Borbeni zrakoplovi – napadači A (jurišnici)
Borbeni zrakoplovi kategorije A zapravo su pravi napadači (jurišnici), a svojim dizajnom i drugim borbenim značajkama vrlo su slični zrakoplovima kategorije F (lovci-presretači). Dakle, napadački borbeni zrakoplovi svrstani u kategoriju A, kao takvi zasebni postoje samo u ratnom zrakoplovstvu SAD.
Ostala svjetska ratna zrakoplovstva ovu kategoriju zrakoplova svrstavaju pod lovačko-bombardersku (laki bombarderi napadači) ili u zrakoplovstvo za blisku zračnu potporu. Dakle, zrakoplovi kategorije A razlikuju se od zrakoplova kategorije F po namjeni, odnosno po primarnoj zadaći: napad na protivničke ciljeve na zemlji (moru) s većom preciznošću od zrakoplova kategorije B (bombardera).
Jednostavnije i možda konkretno napisano: napadači (jurišnici) napadaju oklopljene zemaljske i morske ciljeve (tenkovi i ratni brodovi), teško (duboko) utvrđeno (ukopano) pješaštvo, protivničke protu-zračne (topničke i raketne) paljbene položaje ili druge strateške ciljeve protivnika.
Već tijekom Drugog svjetskog rata pojavili su se zrakoplovi kategorije A (napadači i jurišnici), međutim, u to doba svrstavani su u potkategorije lovaca-bombardera (lakih bombardera) ili obrušavajućih bombardera (Ju-87 Štuka, Il-2 Iljušin, P-51 Mustang, Mk-V Spitfire ...) Prvai procvat jurišnici doživljavaju nakon Korejskog, a poglavito nakon Vijetnamskog rata.
Američko (SAD, USAF) ratno zrakoplovstvo razvilo je cijeli niz napadačkih A borbenih zrakoplova (A-1 Skyrider, A-2 Savage, A-3 Skywarrior, A-4 Skyhawk, A-5 Vigilante, A-6 Intruder, A-7 Corsair, A-8 Harrir, A-9 prototip Thunderbolt, A-10 Thunderbolt)
napadački borbeni zrakoplov A-10 Thunderbolt II (Warthog)
Naravno razvijane i razvijene su mnoge inačice ovih zrakoplova, pa tako su razvijeni i EA-6B Prowler kao elektroničko-jurišna potkategorija, ili AV-8B Harrier II kao palubni zrakoplov s vertikalnim uzlijetanjem ... Od svih tih inačica najdalje je razvijen A-10 Thunderbolt s inačicom A-10 Thunderbolt II Warthog.
Dakako razvijene su i inačice presretača-napadača poput FA-15 Strike Eagle iz četvrte 'plus' generacije presretača F-15 Eagle, ili pak F-35 Lightning II iz pete generacije presretača. Drugo moćno i veliko ratno zrakoplovstvo (Rusija) također razvija napadače, ali ih oni kategoriziraju pod lovce-bombardere (Su-25 Frogfoot, Su-30 Flanker C ... MiG-21 Fishbed, MiG-27 Flogger ...)
Borbeni zrakoplovi – presretači F (lovci, borci)
Glede svog dizajna, brzine i oružja borbeni zrakoplovi kategorije F (presretač, borac) predstavljaju najuzbudljivije vojne zrakoplove. Njihova evolucija i generacijski razvoj najbrži su kroz vojnu povijest. Tako je od kraja Drugog svjetskog rata (kada su se pojavili 'mlazni zrakoplovi') do danas poznato šest generacija zrakoplova kategorije F.
Temeljna zadaća presretača (F) je borba s drugim (protivničkim) zrakoplovima, odnosno, borba za prevlast u zračnom prostoru iznad kopnene (morske) bojišnice. Sekundarna zadaća pak je presretanje protivničkih zrakoplova kategorije A (napadači), B (bombarderi), C (prijevoznih), E (elektroničkih), K (tankera), O (motrilačkih), P (ophodnih), R (izvidničkih), S (mornaričkih) i U (špijunskih).
Glavne značajke presretača F su velike brzine, laka upravljivost, male veličine i cijeli 'arsenal' oružja (strojnice, topovi, rakete, bombe ...). Obično su jednosjedi (jedan pilot), ali postoje i dvosjedi, a danas su najmoderniji oni pete generacije (F-22 Raptor, F-35 Lightning, J-20 Chengdu, J-31 Shenyang, Sukhoi Su-50/57 FA, MiG-P1.44 Flatpack ...)
Na kraju za one koji to nisu znali: Zašto NATO naziv za ruske presretače uvijek počinje sa slovom F ( MiG-17 Fresco, MiG-19 Farmer, MiG-21 Fishbed, MiG-23 Flogger, MiG-25 Foxbat, MiG-27 Flogger D, MiG-29 Fulcrum, MiG-31 Foxhound ... Su-17 Fitter, Su-25 Flanker, Su-30 Flanker C, Su-34 Fullback, Su-35 Flanker E ...) jer prvo početno slovo tog naziva je F 'Fighter' (presretač, borac).
Ratni zrakoplovi – ubojiti vladari neba
Definirati ratni zrakoplov izuzetno je komplicirano, možda je bolje rabiti pojam 'vojni zrakoplov', ali i tu je kod definiranja samoga pojma opet zamršeno i komplicirano. Naime pod pojmom vojnog zrakoplova trebao bi biti zrakoplov koji je vidljivo i lako uočljivo označen vojnim oznakama (rondelima), a njime bi trebao upravljati vojni pilot časnik.
Međutim, svaki zrakoplov može postati 'ratni' te istodobno s njim ne treba upravljati vojna osoba (časnik). Naime, vojni zrakoplovi dijele se na borbene i neborbene. Stoga su borbeni vojni zrakoplovi opremljeni i naoružani, a samim time i dizajnirani za uništavanje protivničke (neprijateljske) borbene i neborbene tehnike koja služi u ratne svrhe.
Dakle, vojni neborbeni zrakoplovi zapravo izgledaju kao civilni (komercijalni) zrakoplovi te imaju naoružanje za obranu. U terorističkim djelovanjima teroristi civilni zrakoplov rabe kao oružje, a to pak vojni zrakoplovi registriraju kao prijetnju i taj zrakoplov smatraju protivničkim.
Slično kao i kod vojnih brodova, tako je i kod vojnih zrakoplova, civilni brod mora poslušati naredbe vojnog nakon upozoravajućeg hica ispred pramca. Civilni zrakoplov pak nakon manevra vojnog zrakoplova (bočno naginjanje s prikazom potkrilnih nosača oružja) mora poslušati naredbe vojnog zrakoplova.
Dakako, kod vojnih zrakoplova 'stealth' tehnologije oružje je smješteno u samom trupu zrakoplova i nevidljivo je pilotu civilnog zrakoplova, pa vojni zrakoplovi 'stealth' tehnologije rabe manevar 'bočnog desnog približavanja' gdje prilaze pilotu civilnog zrakoplova s njegove lijeve strane (bilo približavanjem, podizanjem ili spuštanjem u razinu).
Brzi napadački brod - brzi ophodni brod
Dok su u prošlosti zemlje zapadne Europe i Amerike imale naglasak na izgradnji teško naoružanih brodova, danas, sva europska i američka, ali i svjetska brodogradilišta preorijentirana su na naglasak izgradnje brzih ophodnih (patrolnih) brodova.
Dakle, tendencija je takva u kojoj se traži ratni brod višestruke namjene (ovdje se radi o civilno-vojnoj višestrukoj namjeni), odnosno, traže se platforme i plovne jedinice koje će biti istodobno sposobne za napad, obranu, ali i traganje te spašavanje. To je nova zora brzih ophodnih brodova.
Ophodni brod je ratni brod koji je lako naoružan (topovima malih kalibara i strojnicama), malih istisnina i vrlo velike brzine i mobilnosti. Prema klasifikaciji to su brodovi za djelovanje u 'smeđim' (uz obalu IPV) i 'plavim' (van obale OPV) vodama. Takvi brodovi mogu se nalaziti u sastavu lučkih kapetanija, policije, obalne straže ili ratne mornarice.
obalni ophodni brodovi Obalne straže RH
U Republici Hrvatskoj ti brodovi nalaze se u sastavu obalne straže koja je u ustroju Hrvatske ratne mornarice. U odnosu na brodove flotile ratne mornarice, brodovi obalne straže imaju i policijske ovlasti. U sastavu Hrvatske obalne straže nalaze se četiri OOB klase Mirna (oznaka HRS OB-1 Novigrad, HRS OB-2 Šolta, HRS OB-3 Cavtat i HRS OB-4 Hrvatska Kostajnica).
'Novogradnja 540' novi hrvatski obalni ophodni brod (OOB)
Kako su ovi brodovi građeni s namjenom zaštite većih ratnih brodova (ophodni čamci OČ), a njihova današnja zadaća proširena je i na zaštitu suverenih prava i provedbu jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epi-kontinentalnom pojasu i na otvorenu moru, te potporu lučkim kapetanijama u provođenju zakona i drugih propisa iz njezine nadležnosti u obalnom moru Republike Hrvatske, ali i potporu Hrvatskoj pomorskoj policiji u nadzoru državne granice na moru, pojavila se i potreba za novim ophodnim brodom.
Iako je prvi od pet takvih brodova porinut i još uvijek nosi naziv 'Novogradnja 540', zorno je da će u skoro vrijeme ti novi OOB zamijeniti zastarjele postojeće ophodne brodove Hrvatske obalne straže.
samo za mene (Oči u Oči)
Brzi napadački brod – raketna topovnjača
Brzi napadački brodovi (FAC) vrsta su ratnih brodova čija se istisnina obično kreće od 50 do 400 tona, a brzina od 25 do 50 čvorova. To su izuzetno brzi, mali, ali vrlo okretni i pokretljivi (mobilni) ratni brodovi naoružani topovima malih kalibara, strojnicama te protu-brodskim raketama, dubinskim bombama ili torpedima.
ratni brodovi HRM
Ponekad se ti mali brzi napadački brodovi svrstavaju u rang korveta, ali zapravo oni su sasvim sigurno 'priča za sebe' i zaslužuju imati svoju klasifikaciju. Najčešće djeluju vrlo blizu kopna (obale), a posebno su opasni za velike ratne brodove koji se približe kopnu. Znatno su jeftiniji od korveta i ostalih ratnih brodova, lako ih se održava, pa ih stoga preferiraju manje ratne mornarice, ali ih u svojim sastavima imaju i najveće ratne mornarice svijeta.
bojno gađanje hrvatskih RTOP klase 'Kralj' (Krešimir i Zvonimir)
Jedan od takvih ratnih brodova je i raketna topovnjača (RTOP hrvatski ili PGM). Hrvatska ratna mornarica u svom sastavu ima pet raketnih topovnjača: jednu klase 'Končar' (RTOP – 21 Šibenik), dvije klase 'Kralj' (RTOP – 11 Krešimir i RTOP – 12 Zvonimir) te dvije klase 'Helsinki' (RTOP – 41 Vukovar i RTOP – 42 Dubrovnik).
vježba HRM s bojnim gađanjima
Svih pet raketnih topovnjača naoružano je protu-brodskim raketama (RBS-15), a topovnjače su glavna udarna moć Flotile HRM ustrojene u divizijun za površinsko djelovanje.
Hrvatski mornari (Klapa Sv Juraj HRM) pjevaju za moju dušu
Podmornica – opasnost iz dubine
Podmornica je ratni brod koji je namijenjen i opremljen za bojno djelovanje ispod površne mora, ali i na površini mora protiv protivničkih površinskih brodova, ali i podmornica.
Ljudska zamisao (ideja) o 'nečemu', što će ploviti površinom i roniti ispod površine, od pamtivijeka opsjedala je znanstvenike, ali i mnoge moreplovce, pa tako i časnike ratnih mornarica, Tako je bilo i s francuskim admiralom Salaüna koji je 20. siječnja 1920. zamijenio admirala Ronar'cha na dužnosti Načelnika stožera francuske ratne mornarice.
Naime, Francuskoj je nužno bilo potrebito plovilo koje će topovima štititi obale, istodobno pratiti brodove koji dolaze iz kolonija, ali i iznenada napadati protivničke brodove i obalu.
Tako je osmišljen projekt kodno nazvan 'Projekt Q5' koji je službeno predstavljen 14. svibnja 1926. godine. Tim projektom trebalo je izgraditi 'podmornicu-kruzera', odnosno podmornicu 'podvodnu krstaricu', opremljenu i naoružanu s jednim vodootpornim dvocijevnim turet-topom kalibra 203 mm, dva protuzrakoplovna topa kalibra 37 mm, osam torpednih cijevi s torpedima kalibra 550 i 400 mm.
Temeljna zadaća podmornica, u samom početku, bila je vođenje podmorničkog rata u kojem podmornice samostalno, ili u sudjelovanju s površinskim ratnim brodovima, te zrakoplovstvom napadaju protivničke trgovačke brodove (nikako putničke brodove – to ne priliči ratnoj mornarici i to je ratni zločin), a u današnje vrijeme i napad na protivničke vojne objekte na kopnu (nikako gradove i druge civilne ili kulturne objekte, jer to nema nikakvog smisla), a poradi slabljenja ili rušenja vojne i ekonomske moći i sposobnosti protivnika.
Podmornice su opremljene i naoružane klasičnim raketnim, ali i nuklearnim oružjem, podvodnim minama i torpedima, a mogu poslužiti i za prevoženje manjih desanata (podvodni diverzanti ronitelji) ili pak opskrbu, te časnika za navođenje i vezu. Pogodne su i za sve vrste izviđanja, te iznenadne prepade i napade na protivničke luke i sidrišta (džepne podmornice).
ruska SSBN 'Tajfun' (NATO) 'Akula' klasa
Današnje moderne podmornice vrlo su moćni protivnici, tajnoviti grabežljivci iz dubina, a mogu se podijeliti u dvije skupine: napadne (jurišne) podmornice (SSN) i
nuklearno-balističke napadne podmornice (SSBN). Ove prve SSN, mogu se nazvati i 'lovci-ubojice' površinskih brodova jer to su podmornice prvotno namijenjene borbi protiv površinskih i podvodnih plovnih jedinica. Njihova sekundarna zadaća je napada na kopnene ciljeve.
U odnosu na SSBN podmornice SSN manjih su protežnosti, boljih akustičkih svojstava, superiornijih manevarskih sposobnosti i posjeduju daleko snažnije konvencionalno naoružanje što im onda i s pravom daje nadimak 'lovaca-ubojice'.
USS SSBN (SSGN) 'Ohio' klasa
One druge SSBN, pak su jednostavno platforme za lansiranje balističkih projektila s nuklearnim bojevim glavama, a u zavisnosti od klase, pojedine SSBN podmornice mogu posjedovati preko stotinu bojevih glava, stravične razorne moći i sposobnosti nanošenja strateških udara iz bilo koje lokacije na Zemlji - bilo s površine mora (oceana) ili duboko pod vodom.
Nosači zrakoplova – plutajuća vojna zračna baza
Nosači zrakoplova najveći su kapitalni brodovi svake flote i jednostavno simbol su vojne moći. Zadaća nosača zrakoplova je 'isporuka' bojne tehnike na bojište bez prevelikih uplitanja u teritorijalna mora i traženja dozvola zemlje domaćina.
Jednostavno napisano to su ratni brodovi opremljeni ravnom palubom koja omogućuje slijetanje i uzlijetanje ratnih zrakoplova. Pored opreme potrebne za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova ispod palube u više razina nalaze se spremišta (hangari) za zrakoplove, naoružanje, opremu, gorivo, postrojenja za dizanje i spuštanje zrakoplova, radionice za popravak zrakoplova, motora i sustava, kao i prostorije za smještaj letačkog i tehničkog osoblja.
Prema tipu i namjeni nosači zrakoplova (CV) dijele se na super-nosače (CVB), flotne (CVA), lake (CVL) i eskortne (prateće) (CVE). Ako nosač zrakoplova ima nuklearni pogon u svoj naziv dobiva N (CVN) te registarski broj.
'slow motion' samo za mene
Praskozorje nosača zrakoplova (CV) počinje tijekom Drugog svjetskog rata. Kako i zašto su tijekom japanskog napada na Pearl Harbor teško oštećene sve plovne divizije (bojnih brodova i krstarica) američke Pacifičke flote osim dvije divizije nosača (1. divizija: USS Lexington CV-2, USS Saratoga CV-3 i 2. divizija: USS Enterprise CV-6) još uvijek 'golica maštu'.
No, bilo kako da bilo, nosači zrakoplova danas su doista simboli vojne moći na moru. Moderni nosači zrakoplova moraju udovoljiti potrebama borbenih zrakoplova koje prevoze, vrsti i količini naoružanja koju moraju imati za vlastituobranu, zaštiti, te manevarskim i pomorskim osobinama.
zanimljivi i originalni 'potezi' 'žutog' (shootera) časnika za lansiranje zrakoplova gdje skreće pozornost svih ostalih časnika, a posebice pilota na sebe s porukom za lansiranje
Oklopnjače – krstarice i bojni kruzeri
Kod ratnih brodova svrstanih, po staroj klasifikaciji, u – oklopnjače, podrazumijevalo se da su to zapravo svi ratni brodovi koji na sebi (na trupu broda) imaju ugrađeni oklop za zaštitu od granata obalskog i brodskog topništva.
Iako su se prve oklopnjače (brodovi-kornjače) pojavile u Koreji tijekom imjinskog rata (16. stoljeće), pa zatim tijekom krimskog rata gdje su turski linijski brodovi pretrpjeli katastrofalne štete i strašne gubitke mornara od ruskog obalskog topništva, te tijekom Američkog građanskog rata gdje su se prvi put tijekom bitaka sudarile oklopnjače USS Monitor i CSS Virginia) s jedne i druge strane, sve je to samo bila neka vrste uvertire u pojavu 'pravih' oklopnjača – bojnih kruzera i krstarica.
Kasnije, će se razviti još jedna klasa brodova po uzoru na USS Monitor te će i po njemu dobiti naziv – monitor. Monitori su zapravo bili mali oklopljeni brodovi, male istisnine i malih radijusa djelovanja. Ratnim mornaricama trebalo je nešto puno veće, jače i većeg radijusa djelovanja – tada počinje praskozorje bojnih kruzera i krstarica.
Krstarica je vrsta ratnog broda koji je oklopljen, brz i snažno naoružan, a zadaća mu je slična fregati – ophodnje, zaštita plovnih sastava i borba s piratima i gusarima. Duže vrijeme krstarice su svrstavane u srednju klasu ratnih brodova, dok su laku nižu klasu činile torpiljerke (T), a onda se pojavio oklopljeni kruzer (AC).
Oklopljeni kruzer (AC) bila je zapravo prva zaštićena (oklopom) krstarica. Dok su krstarice, u zavisnosti od naoružanja, krenule u podjelu na lake (CL) i teške (CA) krstarice, oklopljeni kruzer (AC) postao je bojni kruzer (CB).
Tako su bojni kruzeri polako počeli nalikovati nekakvim 'hibridima' bojnih brodova, odnosno, na račun oklopa (slabijeg) dobila se veća brzina i bolja manevarska sposobnost ratnog broda. Pojavom zrakoplova nad morima krstarice dobivaju snažno protuzrakoplovno naoružanje, pa tada imamo i protuzrakoplovne krstarice (CLAA).
Pojavom projektila (raketa) krstarice dobivaju raketno naoružanje, pa od tog trenutka imamo i raketne krstarice (lake CG i teške CAG). Danas krstarice imaju jedino još američka i ruska ratna mornarica.
američka raketna krstarica USS Bunker Hill CG-52 klasa Ticonderoga
ruski bojni kruzer Petar Veliki klasa 'Kirov'
Bojni brod – najveći, najotporniji i najnaoružaniji ratni brod
Bojni brod je vrsta ratnog broda izvanrednih napadajnih i obrambenih sposobnosti. To je najveći, najotporniji (oklop preko 400 mm) i teško naoružani ratni brod topništvom velikih brodskih kalibara (preko 201 mm), odnosno, to je impresivna ratna plovna jedinica najjačega tipa.
Bojni brod je nekoć bio okosnica, temelj ili jezgra ratnih mornarica. Poslije Drugog svjetskog rata, pojavom krstarećih raketa i brzih napadajnih ratnih brodova, uloga i uporaba bojnih brodova polako jenjava, te bojni brodovi imaju sve manju ulogu u mornaricama velikih sila u 21. stoljeću.
Posljednji bojni brod 'umirovljen' (usidren) je 2012., a radi se o američkom ratnom bojnom brodu klase Iowa (USS Iowa BB-61) koji je pretvoren u brod-muzej. Naime, bojni brodovi izgubili su utrku s nosačima zrakoplova koji danas čine jezgro svih velikih ratnih mornarica.
IMS Yamato BB hrabro vodi svoju flotu
Posljednji i najveći bojni brod IMS Yamato potopljen je od američkih ratnih zrakoplova koji su polijetali s nosača zrakoplova. Nekakvi prvi prethodnici strašnih bojnih brodova bili su drednoti (neustrašivi) ratni brodovi koji su prvi tijekom rata nosili brodske topove kalibra 305 mm. Bili su to impresivni i vrlo moćni ratni brodovi.
hrabra obrana posade japanskog BB Yamato
Njemački nazivi 'džepni bojni brod' bila je samo vojnička mjera prikrivanja (KMS Deutschland, KMS Admiral Scheer i KMS Admiral Graf Spee) koje su Nijemci svrstavali u krstarice (oklopnjače) i bojne kruzere, a zapravo su bili pravi bojni brodovi.
Bilo kako da bilo, bojni brodovi doista su bili impresivni i strašni ratni brodovi koji su kratko i hrabro plovili morima, ali su sigurno ušli u povijest ratnih brodova, pa se tako i čin poručnika bojnog broda (OF-2) koji odgovara činu satnika, te čin kapetana bojnog broda (OF-5) koji odgovara činu brigadira još i danas koristi u mnogim ratnim mornaricama.
za sve hrabre mornare i pilote što moru zavjet su dali
Razarač – vođa flotile
Prije nego krenem na razarače objasnit ću malo izraz 'flotila'. Dakle, flotila je doslovno izraz za malu flotu, odnosno flotila je formacija ratnih brodova iste klase i veličine manjih plovnih sastava (flotila razarača, flotila fregata, flotila topovnjača ...) dok se za veće plovne sastave rabi formacija naziva eskadra (eskadra krstarica, eskadra bojnih brodova, eskadra nosača zrakoplova ...).
Flotila može biti u sastavu flote koja je opet pojam kojim se označava cjelokupno ratno brodovlje (može se rabiti i za civilno brodovlje poput – trgovačka flota), ali flotila može djelovati i sama. Hrvatska ratna mornarica danas u ustroju ima flotilu i obalnu stražu. Neke mornarice pojam flotile rabe i za riječne ratne brodove – riječna ratna flotila.
francuski razarač (fregata DL) Horizon klase
No, dobro. Dakle, razarač je brzi višenamjenski ratni brod za borbu protiv ratnih i trgovačkih brodova, podmornica, zrakoplova, lakih pomorskih snaga i objekata na obali. Temeljna zadaća mu je obrana većih ratnih brodova (nosača zrakoplova) ili kapitalnih brodova tijekom plovidbe, u pomorskom boju ili na sidrištima. Napada protivničke pomorske baze i druge mornaričke infrastrukture.
No, razarači mogu biti poslani i u izvide plovnih putova, pretrage većih morskih područja ili pak u napad na protivničke kopnene snage koje se nalaze u obalnom pojasu. Ponekad se može uporabiti i za prijevoz mornaričkih desanata te za vatrenu potporu tijekom iskrcavanja desanata mornaričkog pješaštva.
Razarač je naoružan cijelim nizom raznog naoružanja: topničkim (manji i srednji kalibri topova), torpednim, raketnim, proturaketnim, protupodmorničkim, protudiverzantskim, te helikopterima i uređajima za elektroničku i protuelektroničku borbu. Neki od razarača naoružani su i nuklearnim oružjem.
U početku pojave i razvoja razarača kao ratnog broda namjena mu je bila borba s protivničkim torpiljerkama (brzi torpedni brodovi), potom su se pojavile podmornice, pa se razarač uključio i u borbu s njima, te ubrzo postao vrlo opasan protivnik podmornica. Tijekom pojave 'krstaričkog rata' razarač (D) se počinje razvijati u dva smjera – eskortni razarač (DE) i flotni razarač (DDE).
Danas ulogu flotnih razarača preuzimaju fregate (F), pa ih neke od ratnih mornarica svrstavaju u klasifikacije razarača (DL). Stalno 'dodavanje' naoružanja i opreme na razarač tražilo je i preinake na njegovom trupu, pa je on danas po svojoj istisnini (tonaži) nadmašio i potpuno 'izbacio iz igre' nekadašnje krstarice.
Današnje dalekometne rakete tipa 'brod-brod' i rakete tipa 'brod-obala' krstarice nikada nisu nosile, pa ih je razarač lako potisnuo i zamijenio te postao najveći ratni brod mnogih današnjih ratnih mornarica (od razarača danas je veći i po vatrenoj moći jači samo nosač zrakoplova CV).
HMS Dauntless D33 (Tip 45 razarač - Daring klasa)
Fregata – kapitalni ratni brod
Fregata je veći ratni brod od korvete, slabije je naoružan od bojnog broda, ali je istodobno puno brži i više 'agilniji' od teškog bojnog broda. Fregata je brod koji je najviše 'lutao' tijekom klasifikacije u svakoj ratnoj mornarici, a u jednom trenutku potpuno je i nakratko nestao iz uporabe (19. stoljeće).
Neime, kako zapravo predstavlja ratni brod srednje veličine u 18. stoljeću fregata je zapravo brzi ratni jedrenjak koji je bio manji od linijskog broda, ali veći od korvete. Fregata je (u doba jedrenjaka) bila i ostala (još i danas) najbolji brod za borbu s gusarima i piratima. Fregata je oduvijek vrlo hitra, okretna i dovoljno snažna i naoružana za dugotrajne ophodnje, ali i progone na oceanu.
U doba 'krstaričkih ratova' služila je nasilno prisvajanje (uzorpiranje) protivničkih trgovačkih brodova i tereta, a na tom piratskom poslu ubrzo fregatu zamjenjuje krstarica. Tijekom Drugog svjetskog rata fregata se žestoko bori s podmornicama i uporno štiti civilne konvoje, pa se u jednom trenutku približila po vatrenoj moći i samim opasnim razaračima.
Danas su fregate vrlo moderni ratni brodovi, cjelokupno naoružanje smješteno je oko glavnog trupa broda i nosi razno strojničko, topničko i raketno naoružanje. Namjena fregate je uloga pratećeg (eskortnog) broda, ali i broda za vatrenu potporu iskrcanim snagama na kopno (obalu). Fregate su danas okosnica mnogih ratnih mornarica i doista su kapitalni brodovi u tim mornaricama.
Drugi čin po redu tablice činova je poručnik fregate i odgovara natporučniku u kopnenoj vojsci, a kod viših činova to je kapetan fregate koji pak odgovara činu pukovnika u HKoV – u. Lako se raspoznaje po slovu F koje nosi uz registracijski broj.
Korveta – najmanji ratni brod
Korveta je u pravom smislu riječi mali ratni brod izuzetno dobrih manevarskih sposobnosti, naoružan brodskim topovima malog i srednjeg kalibra (najčešće su to topovi kalibra do 76 mm, rijetko kada veći, ali nikada veći od 100 mm), zatim strojnicama (rotirajućim) tipa 'gatling' i protu-brodskim raketama.
Korvete su obično istisnine od 500 do 2000 tona, a ponekad i do 3000 tona, ali to se onda već može svrstati i pod manju fregatu. Sam pojam riječi korveta najvjerojatnije vuče svoje podrijetlo od nizozemske riječi 'corf' što bi označavalo mali brod, ili pak od latinske riječi 'korbis' što znači košara.
Temeljna zadaća korvete je zaštita manjim ophodnim (patrolnim) brodovima ili pak eskort (pratnja) manjim konvojima brodova. Prvi mornarički časnički čin iz tablice OF-1 naziva se poručnik korvete i u rangu je s činom poručnika kopnene vojske OSRH.
Kako prepoznati korvetu: izuzetno je brza i nosi obvezno uz registarski broj slovo 'K'.
korveta (stealth) klasa 'Visby' (GHOST)
Oni koji ne raspoznaju brodove lako korvetu mogu zamijeniti s brzim obalskim borbenim brodovima (LCS), no, nisu pogriješili i ti brodovi pripadaju klasi korvete, a jedan od takvih je i USS Freedom, (SILENT HUNTER KILLER).
obalski borbeni brod klasa 'Freedom'
Ratni brodovi - uvod
Ratni brod (uključujući i podmornicu) je plovni objekt, kojim zapovijeda vojna osoba (časnik), cijela posada ratnog broda sastavljena je od vojnih osoba (časnika, dočasnika i mornara) koje podliježu vojnoj vojničkoj stezi, a na brodu se stalno vije pored državne i ratna zastava. Jednostavno zapisano: mora se razlikovati od civilnog broda i zorno pokazivati naoružanje koje je spreman uporabiti.
'Kraljica mora' Hrvatski mornari
Ratni brod izgrađen je i konstruiran za obavljanje vojnih zadaća, prvenstveno za borbena djelovanja (borbeni brodovi), ali i za druge vojne neborbene potrebe (pomoćni brodovi i specijalni brodovi). Ratni brod uobičajeno je izgrađen na potpuno drugačiji način od trgovačkih i putničkih brodova.
Dakle, prije svega, ratni brod je naoružan i osposobljen pretrpjeti puno veću štetu od trgovačkog (civilnog) broda. Ratni brod je obično brži i pokretljiviji od civilnog. Civilni (trgovački) brod naoružan za vlastitu obranu nema pravni položaj ratnog broda i ne smije se nikada upuštati u pokušaj sukoba s ratnim brodom.
Svaki pokušaj ili prijetnja silom, s trgovačkog (civilnog) broda, upućena prema ratnom brodu civilni brod stavlja u objekt napada ratnog broda, ali isto tako ratni brod nikada ne smije direktno gađati civilni brod, no, ograničena uporaba prijetnje silom (pucanj ispred pramca civilnom brodu) dozvoljena je u slučaju nekakve nedozvoljene radnje civilnog broda.
Taj upozoravajući 'pucanj ispred pramca' civilni brod obvezatno mora shvatiti vrlo ozbiljno, mora zaustaviti motore i prihvatiti nadzor s vojnog (ratnog) broda. Danas ne postoji neka jedinstvena klasifikacija i podjela ratnih brodova, ali se može ratne brodove podijeliti na borbene, pomoćne i specijalne.
U slijedećim serijama mojih zapisa o ratnim brodovima ja ću se držati borbenih brodova, odnosno moje podijele tih brodova: nosači, bojni brodovi, krstarice (bojni kruzeri), razarači, fregate, korvete, brzi napadački brodovi i obalni ophodni brodovi.
borba razarača D646 s olujnim morem
< | ožujak, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!