Izlet na Krk (Omišalj)
Krenuli smo zadnjim djelom nastave za turističke vodiče iz Lovrana prema Krku. Cijelim putem nam je predavač govorio o lokalnim i povijesnim zanimljivostima.
Od vila u Lovranu, Iki, Ičićima, Opatiji i Volosku, povijesti turizma na liburnijskoj rivjeri, riječkoj industriji i kako zaintrigirati turiste da povežu ovaj prostor sa likovima iz njihove nacionalne povijesti. Kostrena i njeni pomorci, Bakar, bakarski prezidi koji su danas zapušteni ali je jedna udruga mladih krenula sadnjom loze, tunerama kod Bakarca koje su služile za pračenje jata tuna.
Krčki most (nekada Titov) se vodio kao jedan sa najvećim arirano betonskim lukovima u svijetu, što nama ništa ne znači, ali je zato ušao u udžbenike građevine i arhitekture i dolaze ga vidjeti, vjerovali ili ne, arhitekti iz Australije.
Krčki most se naslanja na otočić Svetoga Marka (lat. Almis, hrid) i u kasnoj antici je na vrhu imao utvrdu koja je štitila uski prolaz.
Krk je malo veći od Malte što je zgodno napomenuti gostima (insula Aurea, zato Zlatni otok). Prvo mjesto gdje se zaustavljamo je Omišalj (tal. Castelmuschio, od Castri musculi tojest od latinskog Ad musculi, mjesto školjaka njem. Moschau), gradić bogate i burne prošlosti. Na brdu gdje se sada nalazi i gdje su nakon sumraka antike pobijegli građani u potrazi za skloništem, se nalazilo isto tako i sjedište ilirske, odnosno liburnijske zajednice Fertinata.
U prvom stoljeću naše ere, u uvali Sepen, rimljani ustanovljuju koloniju za vojne veterane u vrijeme dinastije flavija (Vespazijan, Tit, Domicijan), Municipium Flavium Fulfinum (o kojem sam već pisao). Nakon što su stanovnici napustili grad (V-VI) i preselili su se u današnji Omišalj, mjesto se počinje zvati Mirine što je toponim koji odaje ruine ili ostatke.
Ovdje se nalazi rafinerija koja me uvijek podsjeća na tužne skečeve iz filma Blagajnica hoće ići na more. Međutim treba se priznati da svud okolo rastu masline i pasu ovce jer je za vrijeme Juge rafinerija imala odlične filtere (koje je dao nabaviti podsljednji direktor i moj prijatelj Vjekoslav Morankić, kojeg su brže bolje smijenili aš nije bio podoban).
Između Fulfinuma-Mirine i Omišlja se nalazi Fortičina. Fortičina je naziv za ostatke utvrde podignute podno Omišlja, uz put koji vodi do uvale Sepen. Smještena je na uzvisini iznad izvora Buč, iz kojeg su se Omišljani od pamtivijeka snabdijevali vodom. Taj je izvor vjerojatno i ishodište vodovoda antičkog Fulfinuma.
Svi dosadašnji rezultati istraživanja svjedoče o višefaznom boravku čovjeka na ovom malom , ali strateški važnom komadiću tla. Utvrda je građena i dograđivana od sutona antike do posljednje faze u XII. ili XIII. stoljeću, nakon čega nema tragova korištenja. Nalazi keramike govore o kratkotrajnom zaposjedanju brežuljka u ranom srednjem vijeku (VIII ili IX. st.) od male starohrvatske skupine koja gradi privremeno boravište od kamenih škrila, izlomljenih dijelova zidina i podnih obloga iz obližnje antičke vodospreme.
Uz utvrdu Rovoznik (Gradec) nedaleko od Vrbnika, Fortičina je drugi primjer utvrde na otoku Krku utemeljene na tragovima kasnoantičke-ranosrednjevjekovne osmatračnice koja nam pruža informacije o kaštelima krčkih knezova nastalim na izmaku XII. i tijekom XIII. stoljeća.
Ako nekoga zanimaju detalji.
Crkva Uznesenja Marijina. Njezini su nam počeci nepoznati, a pretpostavlja se da sežu u XII. stoljeće. Građena je kao trobrodna romanička bazilika, a tijekom vremena je pregrađivana i nadograđivana. U XVI. st. dograđena je kupola i kvadratični kor, a u XV. i XVI. stoljeću prigrađeno joj je niz kapela. Crkva je u XVI. stoljeću imala čak 18 oltara.
Na pročelju crkve je prozorska rozeta s glagoljskim natpisom:
Č.U.D. M(I)S(E)CA. IJUNA. BE.
.DELANA. TA PONESTRA. ZA
[.....] MARTINA GLUŠCA
tj.: 1405, miseca ijuna bi delana ta ponestra za gospodina (?) Martina Glušca.
Martin Glušac bio je 1405. godine vjerojatno omišaljski župnik ili donator prozorne ruže (Fučić 1982).
U luneti portala reupotrebljen je pleterni reljef s prikazom križa i palmi u predromaničkoj maniri.
Glagoljica je gostima zanimljiva. Hrvatska ima tropismenost, latinicu, glagoljicu i hrvatsku čirilicu (bosanćicu) i šteta je što smo spali samo na jedno pismo. Ako ikoga zanima mala škola glagoljice.
Ispred crkve se nalazi trg imena Smitir, vidljivi su križevi naslonjeni na zid (što bi značio cimiter a u srednjevjekovnim gradovima mrtvi su se ukapali untar zidina, sve do famoznog dekreta Marije Terezije koji je to izričito zabranio). Stablo ladonje ispod kojeg su se naši stari dogovarali oko zajedničkih pitanja.
Da ne zaboravim, ovaj lav nije ovdje simbol Venecije već je svojevrsni potpis majstora koji je izradio rozetu:
M(EŠTA)R S(I)N(O)GA
tj. Meštar Sinoga. Sinoga je staro hrvatsko narodno muško ime. Od njega je nastalo patronimičko hrvatsko prezime "Sinožić" (Fučić 1982).
Multitasking, treba provjeriti da ti grupa ne pobijegne.
Sljedeća postaja grad Krk...
Update
Za riječko područje
Rijeka, 29. ožujka 2012.
U sklopu kampanje Zelena čistka 2012 – jedan dan za čisti okoliš u petak, 30. ožujka s početkom u 17 sati Korzu, na prostoru ispred robne kuće Ri i Korzo u Rijeci održat će se Freez flash mob. Organizatori pozivaju sve građane da se zajedno s njima "smrznu" na pet minuta, i na taj način ih potaknuti građane Rijeke da ne budu "smrznuti" kada je zaštita okoliša u pitanju, već da aktivno doprinesu akciji čišćenja divljih odlagališta 21. travnja.
Zelena čistka Osim organizatora u event su uključene studentske organizacije AIESEC i SUP, a poziv je upućen i svim građanima Rijeke i okolice, kao i svakom slučajnom prolazniku.
"Zajedno smo jači. Dokaz je i upravo završena istovjetna akcija u Sloveniji u kojoj je sudjelovalo gotovo 15% stanovništva, 270.000 građana Slovenije. U nekim sredinama i preko 50% građana dalo je svoj doprinos," ističu organizatori.
Pobuditi ekološku svijest i potaknuti na odgovorno zbrinjavanje otpada svakog građanina dugoročni je smisao ove kampanje, a koja je dio globalnog pokreta Let's do it! i svjetske kampanje World Cleanup 2012.
"Samo aktivnim sudjelovanjem svakog pojedinca možemo promijeniti situaciju u kojoj se nalazimo. Svojim radom, znanjem i vještinama volonteri postaju komplentnije i kompetentnije osobe, a doprinos društvu im se mnogostruko vraća.
Nitko ne može počistiti toliko koliko se može baciti. Pojedinci koji odbacuju otpad i onečišćuju, ako ih ne zaustavimo, zapravo nam stvaraju troškove koje plaćamo iz našeg vlastitog džepa. Osvijestimo se, jedino sami možemo i promijeniti situaciju," stoji u pozivu organizatora.
, ajmo žene znam da želite da vam muževi budu na toplom.