Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
subota, 29.01.2022.
Zastavoslovlje
Francuske kolonije u Africi - Francusko kolonijalno carstvo
Francuska kolonizacija Afrike započela je u 17. stoljeću uspostavom trgovačkih postaja na obali današnjeg Senegala.
Iz Senegala francuski se utjecaj proširio na unutrašnjost kontinenta osobito tijekom druge polovice 19. stoljeća.
Do kraja Prvog svjetskog rata francusko kolonijalno carstvo u kontinentalnoj Africi ustrojeno je u dvije federacije: Francusku Zapadnu Afriku (osam kolonija i jedan mandatni teritorij) i Francusku Ekvatorijalnu Afriku (četiri kolonije i jedan mandatni teritorij).
Francuska Zapadna Afrika (fra. Afrique-Occidentale francaise , AOF) bila je federacija osam francuskih kolonijalnih teritorija u Africi (Mauritanija, Senegal, Francuski Sudan (danas Mali), Francuska Gvineja (danas Gvineja), Obala Slonovače, Gornja Volta (danas Burkina Faso), Dahomej (danas Benin) i Niger.
Senegal je stekao neovisnost 20. kolovoza 1960., kada se odvojio od Malijske federacije i samostalno postao neovisna država.
Grboslovlje (heraldika) i zastavoslovlje (veksilologija) Senegala su slijedeći: Grb se sastoji od štita nabijenog lavom na lijevoj polovici (grboslovno desno) i stabla baobaba na desnoj (grboslovno lijevo), okruženog palminim granama i na vrhu sa zelenom zvijezdom pet krakova.
Zastava Senegala je u panafričkim bojama okomitih stupova (crveno-žuto-zeleno) sa zelenom zvijezdom u sredini (zvijezda na grbu identična je onoj na zastavi Senegala) žutog stupa.
Zelena zvijezda aludira na islam, vjeru koju prakticira 94% stanovništva Senegala, ali moguće je da je ona (zvijezda) religiozni simbol 'Serer' (Yoonir) koji je kao vjerski i kulturni simbol rabio narod Serer u Senegalu, Gambiji i Mauritaniji (mnogo prije prodora islama u regiju Senegambije).
Lav simbolizira snagu i predstavlja sjevernu senegalsku etničku skupinu koja čini većinu stanovništva. Povijesno gledano lav je bio simbol moći za senegalske kraljeve prije nego što su Francuzi kolonizirali Senegal.
Stablo drva baobaba je simbol teritorija Senegala (skupine stoljetnih stabala baobaba središte su mnogih starih senegalskih sela), a to drvo igra važnu ulogu u seljačkom gospodarstvu jer daje vrijedne plodove i lišće koje se koristi kao lisnato povrće.
| < | siječanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!