Rekao mi je jednom jedan naš ugledni književnik srednje generacije: "Istra je, zapravo, kao otok". Negdje u to vrijeme čuo sam da postoji neki roman u kojem se govori o Istri kao otoku. Uz malo muke, i malo sreće, pronašao sam ne jedan, nego dva romana o Istri kao otoku, jedan francuski i jedan talijanski.
Prvom je romanu autor francuski pisac Francois-Regis Bastide, naslov mu je "L'homme au desir d'amour lointain" (na hrvatskom, otprilike: Čovjek koji je čeznuo za dalekom ljubavi), a objavio ga je Gallimard 1994. godine. Istra je u tom romanu država na otoku, nezavisno kraljevstvo imenom Villanovia, vrlo bogato kraljevstvo kojim vlada mlada i lijepa kraljica Ilma. Naravno, Pazin mu je glavni grad, samo što je u romanu ispao dvadesetak puta veći nego u stvarnosti. Nije to neki fantasy, kako bi pomislili na prvi pogled, već moderni roman, špijunsko-diplomatsko-ljubavna drama koja se odvija u ozračju priprema za održavanje Evropske konferencije o sigurnosti i suradnji, kojoj su domaćini Pazin odnosno Istra odnosno Kraljevina Villanovia. Radnja se događa 1985. godine, Evropa i svijet su još uvijek oštro blokovski podijeljeni, hladni rat buja, a istarsko se kraljevstvo u svemo tome drži kao neutralno.
Drugi je roman talijanskog pisca istarskog porijekla, Lina Dussija, a naslov mu je "A. D. 2045 Rebus Istriano". Na njegovu početku Istra je još uvijek poluotok, a Istrijani, tamo negdje oko 2007., počinju rat za otcjepljenje od Hrvatske i Slovenije. Rat se odvija bez većih prekretnica, ali 2011. godine stravičan potres ubije stotine tisuća ljudi, i odvoji istarski poluotok od kopna. Istra postaje otok kojeg donedavni žitelji u panici napuštaju. Ujedinjeni Narodi dodjeljuju opustjelu Istru esulima, izbjeglicama koje su poslije Drugog svjetskog rata napustile svoj zavičaj bježeći pred komunizmom. Povratnici u pustoj i razorenoj Istri moraju organizirati život i ponovno sve izgraditi, kako bi stekli pravo na osnivanje nezavisne države, a što su učinili, 2045. godine dolaze provjeriti inspektori UN-a.
Radim na tome da se oba romana pojave i u hrvatskim izdanjima. Time se, međutim, tema istarske nezavisnosti u književnosti ne iscrpljuje!
|