astroteme

Ne.

Zašto?

Zato jer smo dio Zemlje, prilagođeni životu na Zemlji i podložni silama iz Svemira.

Uzmimo na primjer gravitaciju, silu koja nas drži da ne odletimo u Svemir. Zamislimo kako bi gepard jurio antilopu na Mjesecu gdje je gravitacija skoro šest puta manja nego na Zemlji ili na Jupiteru gdje je gravitacija veća više od dva i pol puta od Zemljine.
Zdravi ljudi sposobnost kretanja uzimaju zdravo za gotovo, međutim bez te sposobnosti život je nemoguć, osim biljkama.
Bića sa Zemlje ne mogu se normalno kretati na drugim planetima.

Mjesečeva gravitacija uzrokuje plimu i oseku na Zemlji, ali ne samo to, nego utječe na razinu tekućine u svim organizmima, pa tako djeluje na plodnost. Mjesecu treba otprilike 28-29 dana da napravi krug oko Zemlje. Toliko dana traje mjesečni ciklus kod žena, ljudska koža se obnovi u roku mjesec dana, patke i pure sjede na jajima 28-29 dana, jedna vrsta rakova kreće na put odmah nakon prvog punog mjeseca u veljači (znanstvenici se čude zašto). Vrganje je najbolje brati oko punog mjeseca. Seljaci su uočili te cikluse pa se neki poljoprivrednici drže mjesečevog sjetvenog kalendara. Sva živa bića imaju točno određen broj dana koliko nose plod.

Svime time upravlja Mjesec. Kako bi ti ciklusi plodnosti izgledali na Veneri koja nema mjeseca ili na Marsu koji ima dva mjeseca? Da li bi žene uopće mogle zatrudnjeti?
Mjesec ne samo što upravlja plodnošću nego upravlja i rastom. Bolest rak, je bolest bujanja stanica. Na Marsu bi ljudi poumirali od raka (bujanje stanica), a na Veneri od starosti (ne bi bilo obnove stanica).

Drevni narodi klanjali su se Suncu kao vrhovnom božanstvu, uostalom Božić pada nekoliko dana nakon zimskog solsticija, kada je dan najkraći, a zatim postaje sve duži. Da bi razumjeli važnost Sunca, dovoljno je provesti dva dana u prirodi bez šibica i bez svjetiljke, po mogućnosti usred zime. Osim što nas grije i daje svjetlost, Sunce nas opskrbljuje vitaminom D, bez kojeg bismo bili rahitični. Suvremeni čovjek živi pod umjetnim svjetlom i grijanjem, gleda TV do kasno u noć, a ujutro ga budi sat. Kada bismo mu isključili struju, zaspao bi čim bi smrklo, a probudio se čim bi svanulo. Često se govori o unutarnjem satu, to je krivo, mi smo pod utjecajem vanjskih sila, to su naši satovi. Zbog toga rakovi znaju kada treba krenuti na put, a kokoš zna da mora 21 dan sjediti na jajima.

Moguće je da postoji planeta slična Zemlji. Znanstvenici su okrili planetu na kojoj je pretpostavljena temperatura slična kao na Zemlji. Ona se nalazi na udaljenosti od 20,5 svjetlosnih godina. Svjetlosna godina je put koji svjetlost prijeđe u godini dana, a svjetlost je jako brza. Mi zasad nemamo vozilo koje bi za ljudskog života moglo prijeći takav put. Čak i da dođemo do te planete, povoljna temperatura nije dovoljna za život.

Kada Evropljanin putuje u Afriku mora dobiti mnoga cjepiva protiv zaraznih bolesti. Eskimi su dovođeni u Sjevernu Ameriku, kao atrakcija, a poumirali su od upale pluća. Dakle, čak i na Zemlji mi nemožemo živjeti svugdje, najbolje se snalazimo u podneblju gdje smo rođeni i gdje su rođeni naši pretci. Pretpostavimo da je ljudska vrsta prilagodljiva, ali nama su za život potrebana i druga bića. Što ćemo jesti?

Sve nam to govori da trebamo više poštovati i čuvati Zemlju. Nažalost, nauka i tehnika omogućile su čovjeku da ju može uništiti u kratkom roku, jer smo usporkos milijunima godina evolucije ostali majmuni.