Konačno priznanje nacionalnih manjina u Sloveniji ???
MANJINE U SLOVENIJI NAKON DVADESET GODINA NEGIRANJA, ŠIKANIRANJA I BRISANJA KONAČNO PRIZNANJE?
Južnjaci sramežljivo izlaze na svjetlo dana Deklaracija se donosi nakon pritiska izvana i nedavnog poziva parlamentarne skupštine Vijeća Europe Sloveniji da dodatno zaštiti pripadnike manjina nakon što je to na referendumu onemogučila desnica Denis ROMAC Slovenski izbrisani će pravo na obeštećenje morati potražiti na europskim sudovimaNakon što je Hrvatska lanjskim ustavnim promjenama vratila Slovence i Bošnjake u preambulu svog Ustava, čime je ispravila grijeh Franje Tuđmana iz 1997. godine, kada su Slovenci i Bošnjaci izbačeni iz ustavnog teksta, i Slovenija je poduzela stidljive korake prema priznanju činjenice da u toj državi žive i pripadnici drugih naroda iz bivše Jugoslavije, a ne samo Slovenci. Iako su se i u Sloveniji začuli usamljeni prijedlozi kako bi sada i Slovenija trebala u svoj ustav vratiti Hrvate, nakon što je slovenska manjina ponovno priznata u Hrvatskoj, to bi za današnju Sloveniju i za trenutačni odnos političkih snaga u toj zemlji bilo previše. Ipak, slovenski bi parlament početkom veljače trebao glasati o Deklaraciji o položaju narodnih zajednica pripadnika naroda nekadašnje Jugoslavije u Sloveniji, što je prvi dokument kojim se u Sloveniji službeno priznaje postojanje manjina, osim talijanske i mađarske manjine, koje su priznate i u posve drukčijem statusu u odnosu na manjine koje dolaze iz sredina s kojima je Slovenija živjela u bivšoj Jugoslaviji. Suglasnost desnice Premda je naoko riječ o krupnom koraku, slovenska deklaracija o manjinama iz bivše Jugoslavije zapravo je samo početak rješavanja manjinskog problema. Riječ je o uopćenom i načelnom dokumentu, koji je napisao zastupnik vladajućih socijaldemokrata Miran Potrč, u kojem se Albancima, Bošnjacima, Crnogorcima, Hrvatima, Makedoncima i Srbima u Sloveniji otvaraju mogućnosti uređivanja njihovih kolektivnih prava. Upravo je njezina općenitost razlog zbog koje je deklaracija dobila potporu skoro svih parlamentarnih klubova, pa čak i opozicijske Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. Jedina konkretna korist koju će dugo negirane manjine u Sloveniji imati od nove deklaracije predstavlja savjet za manjine koji će djelovati pri slovenskoj vladi i koji bi navedenim manjinama trebao ponuditi »prostor za organiziranu raspravu«. Dakle, ništa spektakularno, osim činjenice da je Slovenija nakon puna dva desetljeća odlučila priznati samo postojanje pripadnika drugih naroda u svojoj zemlji. Doduše, Slovenija je i prije sadašnje deklaracije pokušala doći do tog cilja. Učinila Manjine bez prava U ukupnom stanovništvu Slovenije, prema popisu stanovništva iz 2002., 17 posto otpada na pripadnike manjina, a većina od tog broja odnosi se upravo na manjine iz bivše Jugoslavije. Najviše je Srba (dva posto), zatim Hrvata (1,8 posto), pa Bošnjaka (jedan posto). Nijedna od tih manjina nije priznata u Sloveniji, za razliku od mađarske i talijanske manjine, koje su malobrojnije: 0,32 posto (mađarska), odnosno 0,11 posto (talijanska). je to zaobilaznim putem, kada je parlament prije nekoliko mjeseci donio novi zakon o slovenskoj radio-televiziji, koji je na slovenske ekrane trebao vratiti emisije na jezicima manjina iz bivših republika. Takav je prijedlog izazvao ogorčenu reakciju slovenskih desničara okupljenih oko Janše i šovinista Zmage Jelinčiča, koji su mrski »jugoslavenski« zakon o radio-televiziji zajedničkim snagama srušili na referendumu. Deklaraciju Slovenija donosi nakon pritiska izvana i nedavnog poziva parlamentarne skupštine Vijeća Europe Sloveniji da dodatno zaštiti pripadnike manjina. Bitka izbrisanih Otpor priznavanju prava »južnjaka« – kako u Sloveniji pogrdno nazivaju pripadnike drugih naroda bivše Jugoslavije koji su nakon raspada bivše države ostali živjeti u Sloveniji, ili su se u nju kasnije doselili – u Sloveniji je stara koliko i slovenska država. On se najdrastičnije iskazao u pogledu izbrisanih, iako to nikako nije jedini primjer negiranja prava drugih naroda i njihovog tretmana kao »neprijatelja države«. Nedavna je revizija u slovenskom MUP-u utvrdila da je u veljači 1992. iz registra državljana izbrisano preko 25 tisuća osoba koje su u tom trenutku stalno živjele u Sloveniji. Unatoč svih mogućih sporova što su ih u međuvremenu izbrisani dobili protiv slovenske države pred slovenskim i europskim sudovima, svih direktiva i apela međunarodnih nevladinih organizacija i kolektivnih tijela, kao što su Vijeće Europe i Ujedinjeni narodi, Slovenija je 2004. primljena u Europsku uniju iako Ljubljana u tom trenutku nije bila riješila problem izbrisanih. Slovenija je tek zakonom iz 2010. godine omogućila izbrisanima vraćanje oduzetih prava, ali ne i obeštećenje žrtava izbrisa, pravo na slovensko državljanstvo, niti izborno pravo. Stoga Sloveniju i dalje upozoravaju da hitno mora donijeti novi zakon o izbrisanima, jer sadašnji nije dovoljan. U protivnom, izbrisani će pravo na obeštećenje zbog nezakonitog izbrisa izboriti pred europskim sudovima. Iako je to za Sloveniju neugodnija opcija, teško je vjerovati da će se sadašnja vladajuća koalicija Boruta Pahora odlučiti na hrabriji i pošteniji zakon o izbrisanima, kada je i zbog sadašnjeg ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal, koja je javno stala iza tog zakona, doživjela pravi politički pogrom nakon njegova donošenja. Preuzeto iz Novog Lista http://budan.blog.hr/ --------------- moj pozdrav prijatelju dimitru anakievu, velikom humanisti i borcu za ljudska prava! boro |
< | siječanj, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv