** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

25.08.2012., subota

Rastanak se primakao

RASTANAK SE PRIMAKAO

UNATOČ NOVIM MANEVRIMA ZA SPAŠAVANJE GRČKE I EUROZONE, EUROPSKA UNIJA GOSPODARSKI KOBNO ZAOSTAJE

EU JE VELIKU igru – izgubio

Ukupan će proizvod Europske unije u 2012. godine biti dva posto manji nego u predkriznoj 2008. godini, što je krunski dokaz velike stagnacije te ekonomske integracije u usporedbi s razvojno liderskom Kinom, ali i za gotovo podjednako dinamičnom Indijom te još strateški najmoćnijom Amerikom

Ivo JAKOVLJEVIĆ

Velika igra je – otkako je geopolitike – sintagma kojom se označava slojevita bitka velikih sila radi preraspodjele najznačajnijih prostornih, sirovinskih, energetskih, tržišnih, financijskih i vojnih potencijala u svjetskim razmjerima. Ona se od Aleksandra Velikog do Baracka Obame pretežno odigrava na jedinstvenoj euroazijskoj ploči, na kojoj velike sile svakodnevno žrtvuju nebrojene pješake, ali i konje i lovce, radi vojnog i ekonomskog osvajanja sve povoljnijih pozicija za nemilosrdnu završnicu. U najnovijoj rundi te velike, globalne igre još je teško razabrati hoće li u njoj ponovno pobijediti imperijalna Amerika (kao i u Drugom svjetskom ratu ili u kasnijem Hladnom ratu) ili će joj sve račune vrlo skoro pomrsiti nezaustavljiva, neokapitalistička Kina pod monopolnim vodstvom tamošnje Komunističke partije. Ali, već je posve razvidno, da je tu istu veliku igru tijekom velike europske krize u razdoblju od 2008. do danas nepovratno izgubila velika Europska unija, koja je formalno još najuspješnija mirnodopska integracija u svjetskoj povijesti.
Jer, prema zbirnim podacima Eurostata i najnovijim prognozama londonskog »Economista«, ukupan proizvod Europske unije, sa svih 27 članica, u 2012. će biti dva posto manji nego u predkriznoj 2008. godini, što je krunski dokaz velike gospodarske stagnacije i kobnog zaostajanja te ekonomske integracije u usporedbi sa razvojno liderskom Kinom, koja je unazad četiri godine svoj BDP povećala čak za 35 posto. Istodobno je Indija svoj BDP povećala za visokih 27 posto, a i dalje tehnološki, financijski i ekonomski najmoćnija – Amerika, za uvažavajućih 10 posto. Budući da i njemačka kancelarka, Angela Merkel, i tim najupućenijih analitičara iz Bundesbanke, i dalje tvrde da će izlazak Europske unije iz dužničke krize u najboljem slučaju trajati još desetak godina (ako se u međuvremenu ne raspadnu i eurozona i Unija), to znači da je EU već izgubio najnoviju veliku igru, i da toj činjenici sve njezine članice moraju prilagoditi i svoju ekonomsku i sigurnosnu politiku na dulji rok.

Nerješiva kriza

Europska unija je danas, deset godina od stvaranja parcijalne eurozone sa 17 članica i Unije sa njih 27, znatno raštimanija nego početkom 1992. godine: jer, umjesto da rezultira usklađivanjem ukupnog razvoja, danas je to labavi okvir unutar kojeg su se do nerješivosti produbile ekonomske razlike sjevera i juga, zapada i istoka, Finske i Cipra, Velike Britanije i Mađarske, pa čak i Njemačke i Francuske, kao Unijine osovine. U njoj se nalaze članice s gotovo punom zaposlenošću, kao što su Austrija, Luksemburg, Danska, Finska i Njemačka, ali i članice s afričkim stopama nezaposlenosti, poput Grčke i Španjolske.
Većina članica Unije danas je ponovno u recesiji, najzaduženije su u kroničnoj depresiji, a samo nekolicina sa stopama rasta od nula do dva posto. Zato će ove godine i cjelokupni Unijin bruto-proizvod najvjerojatnije biti manji za 0,6 posto nego lani, ili čak za dva posto manji nego 2008. godine.
Ali, ni najnoviji, ovoljetni, trendovi ne slute na dobro: ugovorene isporuke u uslužnom i proizvodnom sektoru u eurozoni u padu su sedmi mjesec za redom. Proračunski rezovi od Španjolske do Irske potkopali su potrošnju i kompanijske investicije, dok i globalna potražnja za europskim proizvodima opasno slabi. Zato bi se Zemlje eurozone mogle suočiti s novim pritiskom na svoje državne rejtinge, ukoliko do kraja godine ne ostvare napredak u rješavanju dužničke krize. Recesija u Španjolskoj i Italiji »ugrožava političku podršku štednji kao i političku podršku euru«, rekao je direktor sektora za suverene rejtinge bonitetne agencije Fitch, David Reilly.
Ublažavanje krize ovisi o tome hoće li europske vlade primijeniti uvjete svog dogovora iz lipnja o kreiranju regionalne agencije za nadzor banaka, kao i od toga hoće li Europska središnja banka već u rujnu ponuditi kriznim državama dodatnu pomoć, ocijenio je Reilly.

Novi grčki spektakl

Paniku u vrhovima europske politike potenciraju ovih dana najnoviji pokazatelji o liderskom njemačkom gospodarstvu, koje je pod teretom rastućih izdataka za saniranje dužničke krize u perifernim članicama Unije, od Portugala i Španjolske do Italije i Grčke, ali i u okolnostima ukupnog pada potražnje na europskom tržištu, zašlo u novo veliko usporavanje. Iako je Njemačka u prvom polugodištu ostvarila čak proračunski višak, i to od 0,6 posto BDP-a, što je dodatno pomoglo stabiliziranju njemačke izvozne ponude, ipak je u drugom tromjesečju rast BDP-a prema prvom kvartalu iznosio samo 0,3 posto. To je vidno usporavanje aktivnosti u njemačkom gospodarstvu, budući da je u prvom tromjesečju tamošnji BDP porastao 0,5 posto prema izuzetno dinamičnom četvrtom kvartalu prošle godine, što pokazuje da je dužnička kriza u Uniji nagrizla i najveće europsko gospodarstvo, potaknuvši njemačke kompanije na odgodu investicija i na smanjivanje troškova rada.
U međuvremenu, vodeći grčki političari svojim vjerovnicima i potencijalnim spasiteljima i dalje prodaju gustu maglu, tražeći dodatne milijarde pomoći i dulje rokove za strukturne reforme. U to ime grčki premijer Antonis Samaras sam to zamagljivanje dovodi do savršenstva tvrdeći, nakon sastanka sa Jean-Claudeom Junckerom, predsjednikom eurogrupe koju čine ministri financija EU-a, da će Grčka u narednih nekoliko tjedana finalizirati paket ušteda u vrijednosti 11,5 milijarda eura, izra
EU JE SVE OVISNIJI O AMERICI

Uoči rujanskih odluka, i Njemačka i cjelokupna Unija na velikoj su novoj kušnji, ali u sjeni krunske činjenice da je EU veliku igru – izgubio. Zbog toga su svaka od zemalja stare Europe, kao i sve ostale članice Unije, ponovno postale strateški ovisne o imperijalnoj Americi, o čijim im ratovima na Srednjem istoku i o financijskim polugama te burzovnim makinacijama sada ovisi sudbina na neodređeno dulji rok. Zbog toga se raštimani EU iz dana u dan zlokobno udaljava od jedinog spasonosnog rješenja: da preraste u cjelovitu monetarnu i u jedinstvenu fiskalnu uniju, pa i u superdržavu, koja će posjedovati i superoružanu vlastitu snagu, i na tim temeljima partnerski, a ne podanički odnos prema Americi u završnici velike igre.

zivši zahtjev za produžetkom roka do dvije godine kako bi te bolne rezove – čiji je cilj postizanje proračunske ravnoteže – provela. Ali, konačnu će riječ u toj epizodi dugometražne dužničke tragedije imati izaslanstvo »trojke« međunarodnih kreditora – Europske središnje banke, MMF-a i Europske komisije – koji u rujnu stižu u Atenu, kako bi procijenili ispunjava li Grčka obveze iz drugog velikog paketa međunarodne pomoći. Njima je grčki premijer uputio krajnje ružičastu viziju, prema kojoj »ova zemlja okreće stranicu – ekonomski, politički i društveno«, te obećao »spektakularan grčki povratak«.

Uzaludna nadmudrivanja

Njemačka kancelarka Angela Merkel sljedećih se tjedana suočava s najvećim izazovima svoje karijere – riskirati ili ne raspad eurozone ili svoje vlade, piše u srijedu WSJ. Kritike na račun politike Angele Merkel sve su glasnije širom Njemačke, jer je Grčka postala bunar bez dna. Zato su prije dva dana, nakon višesatnog zajedničkog razmatranja svih opcija, njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Hollande predstavili jedinstvenu frontu prema Grčkoj, poručivši vladi u Ateni da ne može očekivati novo popuštanje, ako ne provede nužne fiskalne i političke refrome. »Mi želimo da Grčka ostane u eurozoni, ali ona mora učiniti neophodne napore do tog cilja«, rekao je Hollande. »Više vremena nije rješenje problema«, rekao je njemački ministar financija Schaeuble, govoreći o Samarasovim nadama da bi njegova zemlja mogla dobiti četiri umjesto dvije godine za bolne gospodarske reforme, kako bi ublažila udar na grčko stanovništvo. Schaeuble je rekao kako bi više vremena moglo također značiti »više novaca«, a da je europska pomoć Grčkoj već »došla do granica ekonomski prihvatljivog«.
Tako se s približavanjem crnog rujna u vrhovima stare Europe zaoštravaju i sukobi oko ideja za izlazak iz krize. Jedna od njih je da Fond za stabilizaciju ESM može od Europske središnje banke dobiti kredite bez ograničenja. Tim novcem bi ESM trebao kupovati državne obveznice zemalja koje su dospjele u krizu. Tom umjetno stvorenom potražnjom za obveznicama uzdrmanih zemalja bile bi smanjene kamate po kojima se te zemlje zadužuju.
Zagovornici toga modela su Francuska i Italija, ali i neki od vodećih članova Vijeća Europske središnje banke, kao i predsjednik ESB-a, Talijan Mario Draghi. ESM bi kupljene državne obveznice trebao ponuditi Europskoj središnjoj banci kao jamstva i od nje dobiti svjež novac. Njega bi mogao upotrijebiti za spašavanje prezaduženih i uzdrmanih država. Time bi količina novca kojim raspolaže ESM postala gotovo neograničena. Dosad je bilo predviđeno da Fond raspolaže novcem od 700 milijardi eura, što ne bi bilo dovoljno, ako ESM bude morao spašavati neke od većih članica eurozone, na primjer – Italiju. ESM bi tako postao superbanka, čemu se Njemačka protivi kao i izdavanju zajedničkih euro-obveznica. Jer, u tom bi slučaju bila narušena neovisnost Europske središnje banke kojoj je prema ugovorima EU-a zabranjeno financiranje pojedinih članica-država. A zaobilaznim bi putem i dugovi neodgovornih vlada bili prebačeni na sve porezne obveznike zemalja članica eurozone.

----------------

lp, boro

http://www.novilist.hr/

http://budan.blog.hr/


- 08:19 - Komentari (14) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< kolovoz, 2012 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (20)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!