Stara Bookaleta
04.03.2006., subota
Herbert George Wells u Zagrebu?
|
Čitam u Gordoganu br. 6 (zima 2005.) zanimljiv temat o Josipu Horvatu (1896-1968.). Neki njegovo prezime pišu i kao Horvath; NE RADI SE o Joži Horvatu, partizanu, moreplovcu i piscu, često ih se zna pomiješati, TAJ Josip Horvat ili Horvath je malo stariji novinar, publicist i pisac, meni posebno omiljen po tri antologijska djela: Preživjeti u Hrvatskoj (dnevnik iz posljednjih godina Austro-Ugarske), Preživjeti u Zagrebu (zagrebački dnevnik iz II. svjetskog rata) i Hrvatski panoptikum, što je odlična zbirka portreta ili mini-biografija nekolicine ličnosti iz "druge lige" hrvatskog političkog i društvenog života s početka prošlog stoljeća. Ajde dobro, tu je i Povijest novinstva Hrvatske, prilično dobra studija, iako je Horvat iz nje potpuno izostavio Istru i njene medije na hrvatskom jeziku od 1870. do 1918. godine. Napisao je Horvat i nekoliko tisuća drugih radova vrijednih pažnje, kako kome, naravno. Josip Horvat je jedna od onakvih osoba koje vas zaskoče iza ugla na koju god se temu bacili. Između ostalih, Horvat je bio i jedna od Krležinih meta u znamenitoj knjizi "Moj obračun s njima" (hm, izdaje me pamćenje, jel' se stvarno tako zove?). Naletio sam na njega i u mojim bavljenjima Julesom Verneom, otkrivajući da je redigirao neke prijevode objavljene u prvim godinama nakon II. svjetskog rata (jedan zapis Filologanoge me zapravo potakao da tu povežem neke konce), a u ovom Gordoganu nalazim i neke zanimljive veze Josipa Horvata s onodobnom produkcijom i percepcijom SF-a u našim zemljama. Između nekoliko priloga o Horvatu, Gordogan donosi i bibliografiju Horvatovih radova; pa u bibliografiji njegovih novinskih članaka, čitam sljedeće: H. G. Wells dolazi u Zagreb; Slavni engleski romanopisac i publicista posjetit će našu zemlju, Jutarnji list, 22/1933., br. 7597. Elem, zna li itko je li H. G. Wells doista i došao u Zagreb te 1933. godine, kao što je Horvat najavio u tadašnjem Jutarnjem listu? Kako je prošao taj posjet, kakvi su bili Wellsovi dojmovi? Ako nije došao, zašto nije? Tko ga je pozvao, čiji je bio gost? Koliko pitanja, s moguće vrlo zanimljivim odgovorima! Pisao je Horvat, slijedi iz bibliografije započete u Gordoganu, i prikaze Wellsovih knjiga, ali i o Huxleyu, o nekim tada još slabo poznatim Teslinim otkrićima, zainteresirao me i bibliografski podatak o jednom Horvatovom tekstu o Juliju Roraueru (također onodobnom prevoditelju Julesa Vernea na hrvatski) iz 1937. godine, itd. Svakako pohvaljujem ovu inicijativu časopisa Gordogan da malo rasvijetli i na jednom mjestu okupi štogod podataka o Josipu Horvatu, nedvojbeno jednom od najzanimljivih likova hrvatske kulture i pismenosti prve polovice dvadesetog stoljeća. |
