DivanSkitnje

nedjelja, 06.09.2009.

Selo blizanaca i neženja

U Donjoj Bebrini rađa se trostruko više blizanaca od hrvatskog i svjetskog prosjeka, a nakon 150 godina rođeni su i prvi trojci

Selo blizanaca i neženja


Donjobebričani su poznati po plesu, pjesmi, šalama, mlijeku, siru, nadaleko čuvenom maslacu s kojim opskrbljuju pol' Broda i još ponekim osobitostima... No, prije svega poznati su kao selo u kojem se rađa trostruko više blizanaca, od hrvatskog pa ( kažu) i svjetskog prosjeka.
Seoski kroničar Mata Blaževac, koji je pomno istražio pisane dokumente i o svom selu knjigu napisao, navodi kako je od 1856. pa sve do 1999. u Bebrini bilo 50 porođaja blizanaca. Zatišje je vladalo do 2004. godine kada su u Bebrini po prvi puta u posljednjih 150 godina rođeni trojci David, Gabrijel i Veronika Matičević. Seoski đilkoši tvrde da sada, kada su se Bebrinci uvježbali sa dvojcima, žele pokazati kako mogu i više. U kronikama piše da je bilo posebno plodnih godina, kao 1890. i 1952. kada su u samo par dana čak dvije Bebrinke na svijet donijele dvojke, ali i onih sušnih kada dvojke nisu rađane punih 17 godina. Samo u posljednjih 50-ak godina rođeno je oko 300 novorođenčadi što je za selo koje broji nešto manje od 500 žitelja uistinu velika brojka. - Uskoro će bit više djece neg' nas starih-kažu poluozbiljno. Sada u selu živi devet parova blizanaca i jedne trojke.
- Led je probijen. Ne znam dal je patka ali snaše mi pričaju da su na redu novi blizanci - govori Mata Baboselac-Mišin, kroničar i pisac. Dodaje kako snaše kažu da su sada na putu četvorke. -Al' neće da kažu koja je - dodaje pomalo razočarano. A, što je tome uzrok - ne zna se.
Slučajno nije. Da li je za to zaslužna nezagađena priroda, ljekovito blato u bari Dvorina, ili ... Odgovora nema, al dvojci se, pa sada i trojci-rađaju. To je činjenica, a sve ostalo pusto naklapanje.
- Nas duple rode posjećuje - smije se Reza Mađarević (46) koja je rodila (za sada) posljednje blizance, desetogodišnje djevojčice Anu i Barbaru koje se veselo igraju s vršnjakinjama i isto blizankinjama Mateom i Magdalenom Petrović: - Pa moji i Franjini (suprug op.a.) rađali su blizance.- To više nije neobično, a neće uskoro biti ni trojci- kaže i dodaje kako njene cure vole folklor, odijevat narodne nošnje, plesat i pjevat, a najradije gledaju kasete s nastupa bebrinskog "Kola". Više nego one s crtićima.
No, Donja Bebrina je selo i neženja. Jedni kažu da ih je 30-ak, drugi da ih nema više od 15. Zavisi od koje godine računaš. Bilo kako bilo, obje brojke velike su za ovo selo. - Neće cure da se žene za seljake. Treba radit-kažu. A nemamo ni vrimena - kažu neženje. - Ma lažu! - vele snaše. Lipi su to i naočiti momci al' više vole flašu neg' brak. Pravog odgovora zašto je tako - nema, ali zato Mata Mišin-Baboselac, Tunjica Šarčev, Iva Ćosin-Gljista, Zlatko Vačkovčev, Tunja Bazin- Bazo,... i druge okorjele neženje priliku vide u Udruženja neženja. -Možda se tako lakše odluče za brak.
Kontracepcija na šokački način

Kako Bebrinke provode kontracepciju: Snaš Mara kaže kako njen Tunja donese njeke gumice, dok njena druga Manda tvrdi da pije tablete. Snaš Liza kaže da to čini pomoću ampera (!) - Moj Mika je manji od mene, a mi to volimo radit u štali. Tako se on popne na amper, a ja kad vidim da on počne prevrtat očima, udarim nogom po amperu. Amper se prevrni, Mika spade s njega i -gotovo.

subota, 05.09.2009.

Jednima posao i smrad, drugima samo smrad

Nakon što su prije nekoliko dana brodsko-posavski župan Danijel Marušić i Vinko Mladineo-direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u nazočnosti ministrice Marine Matulović Dropulić, potpisali ugovor o izgradnji automatske mjerne postaje za trajno praćenje kakvoće zraka - Brođani se nadaju da će se problem s bosanskobrodskom Rafinerijom pomaći s mrtve točke.
Rafinerija nafte iz susjedne države, koju od brodskog središta dijeli samo rijeka Sava, radi već godinu i svojim neugodnim mirisima zadaje poprilične glavobolje Brođanima. Mjerenja s početka godine nisu potvrdila da se radi o zagađenju ali se sumnja da je tada Rafinerija namjerno radila sa znatno manjim ritmom. Međutim, mjerenja koje je nedavno „tajno“ obavilo Ministarstvo zaštite okoliša utvrdila su da se radi o zagađenju, a rezultati će biti objavljeni za desetak dana. S toga bi nova postaja, „teška“1,5 milijun kuna, trebala ustanoviti o kojoj se razini zagađenja radi što bi trebali biti dovoljno čvrsti argumenti da se „pritisne“ bosanska strana. No, i tu će trebati puno takta i pregovaračke umješnosti jer BiH, nije potpisnica ESPOO konvencije kojom se regulira prekogranično zagađenje.
Dok se to ne riješi, Bosancima ostaje posao i smrad, a Slavoncima samo ovo posljednje.

Jeste'l čuli što se dogodilo, u Podvinu pekmez zagorio!

foto: Danijel Soldo

Podvinjci ako nisu najveći, onda su zasigurno najglasoviti pekmezari u Hrvatskoj i koji od rugalice, koju im prilijepiše susjedi, napraviše manifestaciju koju već 10-tu godinu održavaju pod nazivom „Svila šuška, šlingeraj se širi, a Podvinje po pekmezu i rakiji miri“.
Tako je bilo i u nedjelju (doduše skromnije nego proteklih godina) kada su za svoje goste ispekli pekmeza od skoro 200 kg šljiva „mađarica“, a u goste pozvali 10 kulturno umjetničkih društava te uz pjesmu, igru, pekmez i rakiju vratili sjećanja dvjestotinjak godina unazad. Još u sjećanju žive priče, kada su u sjedištu 7. satnije brodske pukovnije, postojale pekmezare u kojima se za potrebe vojske k.u.k. Monarhije u velikim kotlovima kuhao pekmez od šljiva uz dugotrajno miješanje što mu je davalo finu strukturu i postojanost. Pamti se i prepričava kako je prije 80-ak godina nestalo „kolomasti“ za seoska kola. I dok su kola u susjednim selima ostajala u dvorištima Podvinjci su svoja podmazivali pekmezom i vozili drva u Brod na prodaju. No, nevolja je nastajala kada se pekmez po vrućini razrijedio pa bi kolski kotači toliko škripali tako se škripa kola čula na daleko. I tako, zavidni susjedi, prozvaše Podvinjce „pekmezarima“, a književnik Slavko Kolar čak je napisao novelu "Pekmezari" kako bi se narugao Podvinjcu Josipu Stazicu ( s kojim je bio u nekim privatnim sukobima), nekadašnjem gradonačelniku Petrinje i sudioniku u atentatu na bana Cuvaja. Od tada je spjevano puno pjesma i pučkih stihova:
Evo ide iz Podvinja lola/ Sa pekmezom namaz'o je kola
U Podvinje išo' sam kolima/ Točak zeza nemamo pekmeza!




No, tu je i svila od koje su bile istkane podvinjske narodne nošnje. U vrijeme Vojne Krajine na snazi je bio „carski befel“ po kojem je Podvinju zasađeno 5500 dudova na kojima je uzgajan dudov svilac. Na ta vremena podsjeća još postojeća zgrada svilane iz 1777. godine. Tako su Podvinjke sudjelovale 1864. na Prvoj hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj izložbi u Zagrebu gdje je Marija Štević izložila pokrivalo za glavu, a Jela Radovanović tkaninu od sirove svile.
Na kraju su izabrane najljepše cure- Tako je Ivanu Vuksanović (20),članicu KUD-a Lipa iz Semeljaca – tročlani Ocjenjivački sud 10. manifestacije „Svila šuška, šlingeraj se širi…“ proglasio je najljepšom djevojkom Manifestacije. Prva pratilja je Valentina Lukinović iz KUD-a „Zrinski“ (Brodski Stupnik) dok je za drugu pratilju izabrana Dorotea Deak iz KUD-a Mala Gorica.

<	rujan, 2009					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,