor iskaže tim tekstom. Odnosno, da tekstom, kroz upotrebu vlastite mašte i u skladu s vlastitim stvaralačkim mogućnostima, saopći određenu poruku na indirektan, latentan način, dakle, da komunicira sa svojim čitateljem, ali ne neposredno, onako kako se to čini u novinskom tekstu, članku, izveštaju ili reportaži. Uprkos mnogobrojnim pokušajima teoretičara da naprave krute podjele na ovu ili onu vrstu književnosti držeći se prvenstveno određenja književnih rodova , s pravom možemo konstatirati kako dobro literarno djelo ima tisuću i jednu manu, a da loša literatura ima samo jednu manu — to što je loša. Treba napomenuti, upravo u nastavku polemike s mnogim teoretičarima književnosti, da nakon kanona koji su nametali konvencionalni romani 19. To ne znači da je literarna komunikacija direktna, već je indirektna posredna i kao takva može se formirati putem osnovnih načela kreativnog pisanja. U svakom umjetničkom djelu postoji direktna poruka, ali i ona, mnogo važnija za suvremenu književnost, indirektna ili latentna. Čak i ako se uzmu u obzir mnoga opća mjesta i romansirana predstava posla pisca koju nam se nameće u svakodnevnoj komunikaciji: da je riječ o usamljenicima koji jednostavno nisu sposobni direktno komunicirati s drugim živim bićima, da je pisanje duhovna djelatnost koju okružuju mistička stanja i raspoloženja... Ali na način koji je prije alegorijski ili metaforičan, a nikako direktan. Dakle, na onaj način koji se u samoj svojoj suštini razlikuje od, recimo, novinarskog načina komunikacije putem teksta. Može se tako konstatirati kako kreativno pisanje treba biti nešto što, bilo kod pisca ili čitatelja, hrani ponajviše duhovne i duševne, a ne kognitivne saznajne potrebe. Naravno i njih, ali prvenstveno estetske. Vratimo se na trenutak polemici s mnogobrojnim suvremenim teoretičarima književnosti — pojam originalnosti literarnog djela bio je prethodna odlika kvalitete u doba moderne, na početku prošlog stoljeća. Međutim, danas s pravom možemo reći kako je svako djelo, dobro ili loše, samo po sebi originalno, pa čak i onda kada se naslanja na drugo djelo postmoderno pismo ; preuzima i citira neko drugo djelo intertekstualnost ; obrađuje izvjesnu povijesnu temu ili epohu parapovijesno ili pseudopovijesno pismo. Zato što svaka autorska intervencija dovodi, uvjetno rečeno, do pojma originalnosti. Odnosno, stvaranja novog djela, bez obzira na kojim i čijim temeljima je ono nastalo. Tako ga, prije svega, doživljava suvremeni čitatelj. Dakle, kreativno pisanje se od drugih vrsta pisanja razlikuje prvenstveno po indirektnosti, latentnosti plasiranja poruke, po prisustvu stvaralačkog procesa, po originalnosti, imanenciji, invenciji, inovaciji, pjesničkoj spisateljskoj slobodi izraza i antiutilitarnosti napisanog pisanje koje služi samo estetskoj i duhovnoj komunikaciji pisca i čitatelja putem literarnog djela kao medija... Pod ovim pojmom također se podrazumijeva i upotreba jezika i svih njegovih karakteristika radi otkrivanja novih mogućnosti oblikovanja i postizanja novih dometa. Ali, najčešće u onim slučajevima koji nisu, još jednom, utilitarnog već prije isključivo estetskog razloga. Sam naziv ove discipline koji ostavlja puno mjesta za polemike, afirmacije i osporavanja — kao što je uvijek slučaj kada jedna umjetnost, šire shvaćena, pokušava emanirati samo određeni svoj dio; odnosno, uvijek kada se pojavi neka nova poetika koja tumači nešto što mislimo da dobro poznajemo — dolazi iz djela tehničkog kataloga američke spisateljice i teoretičarke književnosti Dorotheje Brande, koja 1934. Upravo zato što je period između dva svjetska rata iznjedrio modernističke poglede na umjetnost, stvorio svojevrsni embrij iz kojeg će narasti pojmovi multimedijalnost i interdisciplinarnost u pisanoj riječi, naglu potrebu za artefaktima novinarstva, posebno reportaže, otvaranje specijaliziranih agencija za javno oglašavanje advertising , zatim pojavu velikog broja pisaca i pjesnika, posebno na njujorškoj umjetničkoj sceni... Najpoznatija norveška liričarka Tone Hoedneboe rođena 1962. O razvoju kreativnog pisanja kao nove discipline i o afirmaciji sveučilišne nastave kreativnog pisanja, govori i podatak da su neki od najčitanijih pisaca u svijetu završili upravo te studije. Naime, tržište je očigledno uspješno diktiralo potrebe, te se autori rjeđe okreću noveli ili priči, a još manje poeziji kao vrsti estetskog izražavanja. U tom smislu roman je najambiciozniji i definitivno najreprezentativniji proizvod pripovijedanja, a samim tim i kreativnog pisanja. Na koliko će se strana prostirati jedan roman kolika će biti njegova vehementnost ne ovisi, kako se to obično misli, o autorovoj namjeri, već o organice priče koju pripovijeda. Odnosno, nešto što više, u kreativnom smislu, imaju veze s redateljskom i glumačkom umjetnošću i pratećim vještinama, nego s literaturom. U tom smislu možemo zaključiti kako razni oblici pripovijedanja pogoduju određenim piscima dok onim drugima ne. Ukoliko zaključimo da su na području kreativnog pisanja i pripovjedalaštva uopće zastupljeni mediji kao što su, prvenstveno, roman, potom priča i pripovijetka; drama komedija i tragedija sa svojim mješovitim vrstama ; filmski i televizijski scenarij — odnosno da oni, u trenutku u kojem živimo, predstavljaju osnovne nositelje kvalitete pripovijedanja — onda nam postaje potpuno jasno zašto su se neki autori specijalizirali za određene vrste pripovijedanja. Roman, priču ili pripovijetku u današnje vrijeme pišu prvenstveno oni autori koji obraćaju posebnu pažnju na deskriptivno opisno , idejno i ideološko, na stanja i psihologiju svojih literarnih likova, a nešto manje na njihovu djelatnu aktivnost, na potrebu da zabilježe određeni period civilizacije najčešće recentni, aktualni s njegovim prerogativima. Suvremeni romanopisac ima, u većem dijelu svoje umjetničke transcendencije, retroaktivan estetski svjetonazor — on cijeni i njeguje priču i smatra da se u priči nalaze najvažniji prerogativi pripovijedanja. Zaključak Čak i u svakodnevnom životu određene događaje smještamo u određene žanrovske okvire zahvaljujući formi, sadržaju ili strukturi samog tog događaja. Međutim, svjedoči se vremenu u kojem je s jedne strane publika pasivni primatelj zabavnog programa, bez bazične želje da iz pisca i njegovog djela izvuče nešto više od jednostavne razbibrige, dok s druge strane ni pisac nema previše jaku motivaciju da nešto više pruži. U deficitu kvalitete, jednostavni ili bolje rečeno jednoslojni tekstovi proglašavaju se književnim delima, bez realne dubinske analize. Potrošačka domena je jedino polje u kojem se kreće suvremena kulturologija, a važnost primatelja poruke ogleda se uglavnom u platežnoj moći i nivou ovisnosti o kupovini. Estetika, pa čak i etika, u odnosu autora i njegovog djela je, izgleda, ostavljena potpuno po strani kao nešto što je potencijalno opasno. Perspektiva iz koje su predočene pripovijedane situacije i događaji. New literature, it can be said, has simplified the language, and to some point the literature itself. The article problematizes the emergence of new genres as a way of playing up to the target groups, which also encourages the decadence of literature as art. Key words: literature, intelligence, genres, light literature, decadence of literature.
Kreacija: umjetnički tekst versus utilitarna estetika U duhu dosad rečenog treba se, pored ideje o stvaranju literarnog djela, potrage za publikom i tumačenja teksta, osvrnuti i na sam čin stvaranja pod kojim se, uglavnom, podrazumijeva samo pisanje. Da li postoji različito shvaćanje etike s obzirom na spol? Frikom dve godine kasnije, reklamirajući sladolede, prikazuje u reklamama ženu koja se odmara u ležaljci, sa sloganom Pažljivo ližite. Tako ga, prije svega, doživljava suvremeni čitatelj. S druge strane, ukoliko želimo istu analizu promatrati kroz vizuru ljudskih odnosa, moramo koristiti i druge diskurse. Ili drugim riječima, antropologija potrošnje teži, u ovom teorijsko-metodološkom okviru, povezati upotrebu mizoginih sadržaja u reklamama s društvom kojem se plasiraju.
[Chat dopisivanje preko mobitela|Pink.ch oglasi 2016|Brak za papire austrija]
komentiraj (0) * ispiši * #
Rotkva club za odrasle hrvatska - Susretit će se u sredini
Najveći balkanski portal za intimna druženja
Click here: Rotkva club za odrasle hrvatska
Tena Bego NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram da lov u Hrvatskoj treba u potpunosti zabraniti jer predstavlja nepotrebno ubijanje životinja i takvoj aktivnosti nije mjesto u 21. Uz dessert, zaa n nezaboravan kraj večeri možete kušati muškat ili neko od arhhivskih vina BBadelaa 11862.
U poredbenom je pravu dodjela koncesije uglavnom predviđena za slučajeve značajnijeg i trajnijeg raspolaganja javnim dobrom, posebice ako je u pitanju obavljanje kakve gospodarske djelatnosti. Krivolov bi mozda bio ispravan odgovor, i vjerujem da se veliki dio lovaca jako zalaze u njegovom sankcioniranju sto takodjer, osim Kaznenim zakonom treba regulirati i Zakon o lovstvu. Terasa usred starih zidina radi većinu godine.
Najveći balkanski portal za intimna druženja - Kada sam kao namjeravala da ga napokon presadim uocila sam pupoljke i do daljnjeg je na istom mjestu.
Procvetao je sejanac koji je već cvetao letos. Čini mi se da je boja intenzivnija, možda je to zato što se tek otvorio. A boja je neverovatno crvena sa zaista ovako crnim rubom 3: Re: Adenium ćošak Autor: tera, Lokacija: Banovci Poslato: Pet Jan 07, 2011 6:28 pm ---- Prelep 4: Re: Adenium ćošak Autor: loga, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Jan 07, 2011 7:47 pm ---- Izuzetna boja! Koja je ovo vrsta adenijuma? I biće da nisam sasvim izlapela Evo kako je izgledao prošlog proleća kad je cvetao - slika od 26. Ne treba da napustas Nis,tesko podnosimo tvoja putovanja Aeska tvojim semenkama treba 190 dana, a ne 90! Rekla bih da je ovo sto u tvom stanu, znači da ti nisi tamo, a neko je skupljao seme ili...? Ovo je najzahvalniji adenium kojeg imam,uopste mu nije bitno godisnje doba Prethodno cvetanje je bilo u oktobru i evo ga opet. E, ovog puta nije onaj P. Kod mene se vodi kao 'Lidija 2'. Cvet je vrlo lep a tebi, Lidija, jos jednom hvala. Pozdrav, Joca 23: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Jan 14, 2011 4:10 pm ---- Od juce nisam prolazila Trazile smo okom nesto crveno ili zuti Pahipodium. To se zove 'oci sokolove'. Tacno je, cveta i jedan rozikus, jedan od thai hibrida. Cvet nije nesto posebno, prilicno krupan, po malo cipkast ali ima sjajan kaudeks. Najveci od svih i navodno je od sokotranuma. Pozdrav, Joca 25: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Jan 14, 2011 9:12 pm ---- Taj kaudeks treba osmotriti a naravno zanima me i listovi kako izgledaju. Mirce i ja sijale nedavno Sokotranume i to bas takav Thai dal mu to ime ili prezime pojma nemam Nestrpljiva sam da malo ojaca, poraste i pocne se razlikovati liscem i kaudeksom. I ako ne bude takvih medju onima koje si zadrzala, uvek imas reznicu kod mene. Ovaj i inace nema neki izraziti kaudeks tako da ce i iz reznice za par godina izgledati isto kao i iz semena. Ako hoces, sacuvacu ti prvu reznicu jer cu ga proletos osisati. Sta mislite da adeniume malo zalivamo sa ovim pilulicama milulicama Mozda se nabilduju, mojima bi bas trebao malo steroida 29: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Uto Jan 18, 2011 12:23 am ---- ggm citat: Prelistavajuci razno naletela sam na ovu temu. Sta mislite da adeniume malo zalivamo sa ovim pilulicama milulicama Mozda se nabilduju, mojima bi bas trebao malo steroida Postoji jedna poznata vrsta pilula za kontracepciju koja bi mozda delovala na biljke ako bi se stavila u supstrat jer stvara kiselu sredinu. Radi se o aspirinu ili Andolu, svejedno. Pozdrav Joca 30: Re: Adenium ćošak Autor: ggm, Lokacija: Beogradski pašaluk Poslato: Uto Jan 18, 2011 12:30 am ---- Joco da pokupim sve sarene pilulice rastopim i krenem sa zalivanjem. Za aspirin, plivin, galenikin ili bayerov sam sula i ranije ali nisam nikada probala ispravnost tiha saveta za zalivanje. Hm, znaci mogu mnoge pilulice osim verovatno blesadina tj. Za aspirin, plivin, galenikin ili bayerov sam sula i ranije ali nisam nikada probala ispravnost tiha saveta za zalivanje. Hm, znaci mogu mnoge pilulice osim verovatno blesadina tj. To je klasican hormon za rast korena. Deluje i kao citokinetik. Medjutim, sto se tice aspirina, mislim da je ipak pouzdaniji kao pilula za kontracepciju nego kao sredstvo za zakiseljavanje supstrata. P10, Lokacija: Hrvatska Poslato: Uto Jan 18, 2011 7:12 pm ---- aeska prekrasni su 37: Re: Adenium ćošak Autor: sbdanijela, Poslato: Uto Jan 18, 2011 7:47 pm ---- joj aeska sto bi ja jednog ovakvog bucu... Ma to je ona od crvenih salveta napravila cvetove da izgleda kao buket Vala stvarno je crvendac, Aeska ima da gricka nokte 42: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Jan 19, 2011 1:17 am ---- Ovo Lidijino nije adenium vec muskatla 43: Re: Adenium ćošak Autor: ivko5, Lokacija: Lapovo Poslato: Sre Jan 19, 2011 1:38 am ---- Aeska iako je ružičast mnogo je zgodan tvoj adenium Lidija tvoj nije zgodan kao aeskin ali ima bojuuu-ufff,prelep Svaki adenium je LEP adenium 44: Re: Adenium ćošak Autor: kuchlar, Lokacija: tetovo makedonija Poslato: Sre Jan 19, 2011 10:28 am ---- aeska citat: Ovo Lidijino nije adenium vec muskatla da da to je muskatla.... Biće i on zgodan, kad Aeska dobije taj vrh za reznicu - čim precveta Inače ima solidan kaudeks, ne vidi se baš iz ovog ugla. Njega nisam izvlačila iz zemlje, biće još bolji kad to uradim na proleće 46: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Jan 19, 2011 1:45 pm ---- sbdanijela citat: joj aeska sto bi ja jednog ovakvog bucu... Kupis jednog malog mrsavka pa ga dobro kljukas i ugojis ga. Pozdrav, Joca 47: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Jan 19, 2011 1:49 pm ---- Lidija citat: ivko5 citat: Lidija tvoj nije zgodan kao aeskin ali ima bojuuu-ufff,prelep... Biće i on zgodan, kad Aeska dobije taj vrh za reznicu - čim precveta Inače ima solidan kaudeks, ne vidi se baš iz ovog ugla. Njega nisam izvlačila iz zemlje, biće još bolji kad to uradim na proleće Bravo, lidija! Ali izdrzi jos malo bez vadjenja! Samo ga prebaci u malo vecu, jos bolje dublju, saksiju ali neka ostane na istoj dubini jos godinu-dve. Ima vremena za vadjenje. Kad jednom to uradis, taj podzemni deo korena se ne razvija vise tako intenzivno. Pozdrav, Joca 48: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Jan 19, 2011 2:52 pm ---- Debeljko se sam izgurao iz zemlje. Moguce da je razlog za njegovu gradju sto sam odlagala presadjivanje. Kada sam kao namjeravala da ga napokon presadim uocila sam pupoljke i do daljnjeg je na istom mjestu. Moguce da je razlog za njegovu gradju sto sam odlagala presadjivanje. Kada sam kao namjeravala da ga napokon presadim uocila sam pupoljke i do daljnjeg je na istom mjestu. Vecom i plicom saksijom se dobije koren u sirinu a obrnuto se moze aranzirati vise u visinu. Cvetace kad god im bude lepo i kad nije previse hladno. Videla si iz autobusa! Pozdrav, Joca 51: Re: Adenium ćošak Autor: ggm, Lokacija: Beogradski pašaluk Poslato: Sre Jan 19, 2011 4:38 pm ---- Jesto Joco kada su tvoji prozori veliki kao billboard Uvlace svetlosnu energiju i sa meseca 52: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Jan 19, 2011 4:51 pm ---- ggm citat: Jesto Joco kada su tvoji prozori veliki kao billboard Uvlace svetlosnu energiju i sa meseca Tacno, ali hteo sam da kazem nesto drugo, a to je da ako vec ima uslova za cvetanje, cvetace opet, zbog toga ne bu trebalo da nam bude previse zao da odsecemo granu sa cvetovima ili da presadimo biljku ako je dugorocna korist veca od kratkorocne stete. Pozdrav, Joca 53: Re: Adenium ćošak Autor: NBonsai, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Jan 26, 2011 12:40 pm ---- senox, spororastuci ali ocekujem iznenadjenje od njega za bbabu slicica skoro presadjen snop... Ova gde je snop mi se bas svidja Svaka cast! Imas i zelene i zlatne prste 55: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 12:35 pm ---- Lidija citat: Biće i on zgodan, kad Aeska dobije taj vrh za reznicu - čim precveta :D Inače ima solidan kaudeks, ne vidi se baš iz ovog ugla. Njega nisam izvlačila iz zemlje, biće još bolji kad to uradim na proleće Nisam shvatila ozbiljno gore napisano ali stize on kod mene i to prije nego je precvjetao Jos uvijek se privikavam na crveni vatromet. Oci navikle na ove roze bledunjave Imam pitanje za Jocu Ranije si pisao da se isjecena grana ostavi dan dva da se zasusi i onda stavi u vodu na oziljavanje. Od momenta kada je isjecena stoji u vodi. Cvjetovi su svjezi ali da li je to resenje ako hocu da sacuvam i ozilim reznicu? Sta mi je raditi? Da li bih trebala da napravim novi rez, stavima na zasusivanje i onda u vodu? Malo me unervozio ovaj crveni adenium vec strijepim nad njim 56: Re: Adenium ćošak Autor: cvetkomak, Lokacija: Skopje Poslato: Čet Jan 27, 2011 3:41 pm ---- kakaaaaaaaaav je 57: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 5:15 pm ---- aeska citat: Imam pitanje za Jocu Ranije si pisao da se isjecena grana ostavi dan dva da se zasusi i onda stavi u vodu na oziljavanje. Od momenta kada je isjecena stoji u vodi. Cvjetovi su svjezi ali da li je to resenje ako hocu da sacuvam i ozilim reznicu? Sta mi je raditi? Da li bih trebala da napravim novi rez, stavima na zasusivanje i onda u vodu? Malo me unervozio ovaj crveni adenium vec strijepim nad njim Uziljavanje reznica adenijuma u vodi je prilicno neizvesno. Nekad ide a nekad nece. Stoga nemoj biti nervozna. Bogu hvala, reznica uvek ima i bice ih. Ako su vec u vodi, neka ih. Ja sam probao i sa zasusenim i sa potpuno svezim reznicama i nisam utvrdio razliku. Mozda bi se statisticki u vecem uzorku to i uocilo ali ovako, u mojim razmerama - ne. Primale su se i trulele i jedne i druge. Jednom, kad ne budem imao pametnija posla, probacu da sipam neki antibiotik sirokog spektra u vodu... A posle nekoliko dana malo fungicida. Pozdrav, Joca 58: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 5:23 pm ---- Zakljucak, neizvjesno je kako god odlucim 59: Re: Adenium ćošak Autor: Lidija, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 6:42 pm ---- Ja i dalje preporučujem par kapi 3% hidrogena kod svakog menjanja vode - provereno poboljšava stanje - mada je i dalje neizvesno 60: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 8:32 pm ---- Ne zaboravi i neki komad cumura Uf nije ti lako 61: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 8:50 pm ---- Hidrigen stavljen upravo. Ako dodam komad uglja plasim se kakve burne reakcije 62: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 9:05 pm ---- Ma daj da vidimo sta ce biti Moras da radis za opste dobro 63: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 9:10 pm ---- A neeee, probaj ti ako sta bude daleko je Medak i sta me briga 64: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 9:16 pm ---- Ja vec eksperimentisem sa nasim sejancima 65: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 9:20 pm ---- Pojavice se nova endemska vrsta 66: Re: Adenium ćošak Autor: Lidija, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Jan 27, 2011 10:56 pm ---- Hahaha, postade veselo na ovoj temi Skoro da me podsetilo na vreme od pre par godina Zaslužile ste obe pogaču s kajmakom, a naravno, pozvan je i davaoc recepta! Pozdrav, Joca 76: Re: Adenium ćošak Autor: Lidija, Lokacija: Beograd Poslato: Pon Jan 31, 2011 9:10 am ---- Joco, meni se baš dopada i jako mi je drago da vam cveta neki moj sejanac Lepo je kad početnik u nekim vodama može da bar malo obogati takvu kolekciju. A zaista je poklonjen od srca nekome kome nikada nije teško da pomogne i pokloni i do besvesti ponavlja i ponavlja savete 77: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Pon Jan 31, 2011 5:03 pm ---- Lidija citat: Joco, meni se baš dopada i jako mi je drago da vam cveta neki moj sejanac Lepo je kad početnik u nekim vodama može da bar malo obogati takvu kolekciju. A zaista je poklonjen od srca nekome kome nikada nije teško da pomogne i pokloni i do besvesti ponavlja i ponavlja savete Nempj preterivati, uobrazicu se... Pozdrav, Joca 78: Re: Adenium ćošak Autor: Lidija, Lokacija: Beograd Poslato: Pon Jan 31, 2011 10:49 pm ---- Ma ne preterujem ja, preterujete vi - sa strpljenjem Ja ga već neko vreme više nemam, za toliko ponavljanje jednog istog. Tajna je otkud mi sada on Sama biljka ruzno se razvila tj. Najmanje sam od nje ocekivala spektakl Ne sjecam se da sam oziljavala vise od dvije-tri reznice a sada jedna po jedna izviru Sjutra slijedi slika otvorenog cvijeta 80: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Feb 02, 2011 11:36 pm ---- Opa, da li je to fotkano kod mene? Zar ne vidis jos jedan crveni u pozadini. To se kod tebe ne desava 82: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Feb 02, 2011 11:59 pm ---- Hm,pa kod koga se onda to desava? Sada mi nista nije jasno 83: Re: Adenium ćošak Autor: aleks0608s, Lokacija: Pariz Poslato: Čet Feb 03, 2011 6:42 am ---- Ne ide mi od ruke kad ustanem rano Ucini mi se da je Aeskin adenium crven 84: Re: Adenium ćošak Autor: cvetkomak, Lokacija: Skopje Poslato: Čet Feb 03, 2011 10:57 am ---- nemoj bre aleks... Pocela da farba rozikuse u crveno 86: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Feb 03, 2011 12:15 pm ---- U pravu ste nije crven vec bordo 87: Re: Adenium ćošak Autor: tera, Lokacija: Banovci Poslato: Čet Feb 03, 2011 4:25 pm ---- aeska citat: U pravu ste nije crven vec bordo 88: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Feb 03, 2011 5:01 pm ---- i evo ga u svom sjaju malo jeste kao anoreksicne manekenke ali to je on... Od njega su dobijene dvije koje su cvjetale roze. Pretpostavila da je sa nekog tvog i kao kroz maglu sjecam se kada si djelila. Tesko da sam odbila ali nisam bila ubijedjena u uspjeh Nije bila obiljezena i kamuflirala se medju nekoliko sirocica koji su slabo napredovali Lidija i ubuduce molim po jednu reznicu sa svakog tvog crvenog adeniuma ovaj se probudio kada mu stigla konkurencija Od ovih crvenih treba se stititi tamnim naocarima nije lako primiti ovoliku kolicinu crvenila Nije bez razloga jurnjava po koridi 97: Re: Adenium ćošak Autor: ggm, Lokacija: Beogradski pašaluk Poslato: Čet Feb 03, 2011 10:15 pm ---- Mozda je trebao da stigne onaj buketic muskatle da vide kako trebaju da cvetaju Ova pocrvenela od sramote ili jeda inace bi i ona bila rozikasta 98: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 04, 2011 12:12 am ---- Tako to obicno biva 99: Re: Adenium ćošak Autor: Diva, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 04, 2011 1:31 am ---- ovaj mu dodje ko iz bajke ruzno pace sestro slatka, krenulo te po crvenom, sad jos samo crvenu katleju da nabacis 100: Re: Adenium ćošak Autor: NBonsai, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 04, 2011 10:18 am ---- ne sumnjam da ce biti i to 101: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 04, 2011 10:47 am ---- Naravno eno i nje u pupoljcima Kad bolje razmislim ako cu i narednih zima uzivati u ovolikom broju cvjetova neka mi i Katleje i Adeniumi cvjetaju makar i roze Ne mogu opisati odusevljenje koje izaziva kuca puna prepuna, al zao mi da vas jadim cvjetova tacnije prozori. Ni snijeg ni kisa ni vjetar ne mogu mi skinuti osmjeh sa lica 102: Re: Adenium ćošak Autor: Diva, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 04, 2011 8:32 pm ---- cekaj, ja sam nesta propustila?!? Raspored latica stvarno kao na dipladeniji a posebna car je sto su latice crvene duboku u unutrasnjost tube tako da cvijet ima magicnu privlacnost 104: Re: Adenium ćošak Autor: kikca, Lokacija: koprivnica Poslato: Čet Feb 10, 2011 8:49 pm ---- Ima li netko iskustva sa zimovanjem Adeniuma na hladnom oko 5 stupnjeva i mračnom zajedno s kaktusima? Ja imam i moje iskustvo je loše. Sve su to 2-godišnje biljke i neke sam već bacila, neke možda hoću, a neke možda i spasim. Nemaju lišće i vrhovi grana su potamnili i skroz su mlitavi. Kao da su počeli trunuti s vrha. Nisam ih zalijevala od jeseni. Sada su na toplom, pošišani i bore se za opstanak. Da nisam ja, kako bi vi znali da adenijumi ne vole hladno i mračno zimovanje? Da nisam ja, kako bi vi znali da adenijumi ne vole hladno i mračno zimovanje? E moja Kikca lepo si to isprobala inace bi iduce zime ja Sada znam da ne moze 108: Re: Adenium ćošak Autor: kikca, Lokacija: koprivnica Poslato: Čet Feb 10, 2011 11:40 pm ---- Ggm, nije još sve definirano.... Ipak bih za sada mogla savjetovati zimovanje na temp. Baš me zanima da li ima još netko tko je pokušao s ovakvim načinom. Imam sumnju da je kod mene još nešto drugo moglo uzrokovati propadanje gornjeg djela biljaka. Imala sam par 'izgubljenih slucajeva' pred kraj zime sa istim simptomima- truljenje tacno u ravni sa povrsinom zemlje, dok je koren bio zdrav. Zakljucila sam da je to od nacina zalivanja, pa ih od tada zalivam tako sto ih na kratko potapam u vodu i leti i zimi. Gubitaka nema bar za sada. E, sad, na to sve mi je Narnija rekla da ona svoje leti zaliva crevom, onako dzumle i da nije imala problema zbog toga. Doduse, preporucivala je zalivanje Ridomilom s' vremena na vreme. Ja cu se, ipak, i dalje pridrzavati svog nacina, sve dok daje rezultate 110: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 11, 2011 3:42 pm ---- ghostrider citat: Ja sam pred prethodnu zimu imala istu nedoumicu-mislila sam da ce adeniumi moci u zajednicki zimovnik sa sukulentima i egzotama, ali su me na ovim stranama odvratili od te ideje, rekavsi da je za njih bolje zimovanje u toplijem. Imala sam par 'izgubljenih slucajeva' pred kraj zime sa istim simptomima- truljenje tacno u ravni sa povrsinom zemlje, dok je koren bio zdrav. Zakljucila sam da je to od nacina zalivanja, pa ih od tada zalivam tako sto ih na kratko potapam u vodu i leti i zimi. Gubitaka nema bar za sada. E, sad, na to sve mi je Narnija rekla da ona svoje leti zaliva crevom, onako dzumle i da nije imala problema zbog toga. Doduse, preporucivala je zalivanje Ridomilom s' vremena na vreme. Ja cu se, ipak, i dalje pridrzavati svog nacina, sve dok daje rezultate Ima mnogo nacina da se zijani adenijum, ali ima i mnogo da prezivi... Temperatura pada skoro do nule. Adenijumi mu prezivljavaju redovno vec godinama. Ja imam jedan adenijum koji drzim na zastakljenoj terasi skupa sa kaktusima. Temperatura i kod mene padne na par stepeni iznad nule, ali to ne traje tako dugo kao kod Steve pa i nije referentno. Ni jedan od ovih adenijuma se ne zaliva preko zime, od kraja novembra pa i ranije u Stevinom slucaju pa dok ne krenu prvi listovi, to po pravilu nije pre marta-aprila. Sasvim prirodno, ovi adenijumi ostanu potpuno bez lisca. Po nekad crkne po neka slabija grancica. Kad im pocne sezona rasta, onda pocne i zalivanje i to prvi put temeljno, pa ostavim da se zasuse i dalje nastavim redovno. Slicno postupamo i sa kaktusima. Da ne bude zabune, ovo se odnosi samo na onaj adenijum koji mi je na zastakljenoj terasi, ostali su u firmi i tu je onaj cuveni prozor i sasvim drugaciji rezim. Ovo sve pisem da bi ostali znali gde da ne traze uzrok propasti svojih adenijuma. Zasusivanje vrhova moze biti prouzrokovano susom ali i gljivicama. Mislim da bi mraz unistio celu biljku pre nego samo vrhove. Narnia zaliva svoje biljke smrkom. Pa, i ja bih kad bi ih imao toliko i kad tako ne bi napravio poplavu u firmi. Zalivam ih i odozgo na pr. Jednostavno, naspem vode pa nek piju. Pozdrav, Joca Pozdrav, Joca 111: Re: Adenium ćošak Autor: kikca, Lokacija: koprivnica Poslato: Sub Feb 12, 2011 11:48 am ---- Iz Jocinog posta zaključujem da im nije naštetila niža temp. Moguće je da je uzrok ili bolest ili mračno mjesto. Moji su gotovo svi bez lišća. Stabla im djeluju zdravo pa se ne brinem. Imam ih oko 80 imala sam i više ali... Nisam već dugo navraćala na ovu temu i danas malo gledala te se opet navukla i naručila nekoliko novih vrsta. Dakle naručila sam sljedeće: Adenium 'Canary Bird' Adenium 'Chameleon' Adenium 'Dark forrest' Adenium 'Prominent' Adenium 'True Yellow' Adenium 'Super Platinum' Adenium 'Wheel of Love 2 Po svemu sudeći otvorit ću rasadnik adeniuma. Lijep pozdrav 113: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Sre Feb 16, 2011 12:27 am ---- Poslije crvenih cvjetova adeniuma odmoricu oci na bijelom. Hvala 117: Re: Adenium ćošak Autor: blazicmilos47, Lokacija: Srbija Subotica Poslato: Čet Feb 17, 2011 5:40 pm ---- ovde na forumu 118: Re: Adenium ćošak Autor: gloksinija, Poslato: Čet Feb 17, 2011 7:55 pm ---- blazicmilos47 citat: ovde na forumu ovde na forumu Puno hvala veoma je velika ponuda ne znam koji da odaberem. Najljepsi pogleod kroz prozor 120: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Sub Feb 19, 2011 5:31 pm ---- Kada ti se razgranaju sacuvaj reznicu za mene 121: Re: Adenium ćošak Autor: pupa031, Lokacija: Bilje, Osijek Poslato: Sub Feb 19, 2011 5:33 pm ---- Aeska prekrasan taj tvoj pogled!! Moji su svi nekako zaostali u razvoju,prosto me stid da okacim slike, mnogo su bolje izgledali dok su bili mladji, sada ih izgleda drma pubertet, svi su mi nekako pogrbljeni, izduzeni, nesrazmerni... No jos uvek se nadam a za svaki slucaj i posejah desetak 123: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Sub Feb 19, 2011 6:09 pm ---- To za svaki slucaj je pametno isto radim o Imam srecu da mi je prozor okrenut ka jugu i da na njemu uzivaju adeniumu. Sve su biljke rastjerane sa tog prozora. Jos tri spremaju pupoljke a cetvrti kao u najavi ali jos nisam sigurna. Odusevljena sam sto ih imam toliko da uvijek jedan ili vise cvjetaju. Mogu misliti kako ce izgledati prozor narednih godina kada i ostali stasaju za cvjetanje 124: Re: Adenium ćošak Autor: itan, Lokacija: Beograd Poslato: Sub Feb 19, 2011 7:03 pm ---- aeska citat: Recept kako imati osmjeh na licu uprkos kisnom, tmurnom danu kao sto je danasnji. Najljepsi pogleod kroz prozor ah beli je 125: Re: Adenium ćošak Autor: sbdanijela, Poslato: Sub Feb 19, 2011 8:28 pm ---- divni su tako postrojeni... Divno izgledaju 130: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Ned Feb 20, 2011 1:50 am ---- aeska citat: Za floran i sve koji uzivaju u adeniumima Bravo Aeska! To je valjda ono sto si zelela. Sad uzivaj u prvim cvetovima. Kad precvetaju - na sisanje! Pozdrav, Joca 131: Re: Adenium ćošak Autor: euridika, Lokacija: Bosna i Hercegovina Poslato: Ned Feb 20, 2011 10:59 am ---- Aeska divni su cvjetovi. Moje su godinu dana i pitam se ima li teoretske šanse da procvjetaju. Krenuli su im listići. Može li me neko savjetovati da li da ih počnem prihranjivati? Ako mozes da ih drzis na mjestu gdje ce imati sto vise sunca nadamo se sa prvim danima marta i da ih sa toplim danima drzis napolju na najsuncanijem mjestu moguce je da procvjetaju. Nekima su cvjetali prve godine ali u juznim krajevima ili su rasli pod specijalnim osvjetljenjem. Mislim da zavisi i od same biljke. Dva adeniuma od prvog cvjetanja nastavila su da cvjetaju vise puta godisnje a par njih cvjetalo jednom i godinu dana samo lisce. Na mojim adeniumima cvijet se najranije pojavio poslije godinu ipo dana ali samo na dva od 30-ak komada. Jos uvijek nisam vidjela cvijet na 10-ak komada starih izmedju 2,5 i 3 godine. Priznajem bila sam nestrpljiva ali sada je sve lakse. Uvijek je makar jedan u cvijetu ili u pupoljcima 133: Re: Adenium ćošak Autor: Diva, Lokacija: Beograd Poslato: Ned Feb 20, 2011 2:04 pm ---- euridika citat: Može li me neko savjetovati da li da ih počnem prihranjivati? Primjetila sam da su adeniumi ćudljivi. Tko su neki po 15 cm ali se ne granaju, neki su niži i puštaju grančice na sve strane tj. Već sam ih nekoliko puta htjela baciti ali mi žao. Inače su na južnom prozuru uz dosta sunca, a ljeti će na terasu. Možda nešto i bude od cvjetića. Ako od njih 80 procvjeta jedan bit ću zadovoljna samo da vidim cvjetić uživo. Ako mozes da ih drzis na mjestu gdje ce imati sto vise sunca nadamo se sa prvim danima marta i da ih sa toplim danima drzis napolju na najsuncanijem mjestu moguce je da procvjetaju. Nekima su cvjetali prve godine ali u juznim krajevima ili su rasli pod specijalnim osvjetljenjem. Mislim da zavisi i od same biljke. Dva adeniuma od prvog cvjetanja nastavila su da cvjetaju vise puta godisnje a par njih cvjetalo jednom i godinu dana samo lisce. Na mojim adeniumima cvijet se najranije pojavio poslije godinu ipo dana ali samo na dva od 30-ak komada. Jos uvijek nisam vidjela cvijet na 10-ak komada starih izmedju 2,5 i 3 godine. Priznajem bila sam nestrpljiva ali sada je sve lakse. Uvijek je makar jedan u cvijetu ili u pupoljcima 137: Re: Adenium ćošak Autor: bukezi, Lokacija: Subotica Poslato: Pon Feb 21, 2011 1:15 pm ---- evo da vam predstavim jednog adeniumcica koji mislim da najvise obecava da ce cvetati ove godine trebalo bi da ima bordo cvetove... Bas lepo napreduje, jos malo pa je stasao za jel znas mozda koji je adenium u pitanju? Adenijumi nisu muskatle ili petunije. Nije cvet kod njih najvazniji vec cela biljka i njen ukupan izgled. Cvet je samo slag na torti. A za to ipak treba vise vremena od godinu-dve. Mozda ne mora biti bas kao ova 'Big Mama Klarka Vestona, ili tajlandski sampion 'PetchBanNa'. Ali ni ovaj manji na treoj slici nije od 'godinu-dve'. No, kao sto se vidi, nije ni vreme jedino vazno. Vazna je i ideja i dobar plan! Bas lepo napreduje, jos malo pa je stasao za jel znas mozda koji je adenium u pitanju? Nije cvet kod njih najvazniji vec cela biljka i njen ukupan izgled. Cvet je samo slag na torti.... Sasvim se slažem Joco, ali neki kada jedu tortu, počinju od šlaga Ja volim najlepše da ostavim za kraj, ali nije mi lako kada vidim da moji sejanci cvetaju skoro kod svih kojima sam ih poklonila, sem kod mene Dobro, ove jeseni je i kod mene krenulo, pa se nadam da će se strpljenje ipak isplatiti. Meni je problem što se čekanje na cvet adenijuma svodi na borbu hoću li ih uopšte videti - dosta njih mi je stradalo pre cvetanja... U sezoni su izloženi svim mogućim nepogodama, jedino mesto gde imaju dovoljno sunca je takođe izloženo kiši, vetru. Tako da sam jesenas, kod onog zahlađenja sa kišom, ostala bez par predivnih, velikih i razgranatih primeraka kojima nisam ni videla cvet. Stradao mi je i najlepše formirani od svih. Koje dimenzije je posuda u kojoj raste? Da li si presadjivao ili ostaje u onoj u koju se poseje? Bit će to moji pokusni kunići 147: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 25, 2011 8:41 pm ---- Vec nedjelju dana je ovako naduven i nikako da se otvori cvjetao vise puta do sada 148: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Feb 25, 2011 10:04 pm ---- aeska citat: Vec nedjelju dana je ovako naduven i nikako da se otvori cvjetao vise puta do sada Pa, vidis kakvo je vreme.... Nije mu ni do cega! Pozdrav, Joca 149: Re: Adenium ćošak Autor: sbdanijela, Poslato: Pet Feb 25, 2011 10:47 pm ---- joj, joj tako ce i meni jednoga dana... Pored ovog uskoro cvjetaju jos cetiri a a peti tek najavljuje pupoljke 151: Re: Adenium ćošak Autor: Diva, Lokacija: Beograd Poslato: Sub Feb 26, 2011 11:10 pm ---- e da je lepse vreme, pa da ga poneses u setnju na izlozbu 152: Re: Adenium ćošak Autor: Jovana84, Lokacija: Pancevo Poslato: Pet Mar 04, 2011 11:03 pm ---- Zdravo svima, nedavno sam kupila dva odrasla adeniuma, starija nesto vise od godinu dana. Posto sam sejala semenke i imam male adeniume i one od nekih 4 meseca, o njima sam dosta toga zakljucila iz vlastitog iskustva a i uz savete svih vas sa foruma medjutim o odraslim adeniumima ne znam bas mnogo. Problem je u tome da je stablo ovih mojih adeniuma nekako mekano na dodir. Stajali su dugo u suvom jer je bila faza mirovanja a kada sam ih dobila presadila sam ih i obilno zalila da bi se koren lepo sjedinio sa zemljom. Receno mi je da su zedni i da ce za par dana ocvrsnuti ali proslo je tri dana i oni su jednako mekani pa me zanima da li postoji neki problem. Nisu oni jako mekani, kao gnjili, vec na pritisak se oseti da su mekani. Inace stoje na toplom i pod vestackim osvetljenjem za biljke. Bila bih jako zahvalna ako biste mi mogli dati misljenje iz iskustva da li ce da se to poboljsa i kakvi uopste trebaju da budu. Pozdrav svima 153: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Mar 04, 2011 11:30 pm ---- Jovana84 citat: Zdravo svima, nedavno sam kupila dva odrasla adeniuma,... Problem je u tome da je stablo ovih mojih adeniuma nekako mekano na dodir. Stajali su dugo u suvom jer je bila faza mirovanja a kada sam ih dobila presadila sam ih i obilno zalila da bi se koren lepo sjedinio sa zemljom.... Pozdrav svima Jovana, pre svega NIKAD se posle presadjivanja odmah ne zalivaju sukulentne biljke. Najpre, rizikovala si da izazoves trulez. Zatim, korenski sistem zaista ne voli velike supljibe u supstratu ali ni previse 'sjedinjavanja' se ne zavrsava dobro. Supstrat mora biti porozan da bi koren mogao da dise. To je kod adenijuma posebno vazno. Nisu se jos 'naduvali' najverovatnije zato sto su im tokom dugog mirovanja u suvom supstratu odumrli oni fini krajevi korena sa korenskim dlacicama koji efikasno upijaju vodu. Sada, kad si ih vec zalila, ne mozes nista nego da cekas da se razviju. Za to treba neko vreme, zavisno od toga da li je ili kada ce biljkaizaci iz dormancije i poceti sa razvojem korena. Nema nikakve potrebe da ih sada, u ovoj fazi cesto zalivas. To im nece biti stimulans da razvijaju koren vec temperatura i mnogo, mnogo svetlosti. Kad budu razvili te fine korecice, naduvace se. Pozdrav, Joca 154: Re: Adenium ćošak Autor: Jovana84, Lokacija: Pancevo Poslato: Pet Mar 04, 2011 11:47 pm ---- JAOOOOOOOOOOJ!!!!!!!!! Nadam se da ce se dobro zavrsiti. Nego imam jos jedno jako bitno pitanje. Uskoro dolaze lepi dani a ja se selim u stan gde su svi prozori na severu. Da li je adeniumima dovoljno svetlo na tim prozorima u toku leta ili im i leti treba dodatno osvetljenje kada su na severu? Sve je to malo konfuzno ali pokusavam da izvucem bar neki priblizno dobar sistem pa da ga usavrsavam posle... Pozdrav 155: Re: Adenium ćošak Autor: Jovana84, Lokacija: Pancevo Poslato: Ned Mar 06, 2011 4:34 pm ---- Jovana84 citat: JAOOOOOOOOOOJ!!!!!!!!! Nadam se da ce se dobro zavrsiti. Nego imam jos jedno jako bitno pitanje. Uskoro dolaze lepi dani a ja se selim u stan gde su svi prozori na severu. Da li je adeniumima dovoljno svetlo na tim prozorima u toku leta ili im i leti treba dodatno osvetljenje kada su na severu? Sve je to malo konfuzno ali pokusavam da izvucem bar neki priblizno dobar sistem pa da ga usavrsavam posle... Pozdrav Jel hoce neko da mi odgovori na moje pitanjce? Moji su leti napolju, na suncu od 9 ujutru pa do zalaska. Zimi su na polici, na sobnoj temperaturi i pod neonkom od kada ustanem, pa dok ne krenem na spavanje Prethodne zime su bili na polici kraj prozora, ali se pokazalo da je ovogodisnje zimovanje pod neonkama bilo mnogo uspesnije. Ne znam kakva je tvojima perspektiva na tom severnom prozoru, postoji li ikakva mogucnost da ih leti izneses na sunce? Sto se zalivanja tice, ja sam tu prilicno skrta... Bilo koja biljka da je u pitanju, vise se plasim da ih ne podavim, nego da dehidriraju. Leti, ukoliko je bas, bas suncano, zalivam na 5-7 dana, a zimi na desetak... Sto se tice tvog pitanja o zimovanju i zalivanju na 20C, Joca je na nekoj temi napisao da parafraziram da ako je toplo i svetlo, mora biti vlazno , a ako je hladno , ne sme biti vlazno. To se, mozda, odnosilo na neki drugi sukulent, ali mislim da se moze primeniti na gotovo svaku biljku. Suma sumarum, tvoje iskustvo ce ti biti najvrednije s' obzirom da se uslovi kod svakog od nas razlikuju, pa i po cenu da neku biljku pri tome izgubis... Ja sam poneku cak i otplakala, ali pri tom i puno naucila 157: Re: Adenium ćošak Autor: Jovana84, Lokacija: Pancevo Poslato: Ned Mar 06, 2011 5:09 pm ---- Hvala na odgovoru! Do sledece zime cu nesto smisliti i nadam se prosiriti znanje, a leto - videcemo, i ta terasa koju imam je na severu i rekla bih sa malo direktnog sunca. Svetla - DA, ali bojim se, direktnog sunca - NE. Tek cu da se selim, pa izgleda ne preostaje mi nista nego da vidim rezultate... U svakom slucaju hvala P U N O! Crispum se otvara vec 4-ti dan 159: Re: Adenium ćošak Autor: ghostrider, Lokacija: uzice Poslato: Uto Mar 08, 2011 5:48 pm ---- Kod mene tek u najavi Je li taj tvoj Crispum red? Slikacu kada se cvijet otvori. Imam jedno pitanje da li neko zna gde ima da se kupi seme ove prelepe biljke? Pozdrav svima i nadam se da će mi bar neko odgovoriti na moje pitanje!!! Klijavost je odlicna te se sada hvatam za glavu gde cu ih sve smestiti kada porastu. Drzecu te ja za glavu a meni daj adenijume 172: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Pon Mar 14, 2011 11:19 pm ---- Monk citat: Drzecu te ja za glavu Plasim se da je ne ispustis,kada budes zgrabila adeniume. Njima najbolje stoji roze boja. Pozdrav, Joca 177: Re: Adenium ćošak Autor: Diva, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Mar 17, 2011 7:15 pm ---- jocacirkovic citat: aeska citat: Kod mene nikad dosta rozih Aeska, sa toliko roze boje bilo bi dobro da razmislis da predjes u plavuse! Njima najbolje stoji roze boja. Pozdrav, Joca potpisujem ako je za utehu, to su ipak razlicite nijanse 178: Re: Adenium ćošak Autor: mirce, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Mar 17, 2011 9:27 pm ---- Moze jos da ih ukrasi sa Barbikama i roze zekama 179: Re: Adenium ćošak Autor: aeska, Lokacija: Beograd Poslato: Čet Mar 17, 2011 9:50 pm ---- jocacirkovic citat: aeska citat: Kod mene nikad dosta rozih Aeska, sa toliko roze boje bilo bi dobro da razmislis da predjes u plavuse! Njima najbolje stoji roze boja. Pozdrav, Joca Ne smijem ni pomisliti na to kao prvo mislim da je plavusa preeevise upravo kao i mojih roze adeniuma i sve nesto jedan nalik drugom Jedina avantura na koju nikada ne bih pristala 180: Re: Adenium ćošak Autor: blueboy, Lokacija: Pozarevac Poslato: Čet Mar 17, 2011 11:33 pm ---- kojim preparatom prehranjujete adeniume? Bukezi, biljke su ti lepe i zdrave. Jedino bih ti dao savet da ih razredis. Suvise su blizu jedan drugoga i zaklanjaju svetlost jedan drugome. To ce ih naterati da rastu previse u visinu, to ti, verujem, nije cilj. Svi bismo radije da budu debeljuskasti. Pozdrav, Joca 186: Re: Adenium ćošak Autor: jocacirkovic, Lokacija: Beograd Poslato: Pet Mar 18, 2011 12:04 pm ---- aeska citat: Ne smijem ni pomisliti na to kao prvo mislim da je plavusa preeevise upravo kao i mojih roze adeniuma i sve nesto jedan nalik drugom Jedina avantura na koju nikada ne bih pristala E, Aeska,obicno si u pravu ali ovaj put gresis! Niti plavusa niti crnki nikad nije previse! Mozda po nekad lice ali nikad nisu iste. Što se tiče nenapredovanja, uglavnom su u pitanju sledeći razlozi - nedovoljno vode, nedovoljno sunca i nedovoljno prihrane u nehranljivom supstratu. Vidim i da si negde pominjao pesak oko korena - ja ne bih preporučila da se sejanci gaje u supstratu s peskom. 08<5 8<0< 20 045=8XC<0 AB0@8E >4 3-5 <5A5F8 8 X54=>3 <0B>@:0 :C?Y5=>3 ?@5:> ?@>402=8F5 <8A;8< 40 8<0 28H5 >4 3>48=C 40=0 18> X5 C F25BC :040 A0< 30 :C?8;0. !28 AC ?>A0R5=8 C !C1AB@0;>2C "5@0 03<0 75
Crna rotkva i med - prirodni antibiotik za dišni sustav
Odbijen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog. Vinska karta pripada samom vrhu hrvatske eno scene te za sada ima 300 etiketa koje su u konstantnom porastu. Predlažemo dodati i vuka. Uvjete, načine i propisanu opremu snaga luka, vrste strijela i lovačkih vrhova za svaku pojedinu divljač će propisati Ministar posebnim pravilnikom. Kapadokija i Mala Azija TURSKA Službeno ime: Republika Turska Glavni grad: Ankara Vremenska razlika +1 sat u odnosu na Hrvatsku Službeni jezik: turski Novčana jedinica: Nova turska lira TRY.
[Oglasi cure za udaju|Sex sajt upoznavanje|SEX OGLASI ‘Čigra u rukama tigra’ > Slobodna Dalmacija]
Oznake: >A:0, >1JO2;5=89
komentiraj (0) * ispiši * #
Oglasi za posao inostranstvo njemacka - Pronađi pratnju
Posao u inostranstvu - Nemačka
Click here: Oglasi za posao inostranstvo njemacka
Ukoliko želite izbrisati kolačiće koji se čuvaju na vašim uređajima i konfigurisati vaš internet preglednik tako da odbija kolačiće, možete to učiniti u podešavanjima vašeg internet preglednika. DODATNE VEŠTINE: Vozačka dozvola tip B -9 godina aktivan vozac LIČNE OSOBINE: Timski igrač, motivisan, fleksibilan, uporan, konstantan, kreativan, posvećen, MaliOglasi.
Zasadi drvo iz … radoznalosti, pa obezbijedio drva za 3-4 decenije! PAPIROLOGIJA JE CISTA I NEMA HIPOTEKU. Ako se interesujete napisite nam Email.
Posao u inostranstvu - Nemačka - RADNO ISKUSTVO: Od 14.
Opis americki restoran sa 150 mesta trazi kuvara. Nudimo vam sobu u studentskoj kuci. Restoran smo otvorili 1995 godine i nalazi se na jugu nemacke. Nudimo vam dobru platu i mozemo da vam sredimo boravak i radnu dozvolu za vreme radnog ugovora. Imamo razradjen jelovnik, koji delimicno menjamo svakih 6 meseci. Spremamo od stekova, salat, pice, paste, rebarca itd. Potrebno je znanje nemackog ili engleskog jezika. Ako se interesujete napisite nam Email. IME: Svetozar PREZIME: Lukovic DATUM ROĐENJA: 08. RADNO ISKUSTVO: Od 14. Na poslovima Terenskog komercijaliste, magacionera, razvoza robe i rada na masinama za celofaniranje, od 01. Radno iskustvo sticao I u restoranima Kaldi,Couco,Strada, od 1. DODATNE VEŠTINE: Vozačka dozvola tip B -9 godina aktivan vozac LIČNE OSOBINE: Timski igrač, motivisan, fleksibilan, uporan, konstantan, kreativan, posvećen, MaliOglasi. Više nema potrebe da kupujete štampane oglasnike kao što su Halo oglasi, Novosti oglasi, Krov oglasi kad najveći broj ljudi danas pretražuje internet kada želi nešto da kupi ili nađe. Naši oglasi su pristupačni svim uzrastima i generacijama, objaviti novi oglas na internetu sada je lako i brzo, i što je najvažnije besplatno.
Najgori poslovi u Njemačkoj!!!
Rok trajanja ovih kolačića je do godinu dana. Za više informacija pošaljite molimo Vaš mail na info regius. Koristimo tehnologiju kolačica kako bismo vam ponudili bolju uslugu posete naše web stranice, u potpunosti prilagođenu vama. Ovi kolačići prikupljaju anonimne podatke i ne mogu pratiti vaše posete drugim internet stranicama. Prioritetno uzimamo radnike koji već imaju sređene dokumente za rad i boravak u Sloveniji ali je moguće i da se startuje sa pridobivanjem tih. Nakon toga, sledi potpisivanje ugovora za one kandidate koji se zaposle. Inace ja i supruga smo profesionalni kuvari i ugostitelji iz inostranstva. Telefon - 063 760 3640 Tip oglasa: ponuda Naziv firme ili ime i prezime: biznis akademija LC Naziv radnog mesta: zanati Tip radnog odnosa: sezonski posao Radno vreme: Puno radno vreme Država: Srbija Mesto: Niš Poštanski kod: 18000 Telefon: 0638757543 Stepen obrazovanja: Osnovna škola Okvirna plata: 00 Radite na poslovima tesara, molera, zidara.... SAMHA DOO Za potrebe partnera iz Nemačke oglasava potrebu za stolarima ne mora EU pasoš Stolari :20 radnika Lokacija rada: pokrajine Bayern i Baden Württemberg baza je u Stuttgart-u Obavezni uslovi: ne mora EU pasoš ali je prednost Diploma stolara Radno iskustvo obavezno dobro znanje Nemackog jezika B1 nivo Vozacka dozvola B - aktivni vozac Potvrda o nekaznjavanju Poslodavac nudi: Neograniceni ugovor prekovremeno je placeno po tarifi zapadne Nemacke socijalno osiguranje placeni odmor i bozicni dodatak interesantno radno okruzenje Smestaj - razgovara se sa poslodavcem Bruto satnica 11.
[Kako se osloboditi straha od sexa|Agencija za poznanstva zagreb|Dobre vode crna gora slike]
Oznake: posao, u, inostranstvu, &, Nemačka
komentiraj (0) * ispiši * #
Badoo kako se koristi - Stranica za upoznavanje
Kako koristiti NFC i u koje svrhe koristiti NFC?
Click here: Badoo kako se koristi
Uvek je bilo koji posao lakše odraditi na svom uređaju, pre nego na tuđem. Deljenje ruta Kada se nađete u situaciji da nekom želite da pokažete put do određene lokacije, najlakši mogući način je da mu na njegovom telefonu podesite rutu pomoću Google Maps aplikacije. Ako se pravilno hranite sa puno povrća i malo ugljenih hidrata a bez mesa i mleka, vaša creva će biti čista ali ove materije utiču na smanjenje negativnih bakterija mada delom smanjuju i pozitivne bakterije. Pavle, moj komšija, tek je trebao da se pojavi; a ne: Pavle, moj komšija, tek je trebalo da se pojavi.
Takođe, izbeljivanje zuba aktivnim ugljem je sve popularnije jer daje odlične rezultate. Dakle pilinzi, su neophodan deo pripreme, pred samo nanošenje preparata. The letters have been delivered. Upotrebljava se za otklanjanje peruti tako što se dva puta nedeljno pre spavanja utrlja par kapi u teme i ostavi da deluje.
JEZIV ZLOČIN: Kristini (22) ODRUBIO GLAVU muškarac kog je upoznala preko interneta! - Pazite da ne preterate pa da stavite previše ulja čajnog drveta ne više od 5 kapi jer će ono izazvati neprijatno peckanje kože i iritacije.
Kako se gradi pasiv u engleskom jeziku? Pasiv se gradi od glagola to be u vremenu u kom je glavni glagol u aktivnoj rečenici i participa prošlog past participle glavnog glagola. Subjekat aktivne rečenice postaje agens vršilac radnje u pasivnoj, i često se izostavlja. Ukoliko se ne izostavlja, uvodi se predlogom by, i najčešće se nalazi na kraju pasivne rečenice. The letters are delivered. Present Continuous He is delivering the letters. The letters are being delivered. Present Perfect He has delivered the letters. The letters have been delivered. Past Simple He delivered the letters. The letters were delivered. Past Continuous He was delivering the letters. The letters were being delivered. Past Perfect He had delivered the letters. The letters had been delivered. Future Simple He will deliver the letters. The letters will be delivered. BE GOING TO He is going to deliver the letters. The letters are going to be delivered. Modals He can deliver the letters. The letters can be delivered. Infinitive He has to deliver the letters. The letters have to be delivered. Kada se pasiv upotrebljava? Pasiv se upotrebljava: 1. Ne zna se ko ju je upucao. This church was built in 1815. Vršilac radnje nije bitan. He has been arrested. Vršilac radnje je očigledan. Vršilac radnje Kada želimo da kažemo ko je vršilac radnje, koristimo predlog by i ime by Peter , imenicu by the teacher ili zamenicu u objekatskom obliku by him na kraju rečenice. Vršilac radnje se spominje samo ukoliko je bitan za dati kontekst: Our house was designed by a famous architect. Vršilac radnje se izostavlja: 1. Ne znamo ko ga je ukrao. Ono što je bitno jeste sam događaj. Nije potrebno napomenuti da je uhapšen od strane policije. Someone broke the window. Stavljamo ga na kraj rečenice, uz predlog by. Predlog by upotrebljavamo uz vršioca radnje: The door was opened by Mr Black. Neki od glagola koji imaju dva objekta: give , tell, send, show, bring, write, offer, pay, itd. Ukoliko se nepravi objekat nalazi posle glagola u pasivnoj rečenici, ispred tog objekta stoji predlog to. The e-mail was sent to Richard. Ukoliko je nepravi objekat aktivne rečenice lična zamenica u objekatskom obliku, prilikom transformacije aktivne rečenice u pasivnu ova zamenicu prelazi u svoj subjektaski oblik. John gave her the flowers.
Našao novu ribu na badoo sajtu za upoznavanje uzivo- Top devojka HD
To možete učiniti i putem NFC-a. Pazite da ne preterate pa da stavite previše ulja čajnog drveta ne više od 5 kapi jer će ono izazvati neprijatno peckanje kože i iritacije. Medicinski ugalj je poznat kao protivotrov jer ima sposobnost da apsorbuje većinu organskih toksina, hemikalije i otrove pre nego što oni načine štetu u organizmu. Već posle prvog korišćenja kosa je postala mekša, sjajnija i nije bila naelektrisana. Lekovito dejstvo arganovog ulja na kosu se odmah može videti, jer kosa postaje sjajnija, lakše se oblikuje i raščešljava. Uzimanje tih materija ne treba da bude duže od 7 dana. Ulje argana deluje na regulisanje lučenja sebuma, koji uzrokuje pojavljivanje akni, tako da upotreba marokanskog ulja može sprečiti pojavu novih akni. Tada će se vašem prijatelju prikazati cela ruta kojom treba ići kako bi stigao do željene lokacije. Punjenje držača traje približno 5 minuta. Obavezno se konsultujte se sa lekarom ili farmaceutom pre njene primene.
[Trazim srpkinju za brak| Filozofija i Ljubav (Hajde da pricamo o ljubavi)|Trazim zenu za brak iz njemacke]
komentiraj (0) * ispiši * #
