astroteme

William Lilly (1.5. 1602. Diseworth, Velika Britanija – 9.6. 1681. Hersham, Velika Britanija) opisan je kao "najzlostavljaniji, istovremeno najslavniji astrolog sedamnaestog stoljeća". Rođen je kao seljački sin u Leicestershire-u. Kao mladić poslan je na služenje u London. Sedam godina kasnije osigurao je svoju egzistenciju oženivši gospodarevu udovicu, što mu je omogućilo da se posveti studiju astrologije. 1644, za vrijeme engleskog građanskog rata objavio je prvi od svojih mnogih popularnih astroloških tekstova, a 1647 objavljuje "Christian Astrology ", obimni pregled astroloških tehnika. To je bilo prvo djelo te vrste tiskano na engleskom jeziku. Do 1659, postaje slavan nadaleko, a njegov godišnjak dostiže prodaju od oko 30.000 kom.

Lillyjeva autobiografija objavljena pri kraju života 1681, na traženje njegovog zaštitnika Eliasa Ashmolea, daje točan prikaz političkih zbivanja njegove ere i biografskih podataka suvremenika koje ne možemo naći nigdje drugdje. Krajem 18. st. opisana je kao jedna od najzabavnijih zbirki priča na engleskom jeziku, osobito zbog povijesnih portreta ljudi kao što su John Dee, Simon Forman, John Booker, Edward Kelley, uključujući hiroviti prvi susret Johna Napiera i Henrya Briggsa, cijenjenih izumitelja logaritama i Briggsovih logaritama. Lilly opisuje prijateljsku podršku Olivera Cromwella u vrijeme kada je bio proganjan zbog svojih političko astroloških predviđanja. Također piše o velikom požaru u Londonu 1666, i kako je doveden pred istražnu komisiju koja je tražila uzroke požara. Postojala je sumnja da je sudjelovao u njegovom podmetanju, kako bi se ostvarilo predviđanje od pred 15 godina, u kojem opisuje grad u plamenu okružem mrtvačkim sanducima.

Lilly je bio osebujan čovjek koji je imao podršku moćnih prijatelja ali i mnoge moćne neprijatelje. Privlačio je pažnju mnogih članova parlamenta kao npr. Sira Bulstrodea Whitelockea, Lorda čuvara Velikog pečata Engleske, (kojem je posvećena "Christian Astrology"). Jedni su ga smatrali engleskim Merlinom, a drugi čarobnjakom i varalicom. Opisan je kao genij u nečemu što suvremeno mišljenje ne može prihvatiti kao moguće. Figurira kao najznačajniji engleski astrolog svog vremena zbog društveno političkog utjecaja, jednako kao zbog utjecaja kojeg je imao na astrološku tradiciju.

Koliba u kojoj je rođen još stoji blizu seoske crkve. To je bila prilično velika kuća za ono vrijeme, iako se Lillyjev otac (William) borio sa troškovima farme. Kada je Lilly došao u školsku dob, majka Alice, premda nezadovoljna obiteljskim imovinskim stanjem, ipak je bila odlučna da njen sin stekne najbolje obrazovanje koje mu obitelj može priskrbiti.

Imao je sreće steći klasičnu naobrazbu u Grammar school of Ashby-de-la-Zouch, u kojoj je John Brinsley bio jedan od najboljih učitelja tog vremena. Brinsley je bio strog, ali je ohrabrivao i nagrađivao učenike. Kada je Lilly završio školu 1619, bio je odlično obrazovan i izvrstan u latinskome. To mu je veoma koristilo kasnije dok je učio astrologiju, jer su u to vrijeme svi astrološki tekstovi bili pisani na latinskom jeziku.

Lilly se nadao da će nastaviti obrazovanje na univerzitetu u Cambridgeu, ali je odustao od studija zbog očevog osiromašenja. Bio je razočaran što nije mogao uživati u mogućnostima koje su imale njegove kolege, iako je po njegovom mišljenju većini njih znanje bilo manjkavo.

Prilika se pojavila kroz očevog odvjetnika, koji je prepoznao Lillyjev talent i preporučio ga Gilbertu Wrightu, vlasniku Salters' Company u Londonu. Wright je tražio načitanog mladića koji bi mu bio tajnik i sluga. Lillyjev otac, u to vrijeme bio u zatvoru zbog duga, bio je presretan da ga se riješio, jer mu sin po njegovim riječima nije bio za ništa. Sa pismom preporuke i samo nekoliko šilinga, osamnaestgodišnji Lilly otpješačio je do Londona po hladnom i lošem vremenu.

Gilbert Wright ga je srdačno dočekao, te je mu je služio do Wrightove smrti u svibnju 1627. U tih sedam godina bio je sretan i zadovoljan. Njegovao je gospodarevu ženu koja je bolovala od raka dojke do njene smrti 1924. Preživio je kugu 1625, a gospodar mu se oženio ponovno 1926. (udovicom Ellen Whitehaire).

Unutar nekoliko mjeseci od Wrightove smrti, ponovno udovica Ellen, dala mu je jasno do znanja, da budući da se dvaput udala zbog novca, sada traži nekoga tko bi ju volio i pazio. Lilly ju je zaprosio, unatoč njenim prosvjedima da je sa 25 godina premlad za ženidbu. Vjenčali su se u rujnu iste godine držeći brak u tajnosti dvije godine.

Lilly kaže da je bio zadovoljan u braku sa Ellen, koji je trajao šest godina. Nakon smrti, ostavila mu je blizu 1.000,00 funti, što je tada bio značajan imetak.

Bogatstvo koje je naslijedio od Ellen omogućilo mu je dovoljno slobodnog vremena za česta predavanja u Londonu. 1632, kratko prije Ellenine smrti, počeo je studirati astrologiju, čitajući knjige o temama koje su ga zanimale, i povremeno pokušavajući otkriti neke nepoznanice pomoću svoje vještine. 1642 i 1643 se bavio pažljivom revizijom prethodno pročitanih tekstova pa kaže da je Valentine Naibod najprofinjeniji autor sa kojim se je ikad sreo. Pažljivo je bilježio važnije aktivnosti kralja i parlamenta, te je sklon vjerovati da ovozemaljski poslovi ovise o višim silama, koje je moguće otkriti prema konfiguracijama nebeskih tijela. Napisao je nekoliko eseja, što ga je ohrabrilo da nastavi dalje.

Lillyjeva najopsežnija knjiga objavljena je 1647 pod naslovom "Christian Astrology". Toliko je velika da se u sadašnje vrijeme objavljuje u tri sveska. Ostala je popularna, čak i danas. Smatra se klasikom za studij tradicionalne astrologije, osobito horarne, koja se uglavnom bavi predviđanjem budućih događaja ili istraživanjem nepoznatih dijelova tekućih poslova, temeljeći se na astrološkoj karti napravljenoj prema vremenu postavljanja određenog pitanja. Primjeri horarnih karti se mogu pronaći u drugom svesku "Christian Astrology".

Osim toga pisao, se godišnjake predviđanja i druge radove, koji su izazvali pažnju mnogih uglednih članova parlamenta. Lilly je bio blizak sa Bulstrodeom Whitelockeom, Williamom Lenthallom, govornikom, Sir Philipom Stapletonom, Eliasom Ashmoleom i drugima.

1650, Lilly je napisao predgovor knjizi Sir Christophera Heydona "An Astrological Discourse with Mathematical Demonstrations", u obrani astrologije, napisanu oko 1608, koja je prvi put objavljena posthumno, većinom na trošak Eliasa Ashmolea.

Nakon restauracije došao je na loš glas, njegova predviđanja nisu bila sračunata da mu donose kraljeve simpatije. Pao je u nemilost Samuela Butlera. Budući da je do tada već stekao određen imetak, kupio je imanje u Hershamu u Surreyu, kamo se je povukao, baveći se pomalo medicinom. Umro je 1681.

2003. postavljena je spomen ploča City of Westminster Green u Londonu u Standu (postavlja se ljudima koji su dali trajan doprinos društvu) i označava Lillyevo mjesto stanovanja od 1627 do 1665.





https://en.wikipedia.org/wiki/William_Lilly

Oznake: astrologija