Još malo astronomije
Jednom prilikom na facebooku postavljeno je ovakvo pitanje:
«Postoji nešto što me zaintrigiralo u vezi mjeseca,uzeti ćemo primjer danas: mjesec u Zg-u izlazi u 16:33 a zalazi sutra ujutro u 06:33 , dakle to je točno 14 sati koje će mjesec provesti na zagrebačkom horizontu. U ponedjeljak mjesec izlazi u 17:26 što znači samo 53 minute kasnije. AKO je zemlja okrugla i ako znamo da horizont koji možemo vidjeti sa bilo koje točke na zemlji iznosi 180 stupnjeva,to bi izgledalo kao krug sa tangentom koja dodiruje krug u točki na kojoj se nalazi promatrač,kako je moguće da mjesec duže putuje vremenski unutar našeg horizonta nego izvan njega kada znamo da je put koji mora proći da bi se ponovno pokazao puno duži od onoga koji on prelazi dok ga možemo promatrati ?????» Pitanje je postavljeno sa aspekta onoga što vidimo, tj. osjećaja da se Mjesec okrene oko Zemlje za jedan dan, a da Zemlja stoji na mjestu. Ako želimo odgovoriti na ovo pitanje prvo nam treba biti jasno da se Zemlja okrene oko svoje osi za jedan dan, a Mjesecu treba otprilike 29 dana da obiđe Zemlju. Postoje četiri vrste lunarnih mjeseci ovisno o trajanju: 1. Anomalistički – dužina vremena koja je potrebna Mjesecu da obiđe oko Zemlje, mjereno od jednog perigeja (najbliža tačka u orbiti prema Zemlji) do sljedećeg: 27 dana, 13 sati, 18 minuta, 37,4 sekundi. 2. Nodički – dužina vremena koje je potrebno Mjesecu da prođe kroz jednu od točaka (gdje siječe ravninu Zemljine putanje) i ponovo se vrati u tu točku: 27 dana, 5 sati, 5 minuta, 35,9 sekundi. 3. Zvjezdani – dužina vremena koje je potrebno Mjesecu da obiđe Zemlju, koristeći zvijezde kao referentnu točku: 27 dana, 7 sati, 43 minuta, 11,5 sekundi. 4. Sinodički – dužina vremena koje je potrebno Mjesecu da obiđe Zemlju, pomoću Sunca kao referentne točke (to jest, vrijeme proteklo između dva ista uzastopna odnosa prema Suncu – ide od mlađaka do mlađaka): 29 dana, 12 sati, 44 minuta, 2,7 sekundi. Sinodički mjesec je osnova mnogih kalendara i danas se koristi za podjelu godine. Mjesečeva putanja je eliptična, kao i Zemljina. Znamo da kružnica ima 360 stupnjeva. Zemlja dnevno prijeđe otprilike 1 stupanj na svom putu oko Sunca, a godina ima 365-366 dana. To je zato jer se Zemlja ne kreće po savršenoj kružnici nego po elipsi, tj. put koji prelazi je duži. Isto je i sa Mjesecom. Kako je cijeli svemir u stalnom kretanju, odnosno, ne postoji fiksna točka, ako želimo znati gdje će Mjesec izaći moramo kombinirati sve cikluse. Treba uzeti u obzir da se Mjesec okreće oko Zemlje, i da se zajedno sa Zemljom okreće oko Sunca i da se Zemlja okreće oko svoje osi. U svom kruženju oko Zemlje, Mjesec joj pokazuje uvijek istu stranu, što znači da se Mjesec ustvari polako rotira oko svoje osi i ta rotacija traje mjesec dana. Ako pogledamo nebo na Istoku, zimi, navečer oko 19 sati, vidjeti ćemo sazviježđe Orion. Njega je najlakše prepoznati po tri paralelne zvijezde (Orionov pojas - slike sa komentarima možete naći na http://ce-4.forumotion.com/t518-noano-nebo). Pogledajmo nebo tri sata kasnije vidjeti ćemo da je to zviježđe promijenilo svoj položaj. Zapanjujuće je koliko se brzo Zemlja okreće, a da mi ništa ne osjetimo. U periodu od travnja do rujna, zbog položaja Zemlje u odnosu na Sunce, zviježđe se može vidjeti samo po danu, odnosno ne može se vidjeti zbog Sunčeve svjetlosti. Ljudi na Zemlji, našeg intelektualnog razvoja, promatraju nebo već 25 tisuća godina. Odavno je poznato da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca, međutim svako malo, dolazi do uništavanja razvijenih civilizacija i knjiga. Ljudska vrsta je prisiljena stalno iznova otkrivati «toplu vodu». U velikom požaru stradala je aleksandrijska knjižnica, Mongoli su uništili mnoge biblioteke islamskih učenjaka, Španjolci su uništili civilizacije Južne Amerike, inkvizicija je palila knjige skupa sa znanstvenicima, nacisti su palili knjige, a sada Google želi preuzeti monopol na knjige. Pa je tako uništavana i literatura iz astrologije, zato je ona danas na niskim granama. Sve civilizacije su imale kalendare i mjerile su vrijeme. Sasvim je svejedno koju mjernu jedinicu se koristi, rezultat je uvijek isti. Bez obzira da li koristimo Sunčev ili Mjesečev kalendar, ili pak Venerin. Zapadnjački horoskop drži se Sunčevog kalendara, krug je podijeljen na 12 dijelova. Taj krug predstavlja Zemljinu putanju oko Sunca kroz svemir. Kada kažemo: «Sunce je u sazviježđu Strijelca», to je privid. Nama na Zemlji izgleda kao da se je Sunce pomaklo, ustvari se je Zemlja pomakla. Zviježđa su različite veličine, ali je krug podijeljen na dijelove od po 30 stupnjeva. Ti stupnjevi ne predstavljaju veličinu zviježđa, nego put na kojem se Zemlja nalazi otprilike 30 dana (Zemlja je uvijek nasuprot Suncu). Svejedno je na koliko dijelova ćemo podijeliti krug (pa postoji podjela na dekanate) i kako ćemo ih zvati. Radi se samo o tome koliko želimo biti precizni, koliko je naše znanje. Uopće ne stoje tvrdnje da je astrologija kvazi nauka koja se bazira na geocentričnom sustavu. Nijedna astrološka postavka nije ugrožena novim znanstvenim otkrićima. Oznake: astrologija |
Alan Leo - otac moderne astrologije
Alen Leo nije bio najbolji astrolog u povijesti, ali je važan iz jednostavnog razloga jer je bio popularan i danas ga se smatra ocem moderne astrologije. Popularnost je postigao uređujući vlastiti časopis i pišući jeftine priručnike iz astrologije prilagođene širokom čitateljstvu. Prema njegovim riječima namjera mu je bila ustanoviti duhovni i psihološki pristup astrologiji, usredotočujući se više na opis karaktera nego na prognozu. Ignorirao je fizička obilježja osobe i fokusirao se na osobnost. Upitno je koliko su njegove izjave iskrene i da li se samo radi o pokušaju izbjegavanja sudskih progona astrologa, čestih u to vrijeme.
Mnoge ideje koje je on zagovarao vuku porijeklo iz drugih izvora. Ideja da je Sunce centralno mjesto u horoskopu rođena je iz teozofske kozmologije i više autora je zagovaralo tu tezu koja potječe još iz prvog stoljeća prije nove ere. Ideja o izdavanju jeftinih publikacija također nije njegova. Osim što nije bio osobito originalan, nije bio ni osobito obrazovan, ali je imao zaleđe u brojnim suradnicima i ženinom nasljedstvu. Njegov doprinos astrološkoj znanosti je to što je astrologiju učinio dostupnom običnom čovjeku, ali joj je naštetio tako što je u svojim knjigama promicao tezu da je Sunce najvažnija točka u horoskopu i većina astrologa danas polazi od te teze. Ako znamo da Sunce prividno prijeđe 1° dnevno, za isto vrijeme Mjesec prijeđe 12°, a Ascendent se pomiče 1° svake četiri minute, logičan je zaključak da su Asc. i Mjesec važniji od Sunca, jer njihov položaj čini osobu jedinstvenom. U nastavku je skraćeni prijevod njegove biografije koju je napisala Kim Farnell, a članak je objavljen na web stranici http://www.skyscript.co.uk/Alan_Leo.html Alan Leo se smatra prvim modernim astrologom i priznat je među astrolozima širom svijeta. Rodio se kao William Frederick Allan u Westminsteru 07.08.1860. godine. Kada je Leo imao devet godina, njegov otac, bivši škotski vojnik, napustio je obitelj, a o njemu se brinula majka, članica stroge kršćanske sekte. Leov otac se nije mogao nositi sa životnim stilom koji je propisivala sekta, stalno u očekivanju drugog Kristovog dolaska, toliko da su zabranjivali članovima potpisivanje bilo kakve dugoročne obaveze, kao npr. ugovora o najmu. Leo je i sam napustio roditeljski dom čim je to bilo moguće. Već sa šesnaest godina obavljao je razne poslove, uz povremene periode nezaposlenosti. 1885. g. upoznao je Dr. Richardsona koji ga je naučio astrologiji, te mijenja ime u Alan Leo. Leo postaje član okultnog društva zvanog «Zvjezdano bratstvo» kojeg je vodio mistik John Thomas (Charubel). Svaki član društva imao je mistično ime izvedeno od astroloških signifikatora, numerologije i geomantije, Leo je bio poznat kao Agorel. To društvo je imalo članove širom svijeta i Leo je bio redovan pisac u časopisu bratstva, koji se zvao «The Occultist». 1888. g. susreće Fredericka Laceya (Aphorel), također člana bratstva, koji je bio slobodni zidar, skladatelj i svirač orgulja, te je uzgred budi rečeno vodio dvostruki život sa dvije žene i dva para djece. Lacey ga predstavlja Walteru Oldu (Sephariel) koji je bio teozof i član kruga Blavatsky. Leo je prihvatio teozofiju kao patka vodu, te se pridružio teozofskom društvu u svibnju 1890. g. Časopis «The Astrologer’s Magazine» pokrenuo je 21.11.1889. g. Leo je spomenuo svoj plan o časopisu Oldu, koji je požurio izdati svoj list «Fate and Fortune» mjesec dana ranije, a propao je nakon samo četiri broja. Privlačnost časopisa «AM» je bila u tome što je svakom novom pretplatniku obećan besplatan horoskop, pa su Leo i Lacey u prvoj godini izradili oko1.500 horoskopa. Leo je bio loše obrazovan u usporedbi sa svojim kolegama, sam je priznao da nije pročitao mnogo astroloških tekstova. Jedine knjige koje je Leo pročitao bile se Blavatskyna «Secret Doctrine» i Raphaelova «Guides». 1892. g. Ada Elizabeth Murray Phillips naručuje horoskop kojim je bila toliko oduševljena da je poželjela upoznati Lea, što se i dogodilo 1893.g. Ada, kasnije poznata kao Bessie Leo, bavila se hiromatijom i frenologijom. Na nesreću, Bessie je tada već bila zaručena za svog kolegu hiromanta, ali nastavila se dopisivati i susretati sa Leom. Vjenčali su se krajem 1895.g. te je Leo postao vegeterijanac i nepušač. U međuvremenu Laceyeve druge obaveze su dovele do toga da je napustio časopis 1894.g. Leo ga je nastavio izdavati istovremeno obavljajući posao trgovačkog putnika i predajući astrologiju i teozofiju. 1895. g. izrađeno je preko 4.000 horoskopa u sklopu pretplate. Iako astrološke usluge nisu bile predviđene, postale su neizbježne, što je bilo vrlo profitabilno. Leo je i dalje želio astrologe preobratiti na ideju o astrologiji kao duhovnoj znanosti i «AM» postaje «Modern Astrology» teozofski usmjerena publikacija. 1896. g. u Londonu Leo osniva «Astrological Society». Robert T. Cross (Raphael) postaje dopredsjednik, a H. S. Green blagajnik. Susreti su se dešavali svakog prvog petka u mjesecu i do kraja godine imali su stotinjak članova. Iako je teozofska astrologija imala mnogo sljedbenika među čitateljima srednje klase, a naročito ženama, drugi astrolozi su sve više negodovali što je Leov pristup bio više okultan i popularan, pa je npr. Cross istupio iz društva. 1898. g. postaje astrolog sa punim radnim vremenom, što je bilo riskantno jer je časopis privlačio nove pretplatnike jedva toliko da pokrije svoje troškove. Rješenje je došlo od Leovog činovnika koji je uočio da se u horoskopima često ponavlja isti tekst. Predložio je da se naprave predlošci koji će se spajati po potrebi. Tako je počela masovna proizvodnja horoskopa. Mnogi tekstovi korišteni u horoskopima su plagirani iz drugih izvora. Skoro sva zarada uložena je u izdavanje knjiga i jeftinih priručnika. 1902. g. Leo odstupa sa mjesta predsjednika «Astrological Society» i osniva «Society for Astrological Research» koje nije dugo trajalo. 1903. g. zapošljava devet djelatnika u uredima «Modern Astrology», koji su postali preopterećeni zbog komercijalizacije njihovog posla, te su pokrenuli jedini poznati štrajk astrologa u povijesti. Uskoro su zamijenjeni drugim djelatnicima. 1909. g. «Astrological society» već ima dvjestotinjak članova, međutim Leova pažnju usmjerena je prema sudu. Naime, vodio je spor sa Bessie oko prava na nasljedstvo od 80.000,00 ¤ od Bessienog oca, na kojeg je Leo nesumnjivo utjecao i dobio je parnicu. Kasnije te godine uputio se u Indiju, gdje se pridružio tadašnjoj predsjednici teozofskog društva Annie Besant u Madrasu. Nakon povratka u London pokazan mu je članak koji je izašao u časopisu «Truth» u kojem se izvještava o popularnosti horoskopa i sugerira se da bi se zakon trebao pozabaviti tom temom. To ga je navelo da u sljedećem «MA» oglasi kraj jeftinih horoskopa. 1911. g. ponovno putuje u Indiju sa Annie Besant i Krishnamurtijem gdje postaju članovi nove teozofske organizacije «The Order of the Star in the East». Njegov sljedeći projekt je utemeljenje «Astrological Institute» 1912. g. Od tada je sve krenulo nizbrdo. Charles Carter, čiji pogledi su predstavljali mišljenje mnogih astrologa, opisao je Leovu knjigu «Esoteric Astrology» kao obimno djelo koje ne sadrži doslovno ništa vrijedno čitanja. Uvijek su postojale dvojbe oko zakonitosti prakticiranja astrologije, čega je Leo bio svjestan. Do 1912. g. broj profesionalni proricatelja u Londonu je naglo narastao, procjenjuje se na od šesto do sedamsto. Gradska policija odredila je da proricatelji svih vrsta moraju ukloniti sa svojih pločica na vratima i u oglasima riječi kao što su gledanje u dlan, astrologija, vidovitost i sl. Zadnji veliki proces protiv astrologa bio je protiv Alana Lea u travnju 1914. g. Slučaj je bio praćen velikom medijskom pažnjom. Optužen je za proricanje dvojici gospode, od koji je jedan bilo policajac koji se je lažno predstavio i tražio popis naknada za horoskope. Međutim Leo je bio dovoljno lukav, te mu je poslao pismo i knjižicu sa naslovom «Stars and How to Read Them», a kada je ovaj naručio horoskop za 10 šilinga, poslao mu je knjigu «Delineation of Nativity» sa savjetom da prouči i druge njegove knjige «The Key to Your Own Nativity» ili «The Progressed Horoscope». Za dio pisma koji se odnosio na predviđanje budućnosti, dokazalo se da je poslano kada je Leo bio u inozemstvu i nije ga mogao napisati. Optužbe su odbačene. Tijekom 1915. g. Leo je napisao ili pomogao u pisanju oko tridesetak astroloških knjiga. Utemeljio je «Astrological Lodge of Theozophical Society» koje još postoji, prema Charlesu Carteru, da bi se Bessie imala čime baviti. 1917. g. ponovno je pozvan na sud pod optužbom za vidovnjaštvo. Slučaj je bio vrlo sličan prethodnome, ali ovaj put je malo ozbiljnije pripremljen. Leo se branio time da njegove prognoze samo pokazuju tendencije i da se ne bi trebale smatrati proricanjem. To objašnjenje bi prošlo da nije bilo jedne rečenice: « Tada bi smrt mogla izazvati žalost u vašoj obitelji». Iako je osuđen na kaznu od 30,00 ¤, što bi danas vrijedilo oko 1.000,00 ¤, može se reći da je dobro prošao. Maksimalna kazna za taj prekršaj bila je tri mjeseca robije sa prisilnim radom. Umro je 30.08.1917. od izljeva krvi u mozak. Mnogi njegovi sljedbenici su okrivljavali sudski proces kao uzrok smrti i vlast kao ubojicu. Bessie je živjela do 1931. g. i nastavila izdavati «MA» uz pomoć astrologa kao što je bila Vivien Robson. Oznake: astrologija |
| < | studeni, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv