Prije dva tri unosa sam pisao o inflaciji, tad sam samo površno, što zbog preopširne teme, što zbog manjka vremena napisao "mnoge su negativne posljedice inflacije, odnosno pada vrijednosti novca" ostavljajući vama, čitateljima, da sami zaključite koji sve mogu biti problemi, makar su oni najvažniji očiti. Npr. još uvijek ima ljudi koji preferiraju ušteđevinu čuvati kući u čarapi. Kako znamo da i u Hrvatskoj ima inflacije, ni približno kao nekad, to i sam vidimo, ali je ima, to također i sami vidimo, sjećam se da sam prije par godina registraciju za auto plaćao cca. 800 kn manje nego danas, također se sjećam da sam mjesečno trošio za gorivo cca. 600 kn manje, za izlaske, koji su i bili mnogo češći, također manje novca, danas je 8 kn za kavu uobičajena cijena, ako se dobro sjećam i cijena gradskog prijevoza je porasla (navodno jedna karta 11 kn, ja bih se okladio da je prije niti 2 god. bila 6 kn), te mnogih drugih proizvoda. Istina, neki proizvodi su i pojeftinili, valjda, jer moram priznati da nisam primijetio. :) Ok, možda je pojeftinilo telefoniranje, ali opet je u igri to da danas možemo pričati više nego prije za isti novac, ali danas je npr. korištenje mobitela postalo tako reći potreba, prije 5+ godina je naš mjesečni budžet bio bogatiji za tih 200-300kn + mobitel svakih godinu dvije, da ne spominjem kako su nekad samo bogataši kupovali automobil za 24 tisuće dem, danas toliko košta najjeftinija verzija Renault Clia.

Svakako, sve to su razlozi zašto nije preporučljivo štedjeti novac kući u čarapi. Ne samo zbog vidljivih lopova, već i zbog nevidljivih – inflacije. Naš novac će, ako ga čuvamo doma, svake godine vrijediti sve manje i manje, afair, 3.5-5% godišnje, iako ja mislim da je realna brojka još veća. I u Njemačkoj je inflacija 1.5-2%.

Isto tako, ako odaberemo najsigurniji vid štednje – banku, kamata koju dobijemo će biti taman da pokrije gubitak zbog inflacije, bančine kamate su cca. 1.7 do 3% (za euro), jedva veće od inflacije. Ipak, to je i dalje najčešći vid štednje, Hrvati u bankama drže 87 milijardi kuna. Drugi oblik je dobrovoljna mirovinska štednja (treći stup), tu ostvarujemo godišnji prihod od 5,65% do 8,14%, bolje nego banka, ali s druge strane postoje i ograničenja koja taj vid štednje, zajedno s životnim osiguranjem, prave pogodnim za ugodniju mirovinu, ali ne i za ostvarivanje značajnije dobiti. Treći oblik je onaj zbog kojeg sve ovo pišem – dionički fond. Istina, to je najrizičniji vid ulaganja, ali isto tako zna biti, odnosno u pravilu jest, daleko najisplativiji oblik ulaganja, povrat novca (za hrvatske fondove) je u prosjeku između 12,93% i 28,56%, odnosno, na uloženih 10 tisuća eura nakon godinu dana možete ostvariti dobit od 21.134 kn, u usporedbi s 2200 kn koliko bi dobili na račun kamata u banci.

Fond je ustvari skup vrijednosnih papira* koje izabiru financijski stručnjaci, odnosno analitičari, u skladu s unaprijed određenim zakonskim pravilima kako bi mogućnost gubitka doveli na najnižu moguću mjeru. Osim Zakonom utvrđenih pravila, fondovi kupuju dionice (diversification ili ''ne drže sva jaja u jednoj košari'') većeg broja poduzeća, a uspjeh svakog fonda možete vidjeti i na web stranici koju sam već odavno naveo u linkovima – www.hrportfolio.com. Izuzetno kvalitetna i pregledna stranica, kao i www.to-one.com. Koji ćete fond odabrati ovisi najviše o ciljevima i vremenu ulaganja, također fondovi ne ulažu isključivo u dionice, već i u obveznice, valute itd., sve u cilju da bi ostvarili prihod, a o tome da li je fond namijenjen kratkoročnom ulaganju u kojem ste u cilju bržeg ostvarivanja profita spremni prihvatiti rizik, ili dugoročnog fonda u kojem ste u cilju sigurnosti ulaganja spremni prihvatiti mali ili manji prinos. U principu nose i nazive sukladno svom cilju, npr. Hi-Growth (agresivni rast), Balanced (balansirani, očekivani manji rast, ali i veća sigurnost). Također se dijele i s obzirom na vrstu vrijednosnih papira u koje ulazu novac, pa imamo dioničke (8), mješovite (8), obvezničke (10) i novčane (11) inv. fondove. Postoje i već spomenuti mirovinski fondovi, kao i real-estate fondovi (investiraju u nekretnine), ali to su u praksi drugi oblici fondova. Također ih dijelimo na otvorene (41) i zatvorene (5) fondove, otvoreni emitiraju neograničeni broj udjela u fondu, a na zahtjev upisnika (nas), moraju otkupiti svoje udjele, npr. ako smo kupili 100 udjela po tada trenutnoj cijeni, npr. 150 kn po udjelu, a danas taj udjel vrijedi 220 kn i želimo ga prodati, fond je dužan otkupiti tj. nama odmah isplatiti novac. Zatvoreni fondovi emitiraju određen broj udjela i nisu ih dužni otkupiti, već se s njihovim udjelima trguje na burzi. Početkom 2005. godine u Hrvatskoj je aktivno djelovalo 37 otvorenih inv. fondova (od 41 registriranih) s vrijednošću imovine 5,13 milijardi kuna te 5 zatvorenih inv. fondova s vrijednošću imovine 1,18 milijardi kuna, a osnovano je 17 društava za upravljanje fondovima. Te brojke su u značajnom porastu, u ovom trenutku (6/12/05) otvoreni inv. fondovi raspolažu s 8,7 milijardi kuna, što predstavlja povećanje kapitala s kojim raspolažu za 3,6 milijardi kuna u proteklih 12 mjeseci. Također u Hrvatskoj djeluju 4 obvezatna mirovinska fonda koji raspolažu imovinom od 8,14 milijardi kuna (stanje 31.12.2004), te 15 dobrovoljnih mirovinskih fondova (dobr. mir. fond zakonski mora imati najmanje 2000 clanova da bi mogao funkcionirati), od toga 6 otvorenih i 9 zatvorenih mir. fondova, s tim da u zatvoreni mogu ulagati samo određeni, npr. liječnici, odvjetnici, itd..

Fondovi u principu rade s ciljem ubiranja naknada, koje su različite od fonda do fonda, u principu se kreću oko 1% do 1,5% (po zakonu ne smije biti veća od 3.5%), s pristupnom upisninom (do 5%), koliko sam primijetio po radijskim reklamama, određeni fondovi nemaju upisnu naknadu.

Kažem, ako ste zainteresirani za ovaj vid ulaganja, odnosno imate ušteđevinu i nju želite ''oploditi'' na najisplativiji mogući način, ali nemate dovoljno znanja ili vremena ulagati izravno u dionice, razmislite o investiranju u investicijske fondove. Prihodi mogu biti značajni, čak i preko 40% godišnje, na kraju krajeva pogledajte sami prihode hrvatskih fondova u proteklih 12 mjeseci:



*''vrijednosni papir'' označava dionice, obveznice, trezorske zapise, blagajničke zapise, komercijalne zapise, certifikate o depozitu i druge vrijednosne papire izdane u seriji.