U sklopu Ljetnog sajma knjiga u Poreču (link vodi na cijeli program) večeras odnosno u srijedu 20. kolovoza, u 20 sati na porečkoj rivi nedaleko robne kuće odnosno na lokaciji koju tamo zovu "drvored Viale", predstavljam jednog zanimljivog autora i još zanimljiviju knjigu. Dakle,
Poreč, drvored Viale, večeras u 20 sati
zbirku priča "Zapisi iz harema" (Naklada Zoro, 2008.) i njenog autora Bajama Ilkullua
Baš kao zgodan post-festum, kao svojevrsni after-party nedavnoga Festivala fantastične književnosti (vidi zadnjih nekoliko postova), otvorila se prigoda da i u sklopu upravo započetog festivala 7 dana stvaranja u Pazinu, večeras, imamo Večer fantastične književnosti, na koju ste svi dobrodošli
u 20:30 sati
u dvorištu pazinskog Kaštela
a predstavljat ćemo zbirku "Priče o divovima" uz sudjelovanje nekolicine autora, te roman "Serenijeva enigma" autora Ernieja Gigantea Deškovića.
Ovako je Glas Istre pisao o drugom danu Festivala fantastične književnosti:
DRUGI I POSLJEDNJI DAN FESTIVALA FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI
Joe Magarac jedini je hrvatski div uz Velog Jožu
Joe Magarac je div proizašao iz priča radnika pitsburških čeličana, najmasovnijeg mjesta hrvatske emigracije u SAD-u. Prema pričama bio je visok 2,10 metara, mogao je raditi 24 sata dnevno svih 365 dana u godini, a za to vrijeme bi obavio posao 29-orice ljudi
PAZIN, MOTOVUN - Prekjučer je književnom večeri u pazinskom Kaštelu, na kojoj su predstavljena recentna izdanja znanstvene fantastike, završen sedmi Festival fantastične književnosti koji se osim u Pazinu održavao i u Motovunu, gradu Velog Jože. Nastavila se i dobra tradicija poklanjanja knjiga tamošnjim školskim knjižnicama te je tridesetak djela znanstvene fantastike preuzela Karmen Grubor, predstavnica Općine Motovun. Također, u pazinskom je Parku velikana održan svojevrsni hommage Vladimiru Nazoru, tvorcu »Velog Jože«, zahvaljujući Davoru Šišoviću, a bio je prisutan i gradonačelnik Neven Rimanić.
Bogat festivalski dan započeo je okruglim stolom »Divovi u fantastičnoj književnosti« na terasi hotela Kaštel u Motovunu na kojem je, uz moderatora Šišovića, novinara Glasa Istre, o divovima kroz presjek raznih legendi i mitova govorila Milena Benini, spisateljica znanstvene fantastike. U drugom dijelu predstavljena je knjiga Manuele Zlatar »Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko«.
Benini je govorila o komparativnoj studiji koju su napravili učenici škole North Stratfield iz Connecticuta, krenuvši od hipoteze da su divovi uglavnom zli.
- Jedan od razloga nedvojbeno je što su divovi ostali možda i posljednja »mitološka vrsta« koja je neemancipirana i koja je gotovo u potpunosti zadržala svoje monstruozne karakteristike. Ili, jednostavnije rečeno, divovi su doista prava čudovišta. To nije ni čudno jer imaju, sve u svemu, vrlo lošu reputaciju, zaključuje Benini. U zanimljivom predavanju napominje da su bez obzira na lošu sliku, prisutni u gotovo svim kulturama, a iznijela je presjek od stare Grčke i Biblije do Šri Lanke i indijanskih plemena kao što su Irokezi ili Navahosi.
Priče o divovskim stvorenjima mogu se naći posvuda, iako često samo kao izumrla rasa. Benini je napomenula da uz Velog Jožu postoji još jedan hrvatski div smiješnog imena - Joe Magarac. Naime, taj je div proizašao iz priča radnika pittsburških čeličana, najmasovnijeg mjesta hrvatske emigracije u SAD-u. Prema pričama bio je visok 2,10 metara i mogao je raditi 24 sata dnevno svih 365 dana u godini, a za to vrijeme obavio bi posao 29–orice ljudi. Bio je tako snažan da je željezničke šine pravio stišćući čelik prstima, a topovske kugle gnječio je i modelirao rukama. Jednom je, kaže legenda, golim rukama zadržao posudu s 50 tona rastaljenog čelika i tako spasio živote brojnih radnika. On nije umro, već spava u nekoj zatvorenoj čeličani, a probudit će se kad u njoj ponovno potpale visoku peć.
Šišović se referirao na vrijeme i okolnosti u kojima je izašao »Veli Jože« Vladimira Nazora, govoreći da mu oni nisu išli na ruku. Naime, knjiga je objavljena u vrijeme kada je hrvatski narodni preporod bio u punom jeku te hrvatski predstavnici osvajaju sva mjesta za bečko Carevinsko vijeće. To je djelo jedino prevedeno na slovenski jezik, no nikad i na talijanski jer se epizoda u kojoj se krošnjom drveta metu mali ljudi percipira kao protutalijanska.
Zlatar je predstavljajući svoju knjigu »Novo čitanje bajki - arhetipsko, divlje, žensko« rekla da koristi vrlo veliku paletu alata: od simbolizma Carla Gustava Junga, Freuda pa sve do tarot karata, pričala je o zbirci tekstova koji otvaraju nove percepcije »starih«, popularnih i svima znanih bajki. Knjiga je nastala u sklopu rada u Centru za ženske studije u Zagrebu pa je i glavnina interpretacija unutar knjige usredotočena na ženske likove i njihovu ulogu. Istaknula je da je pronađeno 345 različitih verzija »Pepeljuge«, a pročitana je ona, koju je u Hrvatskom primorju sačuvao Fran Mikuličić, pod nazivom »Pepeljuha zavaljuha«.
- Nazor je bio pjesnička duša, smiren, samozatajan. Predavao je biologiju, zoologiju, fiziku, matematiku, hrvatski i talijanski, a bio je i razrednik te voditelj profesorske i fizikalne knjižnice. Svjedočanstva kažu da je svoj posao obavljao prilično dobro, u Pazinu je 1904. napisao i znanstveni rad »Anatomski prinosi k poznavanju paprati Asplenum adulterinum milde i njezinih srodnika«, a uza sve to stizao je lutati Istrom prikupljajući nadahnuća za svoja književna djela. Je li se Nazor 1906. godine iz Pazina u Kopar preselio ili pobjegao, teško da ćemo ikada pouzdano doznati, rekao je Šišović u pazinskom Parku velikana. Uz to, Šišović je ispričao i zanimljive detalje iz njegovog privatnog života kao i sklonosti k udanim ženama.
U Kaštelu svoje knjige su kroz razgovor predstavili Mario Rosanda («SFumato«), Adnadin Jašarević («Kuća bez prozora«), Ernie Gigante Dešković («Serenijeva enigma«), Danilo Brozović s najprodavanijim SF djelom »Bojno polje Istra«, Marina Jadrejčić ("Tužna madona), te Ivana Delač Horvatinčić i David Kelečić, članovi zagrebačke udruge SFera.
Kako je prošao sedmi Festival fantastične književnosti - nemam snage napisati, pa vam prenosim iz Glasa Istre:
POČEO 7. FESTIVAL FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI
U čast stogodišnjaku Velom Joži
Predstavljena je tematska zbirka priča s ovogodišnjeg literarnog natječaja FFK-a - knjiga »Priče o divovima«, koju je zajedno s njezinim urednikom Davorom Šišovićem prezentiralo i petnaestak zastupljenih autora
MOTOVUN - Otkrivanjem spomen-ploče Vladimiru Nazoru, postavljene na početku Barbacana, u Motovunu je preksinoć započeo 7. Festival fantastične književnosti. Ovogodišnji FFK posvećen je divovima i stogodišnjici objavljivanja Nazorovog romana »Veli Jože«, prvog modernog fantasy romana u južnoslavenskim književnostima. Pred tridesetak domaćih i inozemnih SF i fantasy pisaca, ploču je zajedno sa spiritusom movensom FFK-a, književnim kritičarom i novinarom Glasa Istre Davorom Šišovićem, otkrio Slobodan Vugrinec, načelnik Općine Motovun. Šišović je tom prilikom rekao da se utjecaj Velog Jože u hrvatskoj književnosti osjeća još i danas, ali je zato ideja o motovunskom divu loše iskorištena na drugim poljima, primjerice turizmu, što na neki način i ne čudi jer je »Veli Jože« dosad preveden samo na slovenski jezik.
Načelnik Vugrinec je sudionicima FFK-a poželio dobrodošlicu u Motovun te ih odveo u kratko razgledavanje zidina, skrećući im pritom pažnju na mjesta gdje je Nazor smjestio dijelove radnje svoga romana, ali i na područje između Motovuna i Brkača, gdje su austrougarski arheolozi krajem 19. stoljeća navodno pronašli kostur čovjekolikog bića dugačak dva i pol metra.
U nastavku večeri u kinu Bauer premijerno je prikazan dokumentarni film Mladena Đakovića i Roberta Bezbradice »Zmajeve linije«. Osamdesetominutni film govori o energetskim meridijanima poznatijima pod nazivom zmajeve brazde, koje se po teoriji slovenskog new age znanstvenika Marka Pogačnika sijeku baš u Motovunu, što taj srednjovjekovni istarski gradić čini izuzetnim mjestom i jakim izvorom pozitivne energije. Premda se zapravo radi o amaterskom filmu dvojice entuzijasta, on ostavlja dojam profesionalnog uratka, a za njegovo snimanje autori su se potrudili osnovati i produkcijsku kuću Mordele Film. Po završetku projekcije u kinu je održana i književna večer tijekom koje je predstavljena tematska zbirka priča s ovogodišnjeg literarnog natječaja FFK-a, knjiga »Priče o divovima«.
Zbirka, koju je zajedno s njezinim urednikom Davorom Šišovićem predstavilo i petnaestak autora zastupljenih u knjizi, donosi 20 najboljih SF i fantasy radova nadahnutih divovima koje su, između 50 priča koliko ih je ukupno pristiglo na natječaj, izabrali Mirko Grdinić, Tihana Linardon i Davor Šišović. Motiv divova i Velog Jože autori su iskoristili na najrazličitije načine: neki su divove uzeli kao glavne likove, drugi svoje priče stavljaju u vrijeme nakon divova, a neki su ime Velog Jože iskoristili za ime lunarnog modula iz svoje priče. Većina pisaca radnju je smjestila u Istru, a neki i u svemir, u zaista daleku budućnost. Divovi, koji su u svjetskim mitologijama, a posljedično i u svjetskoj fantasy književnosti prikazani uglavnom kao negativci, u ovoj zbirci poprimaju sasvim drugačije osobine: oni su dobričine, čuvari baštine i zaštitnici ljudi. Jedna od posebnosti zbirke je i priča »Divice snaše«, u kojoj su glavni likovi divovi ženskog spola, a nastala je kao suradnja triju mladih autora: Ivane Delač Horvatinčić, Davida Kelečića i Antuna Hernauta. Naslovnicu knjige izradio je Mario Rosanda, a nakladnik je Pučko otvoreno učilište Pazin koje je, uz pazinski Jules Verne Klub, Općinu Motovun, udruge Albus, Veliki mali čovjek i Klub mladih Pazin te Turističku zajednicu središnje Istre, jedan od organizatora ove manifestacije.
Zapisala i snimila: Petra PEKICA
(objavljeno u Glasu Istre, 10. kolovoza 2008.)
P. S. Odličnu foto-reportažu o Festivalu objavila je na svom blogu i Niniane, koja je već treći put redoviti i produktivni sudionik FFK-a.
Evo naslovnice "Priča o divovima", zbirke koju predstavljamo u petak u 21:30 u Motovunu, na prvoj večeri Festivala fantastične književnosti. Upravo je stigla iz tiskare. Juhajhaj!
Dragi i poštovani prijatelji, s velikim vas veseljem pozivamo na
7. Festival fantastične književnosti
Motovun-Pazin, 8. i 9. kolovoza 2008.
U čast 100. obljetnice prvog objavljivanja romana "Veli Jože" Vladimira Nazora, prvog fantasy romana u južnoslavenskih naroda
Petak, 8. kolovoza
18:00 - Motovun, Barbacan - otkrivanje spomen-ploče Velom Joži
20:00 - Motovun, Kino Bauer - Projekcija dokumentarnog filma "Zmajeve linije" autora Roberta Bezbradice i Mladena Đakovića
21:30 - Motovun, iza zgrade Centra hrvatskih sveučilišta, tzv. Bambus-bar - književna večer: predstavljanje natječajne festivalske zbirke "Priče o divovima"
Subota, 9. kolovoza
12:00 - Motovun, terasa hotela Kaštel - okrugli stol "Divovi u fantastičnoj književnosti i bajkama", te predstavljanje knjige Manuele Zlatar "Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko"
18:00 - Pazin, Park velikana - hommage pazinskim danima Vladimira Nazora
19:30 - Pazin, Kaštel - književna večer: predstavljanje novih SF&F izdanja iz Hrvatske i susjednih zemalja (Marina Jadrejčić: "Tužna madona"; Danilo Brozović: "Bojno polje Istra"; Ernie Gigante Dešković: "Serenijeva enigma"; Mario Rosanda: "SFumato"; Adnadin Jašarević: "Kuća bez prozora"; zbirke "Zmajev zlatni svitak", "Bludućnost" i "Dobar ulov", itd.)
21:00 - Pazin, Kaštel - koncert: francuska ska-jazz grupa Trankilesha
Opis bloga
Što čitam i što pišem kad moram i kad ne moram, i kako se u sve to uklapaju Pazin, Istra, SF, Jules Verne, lijepa književnost, ružna stvarnost, i virtualno grebanje po dnu Pandorine kutije