** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

12.04.2012., četvrtak

LJudski potencijal i što nam je za činiti



SAMO CJELOKUPNIM I MOTIVIRANIM UKLJUČENJEM

NAŠEG LJUDSKOG POTENCIJALA MOGUĆE JE UBRZANO

PREBRODITI POSTOJEĆU KRIZU







U V O D



Ne ulazeći u diferencijaciju većih i manjih, namjera je ukazati, da se u kriznim razdobljima i manjim investicionim ulaganjima mogu postići očekivani pozitivni rezultati i bez daljnjih većih zaduženja. Ipak, temeljni postulat i dalje treba ostati – ulaganje u proizvodnju novih materijalnih dobara kojima se stvaraju nove vrijednosti. Izgradnju infrastrukturnih objekata koji se temelje na daljnjim zaduživanjima, a ne osiguravaju trenutna i kontinuirana sredstva za vraćanje preuzetih kreditinih obveza treba usporiti. Potencirano rješavanje zaposlenosti kroz ove objekte (bez pokrića?), često se vraća kao „bumerang“ u jednom dužem razdoblju. Da li smo i mi dobili poneki „bumerang“ ili smo se i „samoustrijelili?“



BARCLAYS banka: Povlačite novac iz Hrvatske (03.03.2012.)



I ne samo to, ta nas banka oslovljava sa J U N K (nećemo prevoditi), spominje kamate i od 8,5 posto, povlačenje novca iz Lijepe naše, pad rejtinga...

Nakon par dana (08.03.2012.) ista ta banka, objašnjava da je njezino izvješće pogrešno protumačeno. Ipak, nešto utješno!



FOLEY: Hrvatska neprijateljska za ulagače (02.03.2012.)

Američki veleposlanik predlaže Vladi da se okrene privatnom sektoru i poboljša investicijsku klimu.



FOLEY JE U PRAVU, izjavljuje prvi podpredsjednik Vlade (03.03.2012).



Agencija Fitch podupire vladine mjere štednje , ali... (06.03.2012.)



Ima još, ali čemu demoralizirati narod? Nakon PDV-a, treba im još samo spomenuti BDP!















2.





Na pitanje o BDP-u većina prof.dr.sc. svih specijalnosti, osim ekonomskih, odmahuje rukom:

- Žuri mi se!

Na isto pitanje mlade novinarke u „3 maju“:

- Od je...dri s tim pitanjem, mene muči slijedeća plaća.

- Bježi Dalje od Politike, izgovara filozofski raspoložen varilac.

- Budi Društveno Pasivan, brodomonter.



Poučak: Ne spominjite narodu rast BDP-a od 0.oooo1 posto, jer 99% građana i birača nema pojma o čemu je riječ. Zaposlenje, cijene, neisplaćene plaće,, niske mirovine, ovrhe, preživljavanje svoje djece... i što još? O BDP-u raspravljajte na zatvorenim super stručnim simpozijima, okruglim i ostalim stlovima (i švedskim), a narodu treba osigurati preživljavanje bez priča o tamo nekom bruto proizvodu.



Ipak, vratimo se samo na kratko BDP-u, ali s opservacijama mnogo bližim našem shvaćanju. Iako se ne radi o visokom ekonomskom stručnjaku niti analitičaru, već znanstveniku najvišeg ranga nekih drugih teoretskih znanosti, konstatacije su vrlo zanimljive.



.“..Da BDP nije podesna mjera znali su već Kuznetz i Tinberger, nobelovci koji su ga i predložili. Znali su to i političari pa o tome govori, primjerice Robert Kenedy. Nobelovci Sen i Stiglitiz predložili su niz poboljšanja, te su uveli Human development idex, ali postoji i niz drugih mjera.“



...“Danas moramo razviti indikatore koji mjere ono što je u ekonomskom životu bitno.

Zaposlenje je ekonomski ekvivalent političkih prava,npr.prava na izbor. Postotak zaposlenih u EU je niži od 65 posto, a cilj je dostići 75 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost još niža. Postotak zaposlenosti je također relativno jasan, promptni i točni indikator, i stoga ja zagovaram njegovo korištenje...“

Ivo Šlaus, akademik-predsjedava Svjetskom akademijom umjetnosti i znanosti

slijedeće dvije godine.

(Novi list,03.03.2012. Duška Palibrk)



Iako znanstvenik na području fizike čestica i nuklearne fizike, možda će naši ekonomisti barem dijelom uvažiti njegovo posve logično i razložno rezoniranje.

I slijedeći navod ovog znanstvenika vrlo je značajan, pa vjerojatno i gotovo presudan u svim daljnjim aktivnostima vezanim uz izlazak, ne samo naše, već i svjetske krize:

... „ Ne smijemo nikada zaboraviti da je A.Smith bio moralni filozof. Temelj je ljudski kapital – a ne financijski, koji je virtualno danas nekoliko puta veći od stvarnog kapitala,tj. Ukupni svjetski BDP je oko 50 tisuća milijardi eura, dok se dnevno vrti oko 3-5 tisuća milijardi, pa bi ako pomnožimo s brpjem dana ili radnih dana bilo više od 700 tisuća













3.



milijardi. Znači da je najveći dio financijskog kapitala virtualana, a ne stvaran...“



Daljnje rasprave i detalje navoda ovog istaknutog akademika prepustimo meritornim kapacitetima ekonomskih teorija, a mi se zadržimo na jednom nama mnogo bližem pojmu: Ljudski kapital ili još bližem: Ljudski potencijal!

U ovim, pa i našim kriznim vremenima, kada prema akademiku Šlausu financijski kapital postaje virtualan preostaje nam veći oslonac usmjeriti na stvarni – LJUDSKI POTENCIJAL! Od mnoštva mogućih , evo samo jedne približne definicije: Aktiviranje svih raspoloživih postojećih i novih najistaknutijih intelektualnih kreativnih kapaciteta, koji će uvoditi i realizirati nove projekte, ideje, inovacije... ubrzanom dinamikom i bez oklijevanja uklanjati sve zapreke koje koče ili usporavaju ovu dinamiku. Treba li dodatno objašnjenje – to se odnosi na sve nedovoljno obrazovane, nesposobne, konzervativne, usporene i slične kadrove na području svog djelovanja. Bolje je taj balast isplatiti i ukloniti, nego zadržati – to su, između ostalih, oni bolni rezovi koji se najavljuju i koje treba provesti.

Samo kompleksno kvalitetnim ljudskim potencijalom moguće je realizirati, umjesto virtualnog, STVARNI financijski kapital, koji će omogućiti ubrzano stvaranje novih materijalnih dobara – proizvodnju sa svim oblicima raznih manjih i većih indurtijskih proizvodnih pogona, obrtničkih i kooperantskih djelatnosti, intelektualnih i inovacijskih projekata, kao i brojnim idejama naših izuzetno nadarenih, ali i realnih ljudi. Upravo iz tih razloga, neophodno je ukazati puno povjerenje cjelokupnom stanovništvu Lijepe naše i pozvati na aktivnu i motiviranu suradnju. Svaki naš čovjek mora imati-dobiti osjećaj odgovornosti, da upravo o njegovom ponašanju ovisi budućnost njegove djece, njegove domovine... Treba vjerovati u čovjeka, u naše ljude... Rezultat će biti neočekivan, pa možda i fenomenalan!



Da se takve mogućnosti mogu pokazati vrlo realnim i ostvarivim, možda navodi zanimljiv prijedlog Ministra financija (12.01.2012.N.L.), da se po belgijskom modelu, građanima i tvrtkama vlasnicima bankarskih depozita ponude obveznice po povoljnijim uvjetima od onih u bankama. Država bi u idućoj godini mogla izdati „narodnu obveznicu“ i zadužiti se kod građana i tvrtki, koji prema sadašnjim podacima u bankama drže preko 200 milijardi kuna. Kako neke od europskih država nisu uspjele plasirati svoje obveznice, ministar realno procjenjuje, da je neophodno prethodno steći povjerenje građana. Uz povjerenje, odlučujuće će biti visina kamata i dospjeće obveznica. Rizik nećemo spominjati, jer on postoji i u bankama. Svjedočili smo bankrotima nekih banaka, povlačenju sredstava inozemnih centrala iz banaka „kćeri“, pada kamata, de-revalvacija nekih valuta i sl. Građani („bogati?“) su na velikim brigama gdje je sigurnije odložiti-uložiti svoj novac. Možda je to prilika za našu obveznicu. Mnogi ga ulažu u inozemne banke, a u posljednje vrijeme sve više pretvaraju u čisto zlato-zlatne poluge. Bez obzira na neusklađene zakonske odredbe (i EU?), ipak je neshvatljivo da se ne može pronaći prihvatljivo rješenje, kako se naši građani nebi prisiljavali na šverc i kupovinu tih poluga u nama susjednim zemljama. Zašto dio te „zlatne prašine“ nebi ostao i u našoj zemlji-proračunu, ali i oslobodio naše građane višestrukih trauma: Švercanje deviza preko granice, kupovina poluga i strah od krađe, švercanje poluga preko granice i na kraju, ne bez blage dobronamjerne ironije – gdje odložiti te poluge?











4.





Trezori u bankama su sigurni, kao i banke („kćeri“), držati ispod kreveta, pod kušinom, ugraditi u zid, ukopati u vrt, ukopati negdje u planini gdje neće proći (promašena) autocesta, željeznica, naftovod (domaće) nafte, isto takav plinovod, vodovod, dalekovod...

Upravo je objavljeno (III/2012.), da Deutche bank planira u Londonu otvoriti trezor za zlatne poluge. Ponestaje trezorskog prostora a potražnja raste budući da se fizički metali koriste kao jamstvo za sve veće iznose kapitala u opticaju na burzi...

(/Možemo li mi ponuditi naše (prazne?) trezore?)

Blaženi beskućnici!?



I konačno, kad se sve sabere: Depoziti u domaćim, ali i u inozemnim bankama, depoziti u kućnim i charapa trezorima, polugama čistog žutog zlata, zlatnog nakita i pločica , srebro nećemo spominjati... proizlazi da naš Ministar financija ima na“ raspolaganju“ ne samo 200, već tko zna koliko milijardi kuna ili EUR-a.

Imaju li pravo naši građani (i seljani) kad kažu: Uz naše prirodne resurse i naše izuzetne ljude, možemo živjeti potpuno samostalno i bolje nego Švicarska! Zašto baš Švicarska – nije važno.

Dakle, možemo li se upitati, zbog čega, ne 200 već višestruko veći iznos naših milijardi beskorisno leži (male kamate) koje-kuda, poput nekog (financijskog) kadavera. Mogu li naši visoko stručni doktori ekonomije (ne Spin!) dati neki pravi racionalni recept?

Naši istaknuti financijski analitičari (Aneli, Ivo, Jagoda, Alenka, Gabrijela, Branko...) svakodnevno ukazuju na moguća rješenja, ali tko ih... – sluša?

Može li se takav kapital oživjeti i korisnije aktivirati? Može! Kako?



Ako se od postanka svijeta sve živo (i neživo) razmnožavalo oplodnjom, primjenimo prastari recept naših ekonomista i provedimo – OPLODNJU KAPITALA!

I da ne duljimo, kapital može biti definiran raznim imovinskim oblicima, ali za običnog čovjeka u konačnici pretežito novcem, zlatom, srebrom...

Možda su zanimljiva neka razmišljanja o novcu. A razmišljanja mogu biti različita, zar ne?



„Novac je enrgija. On ima veliki utjecaj. Njemu nešto prethodi, na primjer

neko ulaganje koje će biti plaćeno. Što je veće ulaganje, to novac ima veću

energiju, pretpostavljajući da on odgovara tom ulaganju. Ako je novac manji

od ulaganja koje će njime biti plaćeno, zadržat će svoju vrijednost ali će imati

manju energiju. Ukoliko je veći od ulaganja, također gubi svoju energiju. To

se ogleda u tome što se novac gubi. Gubi se i od njega ne ostaje ništa.



Isto važi i kada novac gomilamo umjesto da sa njim nešto poduzmemo ili

da ga u nešto uložimo. Kada novac izgubi svoju svrhu, tj. svoju funkciju

sredstva razmjene za usluge koje služe našem životu i životu drugih, od

njega preostaju samo cifre bez prave vrijednosti. On ponovno dobija svoju

vrijednost kada donosi više od cifara, kada zahtjeva nešto osobno od nas i

kada je upotrijebljen tako da služi životu. Važno je da rad i ulaganje budu

povezani s njim! Novac koji je pozajmljen, a ne dobijen kao rezultat nekog

rad i ulaganja se gubi. To je novac bez energije i on brzo nestaje.





5.



Novac se kreće u kružnom toku od ulaganja do zarade, od novog ulaganja

do nove zarade. U ovom kružnom toku oboje rastu – i ulaganje i zarada.

Obrnuto, kada je novac pozajmljen ili dat, bez ulaganja koje mu odgovara,

počinje jedan sličan kružni tok. Ali ovdje od gubitka do gubitka, sve dok ne

ne nestane to što je preplaćeno.“



Bert HELLINGER



Neovisno o različitim stavovima materijalističkog (pa i negativnog) pojma o

novcu, on je činjenica, koju moramo prihvatiti. Prema tome, ako je novac energija, uložimo

ga korisno i racionalno, pa ćemo povećati njegovu vrijednost, a to u našem slučaju znači

pokrenuti proizvodnju, povećati zaposlenost, standard, prihode u državni proračun, a to u konačnici doprinosi boljem rejtingu naše države.



Dok se obave pripreme oko plasiranja narodnih obveznica u idućoj godini, pokušajmo s nekim idejama, koje su u začetku i koje većim intenziviranjem pružaju gotovo nesagledive mogućnosti. Prethodno spomenuti neiskorišteni kapital (štednje i ostalo) može se oploditi i stvarati nove vrijednosti, ne samo za preživljavanje, već i za daljnje poticaje, koji će i bez početnog kapitala stvoriti preduvjete za stvaranje novih isplativih materijalnih dobara, jer





U ŽIVOTU NIJE VAŽNO IMATI NOVACA;



VAŽNO JE DA GA IMAJU DRUGI.



Sacha GUITRY











































6.





















OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I BEZ VEĆIH

ULAGANJA MOGU DINAMIZIRATI NAŠE

GODPODARSTVO







Ovi izvori energije u svijetu su već godinama značajno eksploatirani. Postupno su savladavani uporni otpori raznih lobija (nafta, plin, nuklearna i ostali). I naša zemlja prešla je taj trnoviti put. Nažalost, sada prolazi neke druge oblike pasivnog otpora (administrativne, birokratske i slične naravi) ali i prikrivenih aktivnosti od najviših do najnižih razina. Prepreka tim „negativnim silama“ nije ni činjenica, da je još 2007.godine zakonskom regulativom i poticajnim mjerama upravo stimulirano uključenje ovih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.

Grupa riječkih poduzetnika i obrtnika PGŽ pokušala je te 2007. sa kratkim elaboratom „Neki aspekti povezanosti klimatskih promjena i primjene obnovljivih izvora energije“ dobiti podršku u realizaciji konkretnih prijedloga sa solarnim ćelijama i inovacijskom vjetroturbinom sa sapnicom, ali... Umjesto podrške, od županijske do CENTRALNE komore dobili su ignoriranje, pa i bahatost. Ni pismeno obraćanje Big Brotheru nije urodilo plodom. Bilo je i nagovještaja nekih podzemnih i interesnih igara, ali buduće je to područje raznih inspekcija, „uskoka“, „poskoka“ i ostalih beštija, grupa riječkih entuzijasta je odustala i razočarano zaključila da sve ove „komornike“ i ostale remetilačke faktore treba razjuriti i prestati s plaćanjem visokih-nezasluženih članarina.



O LUĐACI, ZAŠTO BISTE ČINILI LOPOVLUKE

IZVAN ZAKONA, KADA TO MOŽETE RADITI

U NJEMU.

Carlo DOSSI



Upravo tako, unatoč cjelokupnoj pozitivnoj zakonskoj regulativi (koju je moguće i treba hitno pojednostaviti), od najniže do najviše razine sve se čini u cilju usporavanja, pa i blokiranja svih radnji u tom smislu.

Samo izuzetno uporni, nakon duge i teške „golgote“ uspjeli su uložiti svoja sredstva i realizirati zamišljene projekte. Treba naglasiti SVOJIM, a ne državnim sredstvima.

Ovih dana /19.03.2012.) puštena je u pogon trenutno najveća solarna elektrana u Hrvatskoj, izgrađena u industrijskoj zoni Kukuljanovo kraj Rijeke.











7.



Tvrtka Adria Sol iz Kukuljanova uložila je u ovu izgradnju nešto više od pola milijuna eura, a povrat investicije se očekuje za približno 6 godina. Sva proizvedena električna energija od oko 300.000 kilovat sati godišnje uključena je u elektro energetsku mrežu i mogla bi električnom energijom opskrbljivati oko 100 domaćinstava. Ova tvrtka planira izgradnju još veće solarne elektrane kraj Trilja, prvu hrvatsku solarnu elektranu na tlu Dalmacije, kao i skori završetak nekoliko manjih solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća i daljnjim zainteresiranim po sistemu „ključ u ruke:“

Predstavnici ove, ali i ostalih istovrsnih tvrtki, koje od države na traže ni JEDNU LIPU!, jedine teškoće vide u prikupljanju oko 60 i više raznih suglasnosti čije prikupljanje uz sve napore traje i do godinu dana.



Između ostalih, tvrtka O.P.M. Koncept d.o.o. iz Zagreba već nekoliko mjeseci diljem Hrvatske provodi edukaciju građana i školovanja s privatnim savjetovanjima. Posreduje u već spomenutim ishođenjima raznih suglasnosti, rješenja... provodi i pronalazi financijska rješenja vezana uz investiciju u fotonapon i konačno realizira sve faze do uključenja fotonaponskog sustava u distribucijsku mrežu (dobavu,montažu, servis, održavanje i osiguranje).

Ova i sve ostale tvrtke ulažu svoj privatni kapital bez ikakvih garancija i jamstava da će uspjeti i umjesto podrške primarno državnih organa i institucija nailaze na već spomenute razne oblike prepreka.



Zanimljivi su podaci, da Slovenija proizvodi 80 puta više struje iz sunca (ne snijega!), od nas, Češka od sunca 1.300 puta više od Hrvatske, a Njemačka već oko 20 posto električne energije proizvodi upravo u solarnim elektranama. Komično ili tragikomično? Oni sa svojim suncem (crna insolacija?) zbog kojeg dolaze pod naše SUNCE i skupo ga plaćaju (naravno i more)!

Ali to nije sve. Status povlaštenog proizvođača struje tvrtke u Hrvatskoj dobiju na 12 godina, u Sloveniji na 15 godina, dok članice EU potpisuju takve ugovore na 20 i 25 godina. Države EU do 2020.godine moraju 20 posto energije dobivati iz obnovljivih izvora energije.

Komentar, ogorčenje, osuda? Želimo li mi uopće u Europu?





I MRAK SE ŠIRI BRZINOM SVJETLOSTI!

(?)





????????????????????????????????????????????????





















8.







PRAKSA UVIJEK MORA BITI GRAĐENA

NA DOBROJ TEORIJI.

Leonardo DA VINCI





Temeljem prethodnih navoda proizlazi, da država primarno i hitno treba prilagoditi – pojednostaviti cjelokupno zakonsku regulativu vezanu uz obnovljive izvore energije, jer je sadašnja procedura za postavljanje svega 60m2 solarnih kolektora na krov najobičnije stambene kuće složenija od one za izgradnju krčkog ili pelješkog mosta. Malo bezazlene ironije, pa i cinizma zaslužuju svi oni koji o tome donode odluke.

Za ilustraciju, što tih 60 ili 150m2 na krov neke zgrade može donijeti pojedincu, ali i državi kroz povećane prihode, zaposlenost i ostalo, evo nekih primjera:



1) Za instaliranje i priključenje fotonaponskog sustava na distribucijsku mrežu HEP-a krova površine cca 140m2 snage 9,32 kW okvirna cijena sa gotovinskim plaćanjem kreće se oko 30.000 EUR-a. Ova je cijena varijabilna i ovisi o više elemenata poput površine, lokacije i orijentacije krova, blizini priključka HEP-a i sl.

Nakon uključenja u distribucijsku mrežu HEP-a vlasnik ovog sustava

dobiva 3,92 kune po kilovatu, a potrošak svoje enrgije plaća 0,76 kune po

kilovatu. I ove su cijene promjenljive, ali uglavnom u korist vlasnika

sustava.

U pravilu investicija se vraća u roku od 6 godina i do 25 godina koliko

traje garancija proizvođača na sustav, vlasnik ostvaruje značajnu i sigurnu

dobit.

Uz izostavljanje nekih manje bitnih detalja, treba napomenuti, da postoje i

državni poticaji, kojima se može umanjiti početna cijena. Pristup tim

poticajima je vrlo kompleksan, ali treba biti uporan.

I što pojedinac i društvo dobiva fotonaponskim sustavom na SVOM

KROVU?



- Ušteđevina uložena u (rizičnu?) banku-kćeri s malim kamatama ili ona u

kućnim i charapa trezorima, zlatnim polugama u vrtu i sl. sada se nalaze

na SVOM krovu s punim osiguranjem krova i sustava. Da, cjelokupno

osiguranje do 12 godina ugovorenog aranžmana. Kako mnogi vlasnici

uopće ne osiguravaju svoje kuće, ovo je značajan doprinos sigurnosti

krovova.

Sigurni i kontinuirani finacijski prihodi najmanje do 25-te godine od

ugrađivanja sustava. Kako je plasman ovog proizvoda – ENERGIJE

osiguran doslovno do „smaka svijeta“ i to sa sve većim cijenama.

Postoji li bilo koji proizvod čiji je plasman i naplata osigurana bez

ikakvog rizika?









9.





- Država – državni proračun od svakog ugrađenog sustava ima i neposredne

koristi: Povećana proizvodnja ovih sustava reflektira se na povećanu

zaposlenost, veću potrošnju materijala, inteziviranje raznih kooperantskih

i obiteljskih aktivnosti, ali i znatne i kontinuirane prihode u državni

proračun ne samo kroz PDV, već i ostale poreze i doprinose.



- Kada građanin ostvaruje dodatne prihode po bilo kojoj osnovi, on ta

sredstva ulaže u neke reproduktivne svrhe, veću osobnu potrošnju,

putovanja ili sl. i time neposredno potiče razvijanje nekih drugih

djelatnosti, ali i prihoda u državni proračun.



- Što u ovom trenutku znači proizvodnja električne energije – ENERGIJOM

SUNCA, ne samo za našu zemlju, već i svijet? Davno su

shvatili i na tu, ali i ekološku, okolnost upozoravali odgovarajući

stručnjaci. Kako je ova tema obrađena u priloženom dijelu ovog teksta

(Neki aspekti povezanosti klimatskih promjena i primjene obnovljivih

zvora energije,2007-) nećemo ponavljati te detalje. Ipak treba upozoriti,

da sve intenzivnije povećanje potrošnje el.energije ne prati i adekvatno

povećanje proizvodnje. Međutim, i postojeći kapacitet te proizvodnje

dnevno smanjuju različiti faktori: Prirodne katastrofe – potresi, oluje,

poplave,suše... geopolitički odnosi (prekid plinovoda Rusija-Ukrajina-

Europa, sukobi na Bliskom Istoku, potencijalni sukob Izrael-Iran, kvarovi

atomskih centrala, terorističke akcije na prekidima naftovoda, plinovoda,

dalekovoda, onesposobljavanja atomskih centrala, platformi i ostalih

energetskih postrojenja. Uzgred spomenutim terorističkim akcijama treba

posvetiti pozornost i pažnju. Treba li uopće spominjati moguće posljedice.

Ovo nije fantastika, već realnost!

Možemo li u ovom kontekstu shvatiti ulogu obnovljivih izvora energije u

Našem preživljavanju SADA i u BUDUĆNOSTI?







2. Uz opciju gotovinskog plaćanja uključenja fotonaponskih sustava u

distribucijsku mrežu HEP-a postoje i opcije „najma krova“, primjerice, do

12 godina pri kojoj najmodavac ne učestvuje u ovim troškovima. Jedino se

u cilju ozbiljnog i odgovornog pristupa ovom ugovaranju uplaćuje

9.000,oo kuna s mogućnošću kartične uplate na više rata.

U prethodno navedenoj i ovoj opciji mogući su razni oblici već navedenih

poticaja, kreditiranja, popusta i sl.

Uz solarne lektrane instalirane snage do uključivo 10 kW, postoje i one

veće, od 10 do uključivo 30 kW, kao i veće od 30 kW.













10.





Uz prethodno spomenute, navodi se niz, gotovo, neograničenih mogućnosti korištenja solarne nergije.



- Na području Primorsko-goranske županije, naših otoka, kao i Dalmacije,

solarne elektrane dokazale su se svojom sigurnošću i isplativošću.

- Postoje još veće mogućnosti, poput iskorištavanja stotine ne samo kosih,

već i ravnih krovova na stambenim objektima ne samo Rijeke nego i duž

čitave obale, pa i unutrašnjosti.

- Solarna javna rasvjeta već je u punoj primjeni.

- Barke, jahte, brodovi sve više koriste solarni (i hibridni) pogon. (Barka „ružičasti Zeko“) inovatora E.D. i B.R. već je uspješno obavila probne plovidbe).

- Prva solarna punionica električnih automobila instalirana je u Zadru.

- Zrakoplovi su već obavili duge pokusne letove isključivo solarnom energijom.

- Automobili su također obavili pokusne vožnje. Riječki inovator izradom automobila na solarni pogon, praktično je dokazao njegovu iskorištenost i efikasnost.

- Solarne elektrane većih kapaciteta grade se diljem svijeta (Dubai, Kalifornia 1,5 gigavata...) Solarnim panelima prekriven je krov ogromne površine željezničke stanice Wuhan u Kini...

- Grupa riječkih inovatora (dipl.ing.N.R., D.B., M.R., I.V. i prof.dr.B.S.) dobila je niz međunarodnih priznanja, pa i u dalekom Taipeiu i korejskom Seulu za idejni projekt broda budućnosti s korištenjem solarne, vjetro i enrgije valova U odnosu na dosad korištenu, ova je energija i do tri puta jeftinija.

- Postoji još niz mogućnosti primjene solarne nergije, uz svakodnevne nove inovacije naših izuzetno talentiranih ljudi, koje ovom prilikom nije moguće obuhvatiti ni slijediti. Iskorištavanjem ovih izuma naša bi se zemlja svrstala u sam svjetski vrh.

- I za kraj, netreba izostaviti hibridne sustave u široj i kućanskoj primjeni SUNCE+VJETAR (između ostalih), koji pružaju nesagledive i nepredvidive mogućnosti. U nastavku će i te mogućnosti biti spomenute.









????????????????????????????????????



















11.







Vjetroelektrane se uz solarnu energiju mogu svrstati među značajnije proizvođače el.enrgije iz obnovljivih izvora energije.

Dok u svijetu niču, kako se izrazila jedna novinarka (B.M.P) „poput gljiva poslije kiše“ i već ih na tisuće uspješno proizvodi el.enrgiju (Njemačka, skandinavske zemlje i ostali dio Europe, ali i svijeta), kod nas su samo najuporniji uz nevjerojatne birokratske torture i to sa stranim kapitalom, uspjeli realizirati nekoliko vjetroparkova: Vjetroelektrana na Pagu snage 5,6MW, VE Orlice kod Vrpolja snage 9,6MW, VE Trtar-Krtulin kraj Šibenika snage 11,2MW, VE Vrataruša iznad Senja snage 42MW, VE Crno Brdo kod Šibenika snage 10MW, VE Velika Popina kod Gračaca snage 9,2MW, pilot-projekt Končar elektroindustrije VE Pometeno Brdo kod Splita ... U pripremi je izgradnja do sada najveće VE u Hrvatskoj kod Otočca snage 350MW ulaganjem talijansjih investitora u visini od 400 milijuna eura.

Njemačka je i dalje zainteresirana za ulaganje u Hrvatsko godpodarstvo, između ostalog i za vjetroelektrane.

Osim vjetroelektrana veće snage poput navedenih, već su u primjeni i vjetroturbine manje snage od 1 do 6kW pa na više. Također i sa inovacijama vjetroturbina sa sapnicom koje boljim iskorištavanjem vjetra postižu veću snagu. Detalji su obrađeni u već spomenutom prilogu, pa ih nećemo ponavljati. Svi pokušaji, da se i ove inovacije uključe u nesumnjivo rentabilnu proizvodnju nisu naišle na pozitivan odaziv iako su neke tvrtke poput „ Bimont a“ iz Rijeke uložile i svoja sredstva u realizaciju ovih projekata.

Na mnogim jahtama već su u primjeni mini vjetroturbine, koje uz solarne panele-hibridi, postižu značajne rezultate na uštedi goriva, smanjenju buke, a posebno u ekološkom smislu. Slične vjetroturbine manje snage mogu se iskoristiti i na manjim zgradama brdsko-planinskih područja.

Sve ove vjektroelektrane, kao i ne spomenute na pučini s vrlo složenom podmorskom kontrukcijom, mogu se uspješno izvoditi u Hrvatskoj. Neka brodogradilišta već su izvodila neke djelove tih VE za strane investitore i to vrlo uspješno i konkurentno. Sa svojim, pa i kontinentalnim istaknutim proizvođačima raznih metalnih konstrukcija, kooperantskom suradnjom, mogu realizirati i najsloženiji projekte vjetroelektrana svih kapaciteta.

Svojevremeno, 1980.godine Brodogradilište „3 maj“ izvelo je vrlo složenu metalnu konstrukciju s trodimenzijonalnim vitoperenjem na viaduktu „Dubračina“ obilaznice Crikvenice. S montažom te i po dimenzijama znatne konstrukcije na 36 m. visine steklo je ateste pouzdanog svjetskog proizvođača ovih i sličnih konstrukcija među koje se mogu svrstati i vjetroturbine različitih veličina i snage. Nažalost, ovaj nesumnjivo značajan uspjeh, između ostalih, menandžment „3 maja“ nije iskoristio u promotivne i afirmativne svrhe svog brodogradilišta. Je li i u ovom slučaju , poput prethodno spomenutih, zakazao (naslovni LJUDSKI POTENCIJAL?





???????????????????????????????













12.







Iako smo u ovoj obradi uvodno dali naglasak na energiju sunca i vjektra, hidroelektrane su bez izuzetka najznačajniji proizvođači električne nergije. Međutim, kako se radi o izuzetno složenim građevinama velikog obima, visokih ulaganja države ili većih privatnih investitora, a naša je namjera u ovoj temi pretežito obraditi samo elektrane, koje su u izvedbi dostupne građanima, izostavljamo detalje vezane uz ove hidroelektrane. Ipak, ne treba propustiti navesti, da su se od davnina na manjim rječicama, većim potocima i sličnim protocima vode koristili mlinovi i to u izvedbi pojedinih obitelji (Gorski Kotar, Lika...). Naknadno su se ponegdje pojavile zaista mini elektrane, koje su električnom energijom snabdjevale nekoliko kuća tog zaselka ili sela.

U ovim kriznim vremenima, država bi trebala poticati i stimulirati obnovu, ali i izgradnju novih mini (obiteljskih) elektrana. Ulaganju su minimalna, pa bi se mnoge nezaposlene iz gradova , gdje jedva preživljavaju, vratiti na svoje starine i uz mini elektranu, obradu zemljišta i uzgoj domaćih životinja, možda ostvariti uvjete za siguran, pa i bezbrižan život. Ne bi li se sredstvima iz Zavoda za zapošljavanje, koja se godinama isplaćuju, moglo stimulirati zapošljavanje upravo gradskih nezaposlenih, koji bi na selu stvarali nova materijalna dobra ne samo za sebe i svoju obitelj, već i državu?

U susjednoj Sloveniji ovo se iskustvo od davnina primjenjuje. Na sličan način mogla bi se iskoristiti solarna i vjetroenergija, kao i energija koja se u nastavku navodi, također obuhvaćena zakonskom regulativom.

- Elektrane na biomasu iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, koštice...),

- Elektrane na krutu biomasu iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka...),

- Geotermalne elektrane,

- Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukurazna silaža...) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehranbeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva...),

- Elektrane na tekuća biogoriva,

- Elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda,

- Elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima, oseka...)





Da li je presmjelo tvrditi i ponavljati, da prethodno spomenuti izvori energije i oni koji se svakodnevno pojavljuju zaslugom inovatorskog ljudskog potencijala, pružaju nesagledive mogućnosti proizvodnje enrgije i niz proizvoda, što znači zapošljavanje, a time i prihoda u državni proračun.

Kako je većina ovih elektrana već poznata i uspješno se koristi, navest ćemo samo nekoliko zanimljivih konkretnih realizacija, a nekih i u pripremi:















13.







- Bioelektrana u Grubišnom Polju koristit će dnevno 30-tak tona biomase od trave, uljane repice, gnoja od životinjskog otpada (uginule ili usmrćene životinje), te drva. Grupacija privatnog poduzetnika J.N. osim njega sastoji se od investitora iz zemalja Europske unije, koji osiguravaju veći dio sredstava, tako da uz njegov kredit iz EU, iz Hrvatske se ne ulaže ni jedan euro.



- Zanimljivo je iskustvo H.C. iz Đakova sa ugrađenim sustavom kojim se prilikom, mužnje krava mlijeko temperature 39 stupnjeva koje prolazi cijevima kroz podove cijele kuće, oslobađa energiju za grijanje vode i prostora od 250m2. Investicija se isplatila već prve zime, a ušteda na dotadašnjem korištenju ulja kreće se oko 68.400 kuna godišnje. Navodno, ovaj sustav grijanja obnovljivom energijom primjenjuju gotov svi farmeri u Danskoj i Švedskoj.



- Brandeburško selo Feldheim primjer je podmirenja energetskih potreba istovremenim korištenjem iz više izvora: Bioplin iz stajskog gnoja (izmeta) krava i svinja koje i inače uzgajaju, vjetroturbina snage 74 megavata, solarne elektrane snage 2,55 megavata unatoč ograničenoj insolaciji, instalirana je stanica za punjenje električnih vozila, a u pripremi je i uvođenje akumulatorskih baterija. Nakon propasti stare industrije i nezaposlenosti od preko 25 posto, zahvaljujući obnovljivim izvorima energije i popratnoj proizvodnji, danas je nezaposlenost manja od 10 posto.



- U industrijskoj zoni Novog Vinodolskog prikupljaju se razni otpadni materijali, između ostalog i iskorištena motorna i ostala ulja. Otpremaju se u Austriju i Njemačku gdje se, primjerice, ta ulja pretvaraju u energiju. Je li suvišno pitanje, zašto se ovi otpadni materijali u istu svrhu ne iskoriste ovdje – gdje se i prikupljaju?



- Britanac Andy Pag, prešao je 30.000 kilometara kroz 25 zemalja vozeći 22 godina stari školski autobus prepravljen da umjesto benzina koristi upotrebljeno ulje za prženje. Sa spremnikom za ulje od 1.200 litara duž čitavog puta prikupljao je ulje iz friteza.



- Svakog dana inovatori, ali i maštoviti „obični ljudi“ diljem svijeta promišljaju i i izmišljaju razne bizarne, ali i genijalne primjenljive patente, koje treba prihvatiti i uz financijsku podršku realizirati. Dakle, ljudski potencijal je općenito neograničen, ili su ograničeni oni koji su (pre)plaćeni da ga razumiju i provedu.













14.































UMJESTO ZAKLJUČKA







U pravo vrijeme, ovih dana, putem medija, HEP je objavio, da čitavu svoju dosadašnju proceduru vezanu uz stjecanje statusa povlaštenog proizvođača obnovljivih izvora energije i priključenja na njihovu didtribucijsku mrežu smanjuje na JEDAN KORAK! u trajanju od 1, 2, 3... dana. Zapanjujuće, senzacionalno...! Nakon više od četiri godine, ovaj preokret? Međutim, umjesto pohvala, sada cjepidlačimo. Dosadašnjih oficijelnih pet koraka s podužim visokostriučnim uputama za dipl.ing.elektrotehnike, a ne običnog građana i vremenski neograničenom procedurom svedenih na jedan korak i nekoliko dana (ako se to obistini?), dokaz su, da i čitava preostala procedura od resornog ministarstva do najnižih razina treba TRENUTNO I BEZUVJETNO POSTUPITI NA ISTI NAČIN!

Normalno je, da će se sada svaki naivni i nadobudni obični građanin upitati: „Pa u čemu je do sada bio problem?“

Prije svega moguće je objašnjenje primjenom PETEROVOG NAČELA (Ili zašto nam sve ide naopako):

„Svaki pojedinac u nekoj organizaciji ili hijerarhiji ima tendenciju

napredovati sve dok ne dostigne vlastitu razinu nesposobnosti,“



Da je većina djelatnika u državnim organima od najviših do najnižih dosegla „vlastitu razinu nesposobnosti“, više je nego očito! Ali sada se javlja jedan paradoks ili nešto još gore: Ako nismo u pravu (?), i ti su djelatnici stručni i sposobni, u čemu je tada problem? Nekada davno koristio se jedan zaboravljeni termin: SABOTERI! Na sreću to je prošlost, ali...



MLADI NEĆE ZAUVIJEK OSTATI STRPLJIVI!



Ova izjava jednog aktiviste mladih uz upozorenje da se bunt mladih poput onih u Grčkoj i Španjolskoj može dogoditi i kod nas, ne djeluje bezazleno.











15.







NIŠTA O MLADIMA BEZ NJIH SAMIH!





Ako se mladima priključi više od 1,2 milijun umirovljenika, njihovih očeva, djedova, ujaka, stričeva... i pripadajući ženski rod, a hoće – SVE JE MOGUĆE !!!

Narod bi rekao: „Pametnome dosta!“



Ako ovo nije dovoljno upozorenje „državničkoj“ administraciji, da ubuduće sva rješenja i suglasnosti ne samo za obnovljive izvore enrgije, već i sve ostalo – domaće i strane investicije, koncesije, građ.dozvole i ostalo budu izdana u objektivno rekordnom roku, zavrijeđuju ne samo osudu svojih „Peterovih“ šefova, već svi zajedno završe... – neka odgovorna Vlada odluči, jer time odlučuje i o sebi.

Utješno je, da prema agenciji Standard&Poor's naša Vlada zadržava postojeći pozitivni kreditni rejting (04.04.2012.) . I agencije Moody's.

Nije utješno, kada se primjerice pred svim specijalističkim ordinacijama tridesetak pacijenata naručuje istovremeno za 10 sati, umjesto pojedinačno svakih pola sata. Neopisiva gužva invalida u kolicima, na štakama , starijih umirovljenika i ostalih bolesnika stvara eksplozivnu atmosferu i frustracije, koje mogu dovesti do...- nije važno čega. Kako se u ovom slučaju uopće ne radi o nedostatku financijskih sredstava, već namjernoj dezorganizaciji, kako bi se postigli neki ciljevi, možda bez otvorenog štrajka... Dakle, ne radi se o Peterovom sindromu, već o nedefiniranoj opstrukciji, koju mogu rješiti samo oštri rezovi: Smjena svakog predstojnika specijalističke ordinacije pred kojom se nađe više od 3, 5,6... pacijenata... Ali, kome mi to pričamo, ministru, zdravstvenoj inspekciji... postoje li uopće oni u praktičnom zdravstvenom sustavu? Međutim, ako Vlada vlada, neka VLADA ili...

Izuzetak nisu ni ostale državne institucije od službi gradova, raznih zavoda i ostalih nepotrebnih i beskorisnih agencija i institucija. Ali...



Ipak, vratimo se još nakratko nekim napomenama vezanim uz intenziviranje gospodarstva i rezultirajuće povećanje zaposlenosti.

- U kriznim vremenima, umjesto daljnjeg zaduživanja najčešće se za održavanje kontinuiteta investicija koriste – koncesije! Utemeljene na dokazanom rentabilitetu, uvijek mogu biti prihvatljive. Primjerice, nedavno spominjana nizinska želj.pruga Zagreb-Rijeka može biti izgrađena , gotovo, isključivo koncesijom, jer zbog visokih ulaganja naša zemlja zasigurno ni u nekoj bližoj budućnosti neće biti u stanju samostalno izgraditi ovu prugu.

O konačnom rentabilitetu ovisit će i eventualna pojava koncesionara za

cestu Rijeka-Žuta Lokva. Međutim, obzirom na važnost ove ceste, moguća

je etapna i postupna izgradnja prema raspoloživim (kreditnim) sredstvima.

Primjerice, Križišće-Novi Vinodolski (Povile) obzirom da se već sada broj

vozila kroz turističko središte kreće preko 16.000 vozila/dan. Obostrane

kolone vozila u ljetnom razdoblju iznose više kilometara, pa blokiraju

promet i onemogućuju prolaz vatrogasnih i vozila hitne pomoći.







16.





Kako na ovoj dionici, ali i čitavoj do Žute Lokve treba izgraditi nekoliko tunela i viadukata, moguće je upravo zbog pomanjkanja sredstava, prići pojedinačnoj izgradnji tunela i viadukata, koji i inače zahtjevaju duže vrijeme izgradnje (2. 3...godine). Ulaganje sredstava u radove na trasi može se odložiti do privođenja kraju ovih objekata. Naravno, iznimka je kada se zbog prilaza nekim od ovih objekata umjesto privremenih, mora izgraditi dio trase. Na ovaj se način dinamika trošenja sredstava za pojedinu godinu svodi na prihvatljive (kreditne?) iznose.

Uz ovu trasu, još jedna napomena, bez obzira kako će biti shvaćena. Uz tunele, bit će izgrađeno i više viadukata i mostova. Prije pristupa izradi glavne projektne dokumentacije, moguće je za izvedbu viadukata i mostova , umjesto prednapregnutog betona, predvidjeti primjenu metalnih konstrukcija.. Ne ulazeći u vjekovne rasprave odgovarajućih stručnjaka oko prednosti jedne ili druge opcije, ovdje de navodi samo dva razloga:

- Temeljem već navedenih stečenih referenci na viaduktu „Dubračina“na obilaznici Crikvenice 1980. godine i današnjeg stanja tog viadukta bez ikakvih naznaka korozije na ličenoj i metalnoj konstrukciji, Brodogradilište „3 maj“ nakon provedenih natječaja, moglo bi izvesti sve metalne konstrukcije tih objekata i time osigurati višegodišnje poslove.

- Usporedbom stanja metalne konstrukcije na viaduktu „Dubračina“ sa stanjem konstrukcije krčkog mosta dovršenog iste godine, uz uvažavanje vremenskih (ne)prilika – bura s česticama morske prašine, troškovi održavanja i stanja potonjeg s naznakama potrebe izgradnje novog, ukazuju na nedvojbene zaključke, koje prepuštamo nadležnim stručnim pojedincima i institucijama.





....................







Poljoprivredni poticaji mogu se odnositi samo na kulture, koje je moguće plasirati na domaćem ili inozemnom tržištu. Čemu proizvoditi viškove, koje ne mogu prihvatiti ni državne rezerve? Postoje alternative s biogorivom (uljana repica, kukuruz i ostalo), ali i tu postoje moguće negativne posljedice, jer se smanjuju površine za proizvodnju hrane.

Svojevremeno se, povezivanjem poljoprivrede i turizma taj problem uspješno uskladio.







Ova je tema neiscrpna, pa je pokušajmo privoditi kraju:











17.





- Neophodno je poticanjem svih privatnih inicijativa, što više nepovratnim, zatim sredstvima koja pritiču iz EU, stimulativnim kreditiranjem i porezima, ali i razumnim i kontroliranim ponašanjem državne administracije.



- Obzirom na širenje turističke ponude na ruralna područja obnovom starina može se osigurati egzistencija jedne ili više obitelji. Kampovi također postaju zanimljivi i na širim područja ne samo Gorskog Kotara, Like, već i ostalim brdsko-planinskim područjima duž čitavog zaleđa naše obale. Na svojem ili iznajmljenom zemljištu sa minimalnim ulaganjima, moguće je zaposliti dio obitelji. Upravo su u industrijskoj zoni Kukuljanovo predstavljene mobilne kućice pogodne za kampove, ali i kao i kućice za odmor, pa i za stanovanje. Kako nisu potrebni temelji ni građ.dozvola, zbog mobilnosti mogu koristiti pčelarima, sakupljačima ljekovitog bilja, lovcima i sl. Cijena se može smatrati povoljnom, jer primjerice Brugor mobil od 30m2 stoji 16.990 Eur-a+PDV, a Brugor mobil 45m2 stoji 19.990 Eur-a+PDV. Garancija 30 godina. Naravno, postoje i drugi proizvođači drvenih kućica, među ostalimi u Gorskom Kotaru.





- Kako je porezna politika vrlo bitna u svim prethodno spomenutim razvojnim i ostalim događanjima, samo kratka napomena: Građani se neće protiviti PRAVEDNOM oporezivanju, ali uz primjenu „Al Capone“ postupku!



- Zavod za zapošljavanje, umjesto naknada nedostatnih ni za preživljavanje, može ugovornom jednokratnom isplatom omogućiti pojedincu, da se „snađe“ svojim obrtom, poduzetništvom i sl. Iluzija? Zašto ne?



- Sve članarine „komornicima“, raznim udrugašima i svim sličnim drastično smanjiti. Također, razne administrativne takse državnih organa, ali i onih drugih svesti na razumnu mjeru. Tek tada, radom „po učinku“, mogući su neki pozitivni pomaci.



- Svi možemo griješiti! Ako netko od nas, pa tako i Vlada donese odluku ili zakon, koje zbog naknadne provjere treba izmjeniti-povući, umjesto kritike, ovaj postupak treba cijeniti i prihvatiti.



ČOVJEK KOJI NAPRAVI GREŠKU I NE ISPRAVI JE,

PRAVI JOŠ VEĆU GREŠKU.

KONFUCIJE













18.







Pokušajmo pri kraju biti, ipak, malo opušteni (ne i zlobni!)





AKO JE ISTINA DA JEDAN NAROD IMA SAMO

ONAKVU VLADU KAKVU ZASLUŽUJE,

KADA ĆEMO ZASLUŽITI DA JE UOPĆE NEMAMO?

Jean-Paul TOULET

(1867.-1920.)



Zanimljivo je mišljenje još jednog starijeg istaknutog velikog čovjeka i

humaniste



KOJA JE VLADA NAJBOLJA?

ONA KOJA NAS UČI DA SAMI VLADAMO

SOBOM

GOETHE

/1749.-1832.)





Prihvaćamo Vladu koju smo sami izabrali uz uvjerenje, da ćemo zajedničkim snagama, posebno POTENCIJALOM MLADIH, prevladati današnje teškoće i stvoriti sve uvjete za bolju budućnost ove, kao i generacija koje slijede.





05.04.2012. &nbs p; Duško Deković

E-mail:dusko.dekovic@ri.t-com.hr



Dostavljeno:

Ministarstvo financija

Ministar financija



Predsjednik Republike Hrvatske



Mreža mladih Hrvatske Zagreb



Akcija mladih Rijeka



Napomena: Sastavni dio ovog teksta:

„Neki aspekti povezanosti klimatskih

promjena i primjene obnovljivih

izvora energije!

Prilog: Možemo li recesiju rješiti šok terapijom,

obiteljskim zlatom ili...





- 08:27 - Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< travanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (21)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!