#izprošlosti 10.8.

10.08.2019.






























10. kolovoza 1897. godine je njemački kemičar Felix Hoffmann uspio sintetizirati acetilsalicilni kiselinu radeći farmaceutskoj tvrtki Bayer koji je taj lijek počeo prodavati 1899. godine pod imenom Aspirin.

Aspirin se koristi kao antipretik, antiupalni lijek, ima svojstvo da sprečava nastanak tromboze, a ponekad se koristi i za sprečavanje infarkta srca kod osoba koje imaju rizik od nastajanja tromba.


Aspirin je jedan od najprodavanijih lijekova u svijetu i prodano je više od trilijun tableta Aspirina. Godišnje se potroši skoroo 50 000 tona ovog lijeka.

7 činjenica o grahu



Grah potječe iz Srednje Amerike odakle se nakon otkrića Amerike raširio po cijelom svijetu.

Uzgoj graha počinje pred nekih 4000 godina.

Arheolozi su 1980-ih godina pronašli posudu sa sjemenkama graha starih 1500 godina, i to posađeno sjeme je uspjelo i nakon toliko godina izrasti u biljku.

Grah spada u mahunarke i u mahuni može biti od 2 do 9 sjemenki.

Grah je bogat izvor B,C i E vitamina.

Grah je jedno od najkonzumiranijih jela u vojskama.

Postoji preko 400 vrsta graha.

#izprošlosti 9.8.

09.08.2019.



Američki predsjednik Richard Nixon je na današnji dan 1974. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika SAD-a. Napravio je to pritisnut aferom Watergate u kojoj ga se povezivalo s provalom u sjedište Demokratske stranke u Washingtonu koje se nalazilo u hotelu Watergate koje se dogodilo u lipnju 1972. godine.. Nakon što je u listopadu 1972. godine Washington Post počeo objavljivati seriju članaka koji su povezivale provalnike s Nixonom i njegovim suradnicima.
Nixon i njegovi suradnici su pokušali zataškati slučaj, ali kako su činjenice o slučaju sve više izlazile u javnost, te kako je podrška javnosti predsjedniku sve više padala i nakon što je pravosudni odbor Zastupničkog doma Kongresa u svibnju 1974. godine započeo postupak njegova opoziva, a Vrhovni sud ga odobrio Nixon je 9. kolovoza 1974. godine podnio ostavku. Istoga je dana podpredsjednik SAD-a Gerald Ford položio prisegu i postao novi predsjednik SAD-a.

7 činjenica o šećernoj repi



Šećerna repa sadrži od 16% do 18% šećera.

Najveći svjetski proizvođači šećerne repe su Rusija, SAD, Francuska, Njemačka, Turska, Ukrajina i Poljska.

U proizvodnje šećera, 90% šećera iz biljke se pretvara u bijeli šećer dok ostatak čini melasa koja se koristi u proizvodnji kvasca, alkohola i stočne hrane.

Prvi pokusi i ideje da bi se iz repe mogao proizvoditi potječu iz 18. stoljeća u Njemačkoj, a pravi razvoj počinje za vrijeme napoleonskih ratova kad Francuzi potiču razvoj i rast proizvodnje šećera.

Korijen jedne biljke šećerne repe teži između 0,5 i 1 kilograma.

Prosječan prinos šećerne repe je 58,2 tone po hektaru, a proizvođači šećerne repe iz Californije uspjeli su postići prinos 160 tona po hektaru.

Od šećerne repe se proizvede dvadesetak posto ukupnih svjetskih potreba za šećerom.

#izprošlosti 8.8.

08.08.2019.



Na današnji dan 1609. godine je talijanski matematičar, filozof, astronom i fizičar Galileo Galilei predstavio venecijanskom Senatu svoj teleskop. Iako on nije izumitelj prvog teleskopa on ga je unaprijedio ta ga prvi upotrijebio u astronomiji. Njime je već 1610. godine otkrio da na Mjesecu postoje planine te im izmjerio veličinu, uočio da Sunce ima pjege te pomoću njih izračunao koliko mu treba sa se okrene oko svoje osi, zati je otkrio da Venera pokazuje faze kao Mjesec, otkrio je četiri najveća Jupiterova satelita, prvi je shvatio da se Mliječna staza sastoji od mnošrva zvijezda.
Teleskopi koje je Galileo izradio su imali promjer leća od 2 do 3 centimetra i mogućnost povećanja izmeđi 15 i 20 puta.

7 činjenica o kukuruzu



Kukuruz je biljka porijeklom iz Srednje Amerike

Kukuruz je u Europu donio Kolumbo, a u Hrvatsku je stigao u 16. stoljeću.

Kukuruz koriste prehrambena, kemijska, farmaceutska, tekstilna i kozmetička industrija i to u više od tisuću proizvoda, a ekonomski se koriste svi dijelovi biljke.

2015. godine je jedan proizvođač kukuruza iz SAD-a proizveo rekordni prinos kukuruza od 38,5 toka po hektaru.

Jedan klip kukuruza ima prosječno 800 zrna u 16 redova.

Kukuruz je toliko udomaćena biljka da ju je teško naći u divljini.

kukuruz je udomaćen prije otprilike 6 000 i 10 000 godina.

#izprošlosti 7.8.

07.08.2019.



Na dan 7. kolovoza 1947. godine norveški znanstvenik i istraživač Thor Heyerdahl došao svojom drvenom splavi nazvanom Kon-Tiki do obala otoka Raroia u otočju Tuamotu koje se nalazi na Tihom oceanu. Ovime je dokazao da je bilo moguće doći od obala Južne Amerike do Polinezijskih otoka na splavi napravljenoj po uzoru na splavi kakve su pravili stanovnici Perua u davnoj prošlosti. Podvigom prelaska udaljenosti od 8000 kilometara preko mora na splavi Heyerdahl se nadao potvrditi svoju tezu da su polinezijske otoke naselili stanovnici Južne Amerike što uglavnom nije prihvaćeno među znanstvenica.
Riječ Kon-Tiki na jeziku Inka znači Sunčev sin što je ime mitskog bića iz mitologije naroda Inka. Thor Heyerdahl je na put krenuo s još petoricom članova posade iz peruanskog mjesta Callao i putovanje je trajalo 101 dan.
o tom putovanju je Heyerdahl napisao i popularnu knjigu te je napravljen i dokumentarac koji je 1951. godine dobio Oscara.

7 činjenica o suncokretima



Postoji više od 60 vrsta suncokreta.

Može narasti i preko 4 metra visine, a promjer cvijeta suncokreta može biti i 82 centimetra.

Uzgoj suncokreta počeo je na području današnjeg Meksika, a u Europu je stigao u 16. stoljeća.

Pčele su glavni oprašivači suncokreta.

Čaj od suhih latica suncokreta se koristi za snižavanje temperature.

Osim žutih postoje i suncokreti crvene i ljubičaste boje.

Suncokret apsorbira radioaktivni cezijum pa ga se koristi kao sredstvo za čišćenje od zagađenja od radijacije u Japanu gdje je nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima došlo do zagađenja radioaktivnim tvarima.

#izprošlosti 6.8.

06.08.2019.



1945. godine je 6. kolovoza bačena atomska bomba na japanski grad Hirošimu. Bombu nazvanu Little Boy ili u prijevodu Mali dječak je na grad bacio bombarder B-52 zvan Enola Gay koji je bio posebno preuređen da bi mogao baciti atomsku bombu.
Od posljedica eksplozije bombe razoren je skoro cijeli grad, odmah je poginulo oko 70 000 ljudi, a do kraja godine se broj žrtava popeo na preko 100 000 najviše od posljedica zračenja.

7 činjenica o pšenici



Mekinja je ljuska žita koja se odvaja od zrna prilikom pravljenja brašna.

Pšenica se koristi za izradu brašna, piva, alkohola, biogoriva, zrno se nekad koristi kao krmno bilje kao i slama koja se osim za prehranu stoke koristi i kao materijal za prekrivanje krovova.

Dok su nekad stabljike pšenice bile visoke oko 1,5 metara, danas su visoke oko 1 metar.

Pšenica se počela kultivirati oko 9600. godine prije krista.

Domovina pšenice jest Mezopotamija, odnosno plodna zemlja između Eufrata i Tigrisa.

Pšenica se uzgaja na više od 220 milijuna hektara zemlje što je više od bilo koje druge poljoprivredne kulture, a 100 grama pšenice ima 327 kalorija.

Pšenici treba od 110 do 130 dana od sijanja do žetve.

#izprošlosti 5.8.

05.08.2019.



U akciji Oluja na današnji dan 1995. godine je oslobođen Knin središte pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Sama operacija je počela dan ranije 4. kolovoza i trajala je do 7. kolovoza. Ovom vojnom operacijom je oslobođen velik dio okupiranih područja Republike Hrvatske, te je pod okupacijom pobunjenih Srba ostalo tek područje na istoku Hrvatske koje će u procesu mirne reintegracije biti vraćeno pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

7 činjenica o krumpirima



Postoji više od 1000 vrsta krumpira.

Krumpir je bogat vitaminom c, a u pečenom krumpiru bude više vitamina c nego u kuhanom.

Prva namirnica koja je uzgojena u svemiru jest krumpir.

Krumpir je biljka koja je porijeklom s južnoameričkih Anda.

Može se uzgojiti i više od 100 tona krumpira po hektaru.

Krumpir se počeo uzgajati prije više od 4000 godina u peruanskim Andama.

Najveći krumpir na svijetu iskopan je u Libanonu i teži 10 kilograma.

#izprošlosti 4.8.

04.08.2019.



Na današnji dan 1984. godine afrička država Gornja Volta mijenja ime u Burkina Faso što bi značilo zemlja poštenih ljudi lili u doslovnom prijevodu zemlja uspravnih ljudi. Prijašnje ime Gornja Volta dobila je po rijeci Volti koja protječe kroz tu zemlju.

Ime je promijenjeno na inicijativu tadašnjeg predsjednika Burkine Faso Thomasa Sankare koje je godinu dana ranije došao na vlast vojnim pučem.

7 činjenica o galebovima



Na svijetu postoji oko 55 vrsta galebova koji mogu narasti od 30 do 80 centimetara što ovisi o vrsti galebova.

Većina vrsta galebova živi uz obale mora.

Galebovi su rasprostranjeni na gotovo cijelom svijetu, ali najčešće žive u predjelima s umjerenom i hladnom klimom. U tropskim područjima ih uglavnom nema.

Žive oko 30 godina.

Galebovi spadaju u sveždere. Najčešća hrana su im ribe, mekušci i rakovi. Ponekad će uloviti i manje glodavce, a hrane se i strvinom i otpadcima.

Gnijezde se na tlu ili na liticama gdje polažu od 2 do 4 jaja. Nakon 3 do 5 tjedana naizmjeničnog sjedenja oba roditelja izlegu se pilići kojima treba daljnjih od 3 do 9 tjedana da na rastu dovoljno da mogu letjeti.

U nekim gradovima gdje postoji preveliki broj galebova koji ugrožavaju i ometaju ljude njihov problem se rješava tako da se u gnijezda uzmu prava i podmetnu lažna jaja na kojima galebovi sjede čekajući da se pilići izlegnu i ne shvaćajući da neće imati potomaka. Nakon dvije godine bez potomaka galebovi se premjeste na drugo mjesto. Ovo rješava problem s galebovima bez potrebe da ih se ubija.

#izprošlosti 3.8.

03.08.2019.



Na današnji dan 1958. godine je američka nuklearna podmornica USS Nautilus došla do Sjevernog pola. bilo je to prvi puta da je šovjek podmornicom stigao do sjevernog pola. Podmornica je zaronila 1. kolovoza sjeverno od Aljaske, 3. kolovoza je došla do Sjevernog pola i odmah nastavila dalje svojje putovanje. Izronila je opet na površinu mora 5. kolovoza blizu sjeveroistočne obale Grenlanda. putovanje je trajalo 96 sati tijekom kojih je USS Nautilus prešla 2940 kilometara.

7 činjenica o nosorozima



Postoji pet vrsta nosoroga koje žive u Africi i Aziji i to su bijeli nosorog,, crni nosorog, veliki indijski nosorog, sumatranski nosorog i javanski nosorog.

Mogu narasti do 1,9 metara visine i težiti do 2300 kilograma. Žive obično od 40 do 50 godina.

Ovisno o vrsti imaju jedan ili dva roga. Najveći ljudima poznati rog dug je 158 centimetara.

Mogu postići brzinu do 55 kilometara na sat.

Nosorozi su biljojedi i ovisno o vrsti hrane se plodovima i lišćem drveća i grmljem ili travom.
Aktivni su u sumrak i noću, a danju spavaju. Plahi su i boje i izbjegavaju ljude, a i ljudi ih svojim najviše ugrožavaju. lovi ih se najčešće zbog njihovih rogova koje rezbare ili koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Nosoroge često prate ptice koje sjede na njima i čiste njihovu kožu od parazita.

Mladunče nosoroga pri dolasku na svijet teži od 40 do 65 kilograma, a ženka ga nosi 15 do 16 mjeseci.

#izproslosti 2.8.

02.08.2019.



Na današnji dan 1939. godine je američkom predsjedniku Franklin D. Rooseveltu je poslano Einstein–Szilárdovo pismo koje je napisao Einstenov učenik Leó Szilárd uz konzultacije fizičara Edward Tellera i Eugena Wignera , a koje je potpisao Albert Einstein. U pismu izražavaju svoju zabrinutost da bi nacistička Njemačka mogla stvoriti atomsku bombu te da bi bilo dobro da Sjedinjene Američke Države počmu razvijati svoj prozram izrade nuklearne bombe što se na kraju i ostvarilo kroz projekt Manhattan u kojem su SAD prve na svijetu stvorile atomske bombe od kojih su dvije i bačene na japanske gradove Nagasaki i Hirošimu. Time su SAD postale prva nuklearna sila na svijetu.

7 činjenica o puranima



Prosječni životni vijek divljeg purana jest od 3 do 5 godina, a poznat je primjer purana koji je živio i preko 13 godina.

Purani potječu iz Amerike te postoje dvije vrste divljih purana. jedna potječe iz Sjeverne Amerike, a druga iz Yukatana u Srednjoj Americi.

Domaći puran se razvio od sjevernoameričkog divljeg purana.

U Hrvatskoj je najpoznatiji Zagorski puran koj je kod nas došao iz Italije u 16. stoljeću.

Purani spadaju u red kokoši, a odrasli puran naraste oko 1 metar visine i teži oko 10 kilograma.

Ako žive u divljini onda su im staništa rubovi šuma i šume s prostranim proplancima.

Divlji purani mogu trčati brzinom i do 40 kilometara na sat.

#izprošlosti 1.8.

01.08.2019.



Na današnji dan 1944. Anna Frank je napravila zadnji unos u svoj dnevnik. 4. kolovoza 1944. Gestapo je upao u skrovište gdje su se od srpnja 1942. godine skrivali Anna i njena obitelj. Nakon hvatanja odvedeni su u koncentracijski logor. Anna je ubijena u ožujku 1945. u logoru Bergen-Belsen. Od njene obitelji rat je preživio samo Annin otac Otto koji je poslije rada dobio Annin dnevnik. Otto nije želio da se zaboravi sudbina njene kćeri te je objevavio njen dnevnik. dnevnik opisuje odrastanje djevojčice u izolaciji i stalnomm strahu da će biti otkriveni.

7 činjenica o zebrama



Na slobodi zebre dožive oko 30 godina, a u zatočeništvu i do 40 godina.

Zebre su crne boje s bijelim prugama, a ne obratno kažu znanstvenici.

Svaka zebra ima jedinstveni uzorak pruga na svome tijelu i po tome se mogu raspoznati jedna od druge.

Zebre su životinjska vrsta koja a spada u porodicu konja kao i konji i magarci i njezino prirodno stanište je u Africi. Postoji tri vrste zebri.

Odrasle zebre narastu do 2 metra visine i teže oko 350 kilograma težine.

Dok neki vjeruju da pruge zebri služe kao kamuflaže i način da zbune predatore koji ih napadaju, drugi znanstvenici tvrde da pruge zebrama služe kao zaštita od parazita.

U trku zebra može dostići brzinu od oko 64,5 kilometara na sat.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.