Klep, klep rodo, donesi mi baju
ako nećeš baju donesi mi seku,
ako nećeš seku dobit ćeš po repu
Tako su od pamtivijeka djeca po slavonskim šorovima galamila put neba gledajući ih kako jedre zrakom iznad sela i svojih gnijezda. Na žalost, roda je sve manje, a zločestih ljudi i strujnih žica visokog napona sve više. No, ima i onih koji se druže s rodama, čuvaju ih i pomažu. U Slav. Brodu je Stipa Vokić, domar varoške Osnovne škole, kod kojeg ljetuje i zimuje roda Malena kojoj su lovci prije 15 godina prostrijelili krilo. Čak joj je pronašao i rodana koji njeguje mlade, uči ih letjeti a krajem ljeta odvodi ih put Južnoafričke republike. I svakog proljeća, oko Josipova, vraća se Malenoj.
U Goricama, selu na uzvisini iznad Nove Gradiške, je Milorad Brkić (75) koji na krovu svoje kuće već 40 godina čuva rodino gnijezdo. Ni rat, ni vojske, ni prva crta bojišnice nije mogla utjecati na njihov život. Gnijezdile su se, rodile, putovale i svakog proljeća se vraćale.
- Čim dođu odmah u znak pozdrava klepeću kljunovima, a mi se veselimo. Stigle su rode, proljeće je tu – kaže Milorad. A budala kao i svugdje ima i ovdje. Galame, bune se, tjeraju ih. Na sreću, u posljednje vrijeme su utihli. Po Miloradovoj računici s njegova dimnjaka u svijet se otisnulo 130 roda.
– Od 1968. kad su došle iz nji'ova gnjizda izlete najmanje dvije mlade rode svake godine, a prošle ih je bilo čak četiri. Roda ti je znak čistoće. Ona ne voli buku, a od radijacije bježi k'o luda. Da je tu odašiljač za ne mobitele, one ne bi tu živile. E, kad mi je stara kuća izgorila onda sam ja njima 1972. napravio novo gnjizdo. Pos'o je to. Znaš da ono može bit teško i jednu tonu. Prenio sam nji'ova jaja i one su to prihvatile. Kasnije su na dimnjaku za centralno grijanje napravile novo. I odgovara im. A i meni. A lipo im je ovdi. Odma iza kuće je livada koja je često pod vodom. Tu ima za njih hrane koliko hoće. Samo kad voda padne onda im je teško spustit se niz strminu pa im ja nosim vodu. Razrez'o sam kanistar po pola pa sad imaju bazenčiće s vodom – kazuje Milorad znatiželjno pogledavajući niz cestu kojom trebaju stići „budžovani“ iz Zagreba i Broda. Zbog njih je širom otvorena kapija, prostrt stol na čijem bijelom, šlinganom stolnjaku miriši još topla orahnjača i makovnjača. I šljivovica, zbog okrijepe. Tek toliko da se počaste, prema starim slavonskim navadama. A i red je jer će kod njega, Milorada Brkića iz Gorica, biti potpisan ugovor o pilot projektu „Bijela roda“ kojim Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na inicijativu Marije Petir-predsjednice Saborskog odbora za zaštitu okoliša, osigurava novčanu potporu vlasnicima krovova na čijim dimnjacima su rodina gnijezda.
I tako, dok je Vokića, Brkića, Mileca… – rodama će biti lakše preživjeti sve te tehničke novotarije. Jer, kako netko reče, rode su indikator čistoće. A i nataliteta, ako hoćete. I jednog i drugog nam nedostaje.
< | travanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje
O AUTORU
Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"
Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom
PRIČE
Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje
1.Barun Franjo Trenk
Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas
2. Čaruga
Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače
3. RAT
Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,
4. DIVANI
Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,
5. ZAVIČAJNICI
Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,
6. SKITNJE
Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,