Nevada – 'u bitki rođena'
Nevada je država dalekog 'Divljeg Zapada', druga država po redu (prva je Zapadna Virginia), koja je ušla u Uniju tijekom Američkog građanskog rata. Tijekom Američkog rata u vojsku Unije Nevada je podigla pod oružje oko 1 200 vojnika, dočasnika i časnika.
Međutim, postrojbe vojske Unije podrijetlom iz Nevade nisu sudjelovale u izravnim sukobima s vojskom Konfederacije. Glavna zadaća postrojbi iz Nevade bila je zaštita granica prema još neotkrivenim i neistraženim područjima pod nadzorom indijanskih plemena (Paiute, Shohone i Washoe).
Zajedno s postrojbama iz Californie, postrojbe Nevade prodirale su duboko na područje pod nadzorom već prije narečenih indijanskih plemena što je dovodilo do čestih žestokih sukoba.
Konjanički odredi iz Nevade poznati su po žestokim sukobima s najboljim lakim konjaništvom koje je povijest ratovanja ikada zapamtilo na američkom kontinentu (konjanici Paiuta i Shoshona) stekli su nadimak 'Jahači rumene kadulje', a ti vojnici nemali put gledali su predivno svitanje zore iznad Sierre Nevade (Snježne Planine).
zora iznad Sierre Nevade
Ponosni i slobodoljubivi Shoshone nisu željeli svoju slobodu prepustiti tim suncem opaljenim plavim jahačima rumene kadulje i žestoki sukobi bili su neizbježni.
Rhode Island – zemlja oceana
Rhode Island je država koja je prva otkazala odanost britanskoj kruni, ali je i posljednja (od trinaest pruga i zvjezdica) koja je ratificirala Ustav Nezavisnosti. No, kao država koja je nastala tijekom Američkog rata za nezavisnost Rhode Island ostao je odan Uniji.
Rhode Island pod oružje za Uniju pozvao je oko 25 000 vojnika, dočasnika i časnika. Od tog broja poginulo je njih oko 1 600.
New Hampshire – 'živi slobodno ili umri'
New Hampshire jedna je od trinaest kolonija (trinaest pruga na američkoj zastavi) koje su se pobunile i odvojile od engleske krune tijekom Američkog rata za nezavisnost..
New Hampshire je tijekom trajanja građanskog rata čvrsto držala stranu Unije i za to podigla na oružje oko 30 000 vojnika. Ipak, nešto po čemu su vojnici rodom iz New Hampshire ostali prepoznatljivi je i to što tijekom cijeloga rata nisu željeli zamijeniti svoje sive odore za plave.
Poradi te tvrdoglavosti često su u metežu bitke zbunjivali kako jednu tako i drugu stranu, ali kako je 'princip princip' tako su i Hampshireici ostajali dosljedni svojim navadama, te ih nisu mijenjali.
Još su po nečemu vojnici iz New Hampshire bili lako prepoznatljivi i uočljivi, a to su njihove pomalo čudne vojničke kape koje su bile nekakav 'mix' francuske vojničke 'kepi' kape i šešira. Te kape nazivale su se 'whipple hat'.
Ohajo (Ohio) – zemlja kestena
Ohajo je tijekom Američkog građanskog rta odigrao vrlo važnu ulogu na strani država Unije. U to doba populacija Ohaja je bila u stalnom porastu, pa je tako Ohajo pod oružje pozvao oko 320 000 vojnika, dočasnika i časnika.
Iako je Ohajo bio na strani Unije vojnički, politički je južni dio države bio protiv tadašnjeg (njegove politike) predsjednika Lincolna. Unatoč tomu Ohajo je bio raj i 'zemlja spasenja' za odbjegle robove Juga.
Ohajo je rodna država tri velika generala Američkog građanskog rata (Ulysses S. Grant , William T. Sherman i Philip H. Sheridan). Tijekom rata poginulo je oko 7 000 vojnika, dočasnika i časnika iz postrojbi Ohaja.
U Ohaju je bio veliki vojni zatvor za vojnike Konfederacije, pa je tako kroz njega prošlo gotovo 15 000 vojnika, dočasnika i časnika vojske Konfederacije. Njih oko 300-tinjak umrlo je od groznih zatvorskih uvjeta i pokopani su na groblju nedaleko zatvora.
Država Ohajo još i danas uređuje te brižno čuva i održava groblje umrlih vojnika Konfederacije. Naziv države potječe od riječi starosjedioca (pleme Iroquois – Irokez) 'ohi yo' što bi u prijevodu označavalo 'veliku rijeku'.
Wisconsin – zemlja mljekara
Wisconsin je država koja je od početka građanskog rata čvrsto stajala na strani Unije. Pod oružje je podignuto ukupno 91 000 Wisconsinaca. Oko 12 000 vojnika, dočasnika i časnika poginulo je i umrlo od zadobivenih rana.
Wisconsin je u elitnu 'željeznu brigadu' vojske Unije dao čak tri pukovnije (2., 6. i 7. Wisconsin pukovniju). Berdanovi strijelci (Sharpshoter – snajperisti) također su ustrojeni na području države Wisconsin.
sudnji dan
Minnesota – sjeverna zvijezda
Minnesota je pradomovina Sioux plemena koji vuku korijene od još starijih starosjedioca Minnesote, a to su narod Chippewa. Minnesota je početkom građanskog rata, kao država, jedva napunila tri godine postojanja.
Kao najmlađa država Unije Minnesota je prva podigla vojsku na oružje i poslala svoje postrojbe na poziv Lincolna. Iz Minnesote je ukupno pod oružje stavljeno oko 25 000 vojnika, dočasnika i časnika, a to je bila polovica od muške populacije tadašnjeg stanovništva Minnesote.
Još impozantnija brojka odnosi se na 'crnu' mušku populaciju. Naime, u Minnesoti u to doba živi svega 259 crnaca oslobođenih robova (muškaraca, žena i djece). Dakle u Minnesoti je oko 100 muškaraca crnaca u dobi iznad 18 godina ... svih 100-tinu tih muškaraca dragovoljno se odazvalo u vojsku i stavilo pod oružje.
Tijekom strašne i veličanstvene bitke kod Gettysburga, 1. pješačka pukovnija Minnesota prva se sudarila s pješaštvom Konfederacije, pa iako je odnos bio 5 prema 1 u korist Konfederacije, pješaštvo Minnesote nije uzmaklo i uspjelo je zadržati svoje bojne položaje.
elitna 'željezna brigada' (Crni šeširi) u jurišu kod Gettysburga
Michigan – država Velikih jezera
Michigan je država koja se teritorijalno proteže na dva poluotoka koji ulaze u vode Velikih jezera (jezero Michigan i jezero Huron). Naziv države potječe od francuskog iskrivljenog jezika starosjedilaca Ojibwa koji su to područje nazivali 'mishigamma', što pak u prijevodu znači – velika voda (jezero).
Michigan je država Unije koja je bila najudaljenija od bojišnica Američkog rata i država koja je jedina u rat poslala više vojnika nego se od nje tražilo. Dakle, Michigan je pod oružje stavio oko 90 000 vojnika (oko 1 600 slobodnih robova). Obveza je bila do 70 000 vojnika.
Baš kako to uvijek i biva u svakom ratu, oko 15 000 Mišigena nikada se nije vratilo u rodni Michigan, a upravo su tih 15 000 bili ono što će kasnije biti urezano u kamenom spomen obilježju – Cvijet Michigana.
Michigan je dakle podnio žrtvu koju nije trebao, pa je sam predsjednik Unije Lincoln Michiganu zahvalio povikom – Hvala Bogu za Michigan! Iz Michigana je rodom i sam general Georgea Armstrong Custer koji je upravo s konjaništvom zapodjenuo boj s konfederativnim konjaništvom generala Stuarta u bitci kod Gettysburga.
Massachusetts – zaljevska država
Massachusetts je jedna od trinaest država utemeljiteljica Američkih država, pa se samim time i svrstala na stranu Unije tijekom Američkog građanskog rata. Političari iz Massachusettsa bili su najgorljiviji u zagovoru ukidanja ropstva.
Massachusetts je pod oružje stavio oko 160 000 mornara, vojnika, dočasnika i časnika. Prva postrojba slobodnih 'crnih ljudi' ustrojena je upravo u Massachusettsu. Dakako, radi se o 54. pješačkoj pukovniji USCT kojom zapovijedaju 'bijeli' dočasnici i časnici.
54th Massachusetts
Massachusetts je Uniji bio vrlo značajan izvor streljiva i naoružanja, dakako, čuvena puška 'Springfield' potječe upravo iz Massachusettsa, iz tvornice naoružanja i streljiva 'Springfield Armory'.
Massachusetts je rodna država prve vojne nadzornice medicinskih sestara koje su radile u vojnoj bolnici, Dorothee Lynde Dix. Naime, Dorothea Dix zalagala se da medicinske sestre u vojnim bolnicama ne smiju biti 'atraktivne', već moraju biti odjevene u jednostavne crne ili smeđe haljine, bez nakita i bez šminke i moraju biti u dobi od 35 do 50 godina.
U Massachusettsu utemeljen je i prvi američki crveni križ pod upravljanjem Clarisse 'Clare' Harlowe Barton koju su ranjeni vojnici od milja nazivali 'Anđeo bitke'. Oko 13 000 vojnika, dočasnika i časnika iz Massachusettsa poginulo je tijekom bitaka i umrlo od zadobivenih rana.
Massachusetts
Maine – država borova
Maine je bila jedna od najodanijih država Uniji, a ta odanost ogleda se u jednoj rečenici: - Rat je izuzetno loš izbor, to Nebo zna, ali ropstvo je daleko lošiji izbor! Tako je Maine bila izuzetno važna država Uniji kao potpora, ali i izvor ratnog i doknadnog materijala.
Maine je bila nepresušan izvor vojnika, mornara, dočasnika i časnika za vojsku Unije. Pod oružjem je bilo oko 80 000 vojnika, mornara, dočasnika i časnika. Ratna mornarica Unije angažirala je oko 6 000 mornara, mornaričkih dočasnika i časnika.
New York – grad (država) koji nikad ne spava
New York je jedna od vodećih i najsnažnijih država Unije tijekom Američkog građanskog rata. New York je pod oružje pozvao oko 400 000 vojnika (od toga oko 130 000 doseljenika Iraca, Nizozemaca, Nijemaca, Engleza ...).
Vojnici Unije, koji su bili ustrojeni u postrojbe Unije, iz New Yorka, bili su najmlađi vojnici po godinama starosti (od 25 do 30 godina). Oko 4100 slobodnih crnaca iz New Yorka također se dragovoljno prijavilo u vojsku Unije.
New York je bio izuzetno značajan za vojsku Unije. Tu je bila vojna akademija West Point iz koje su dolazili mnogi briljantni časnici . Zatim, u New Yorku je velika useljenička luka, tu je razvijena industrija i brodogradnja, prva vojna bolnica i veliki zatvor za vojnike Konfederacije.
U veličanstvenoj, strašnoj i krvavoj bitci kod Gettysburga borilo se oko 27 000 vojnika, dočasnika i časnika iz New Yorka. U toj najkrvavijoj bitci Američkog građanskog rata poginulo je oko 1000, ranjeno oko 4000, a zarobljeno oko 1700 vojnika, dočasnika i časnika iz postrojbi New Yorka.
Do kraja rata poginulo je oko 900 časnika i oko 12 000 dočasnika i vojnika. Od zadobivenih ratnih rana i bolesti prouzročenih ratnim ranama umrlo je još oko 28 000 vojnika, dočasnika i časnika iz New Yorka. Oko 5 700 vojnika, dočasnika i časnika iz New Yorka umrlo je i nestalo u zarobljeničkim logorima Konfederacije.
Zapadna Virginia – država planinskih slobodnjaka
Zapadna Virginia granična je država Američkog građanskog rata i bila je jedina država koja se odvojila od Konfederacije (Virginia). Međutim, nisu baš svi Virginjani u Zapadnoj Virginiji bili sretni s tom odlukom, pa se nova država odmah podijelila u simpatijama prema stranama u ratu.
Gotovo polovica Virginjana koji su ostali u novoj Zapadnoj Virginiji ostali su odani Konfederaciji. Tako su Virginjani Zapadne Virginie ratovali u postrojbama Zapadne Virginie (USA), ali i u postrojbama Virginija (CSA).
Na strani Unije bilo je pod oružjem oko 32 000 vojnika, dočasnika i časnika, te oko 22 000 vojnika, dočasnika i časnika na strani Konfederacije.
Missouri – 'majka zapada'
Missouri je granična država tijekom Američkog građanskog rata koja se proteže uz veliku rijeku zapada Missouri. Nakon odcjepljenja država lojalnih Konfederaciji, Missouri je ostao vjeran Uniji. No, mala skupina pripadnika milicije okupila se kod St. Louisa u vojnom kampu Jackson poradi vojne vježbe.
Okupljanje milicije (milicija je bila poluvojna organizacija tijekom Američkog rata za nezavisnost) isprovociralo je i uspaničilo regularnu pješačku bojnu Unije koja je okružila kamp i razoružala miliciju, te njezine pripadnike kroz grad željela privesti u zatvor.
Međutim, u gradu St. Louisu je došlo do negodovanja civila na postupak vojske Unije, te je došlo do naguravanja i meteža u kojem je slučajno ispaljen metak. Panika koja je nastala rezultirala je ubojstvom 28 civila te više desetaka ranjenih (pretežito njemačke nacionalnosti).
Ovakav postupak je dobrano poljuljao odanost Uniji, ali se slobodno može zapisati kako je Missouri ostao vjeran Uniji, no ipak nepotreban masakr civila 'probudio' je simpatizere Konfederacije. Tako je Missouri pod oružje podigao oko 110 000 vojnika, dočasnika i časnika za USA i oko 30 000 vojnika, dočasnika i časnika za CSA.
Missouri je zapravo i domovina paravojnih gerilskih, partizanskih, rendžerskih skupina koje opet s vojne točke gledišta nisu ništa drugo do običnih bandita i ubojica. Najpoznatiji takav je Jesse Woodson James kojeg mnogi filmovi žele prikazati kao 'Robin Hooda' Američkog građanskog rata. No ipak, Jesse James ipak je samo obični pljačkaš banaka, razbojnik, bandit i ubojica.
Maryland – mala Amerika
Maryland je granična država tijekom Američkog građanskog rata strateški vrlo važna obijem stranama u sukobu, ali možda nešto važnije Uniji. Naime, Na području Marylanda nalazi se Washington D.C. kao glavni grad Unije.
USA inačica
Maryland je također jedna od trinaest država kolonija koje su tijekom Američkog rata za nezavisnost bile utemeljiteljice Američkih država. Maryland je pretežno naseljen 'odbjeglim' katolicima iz Velike Britanije i jedna je od najgušće naseljenih država Amerike.
Maryland je pod oružje stavio 115 000 vojnika, dočasnika i časnika, a od toga njih 85 000 borilo se na strani USA, a ostatak, oko 35 000 na strani Konfederacije CSA. Jednostavno napisano Maryland je većinski simpatizer Unije, ali postoje i gorljivi simpatizeri Konfederacije.
CSA inačica
Delaware – prva država
Delaware je još jedna granična država koja je tijekom Američkog rata 'kalkulirala' s odlukom i izborom strane u ratu. Naime, Delaware je prva država koja je ratificirala Ustav Kolonija (13) tijekom Američkog rata za nezavisnost, pa je shodno tomu geslo Delawaraca bilo – Prvi smo ušli u Uniju i zadnji ćemo izaći.
Delaware je vrlo malena država po teritoriju i u doba Američkog građanskog rata imala je oko 110 000 stanovnika. Od toga broja bilo je negdje oko 1500 robova, a ostali su bili slobodni. Na samom početku rata svi su robovi oslobođeni.
Delaware je karakteristična država i po tomu što se ni jedna bitka nije vodila na njezinom području, ali to ne znači da se Delawarci nisu uključili u rat. Tako se na strani Konfederacije borilo oko 11 500 vojnika, dočasnika i časnika, a na strani Unije borilo se oko 12 500 vojnika, dočasnika i časnika (od toga oko 900 oslobođenih crnih robova).
Delaware nije ustrojila ni jednu vojnu postrojbu Konfederacije ili Unije, već su se Delawarci odani Konfederaciji borili u postrojbama Virginie, a Delawarci odani Uniji borili u postrojbama Pennsylvanie. To ne znači nikako da su Delawarci bili kukavice, naprotiv, od 65 podijeljenih odličja za hrabrost iskazanu u bitki za Gettysburg, tri odličja ponosno su na svoje grudi primila tri vojnika Delawaraca.
Od 25 000 ukupno angažiranih vojnika, dočasnika i časnika, na jednoj i drugoj strani, više od 1000 poginuli su, a još ih se toliko vratilo s ozbiljnim ratnim ranama. Na kraju, na području države Delaware nalazio se i vojni zatvor Fort Delaware na Pea Patch Islandu u koji su smješteni zarobljeni vojnici Konfederacije.
Kentucky – izgubljen slučaj
Kentucky je bila granična država tijekom Američkog građanskog rata i jedna od država u kojoj je taj rat strogo podijelio čak i braću. Iz Kentuckya je rodom i sam predsjednik Unije Abraham Lincoln, te njegova supruga Mary Tood Lincoln.
Kentucky je bio izuzetno značajan za Uniju, ali i za Konfederaciju, pa su se podjednakim žarom i jedna i druga strana trudile uvjeriti građane Kentuckya da su baš oni njihov izbor. No, Kentucky nikada nije izabrao stranu već je do kraja rata ostao podijeljen.
Unija i Konfederacija podjednako su novačile građane Kentuckya u redove svoje vojske. Naime, Kentucky je čisti primjer da se u vrijeme kobnih vjetrova rata ne isplati eksperimentirati i pozivati se na neutralnost bez obzira koliko to bila pravedna odluka. Tako je Kentucky svoju parolu – 'Unija, Konfederacija i Kentucky' platio visokom cijenom razaranja i gubitkom ljudskih života.
No, dobro. Ne znam da li bi Kentucky ostao pošteđen da je izabrao 'jednu stranu', ali sam gotovo siguran da bi bio pošteđen razaranja jedne od te strane. Svojom neutralnošću Kentucky je gotovo pozvao i jednu i drugu stranu na vlastito razaranje.
Lorena - pjevali su je podjednako vojnici Sjevera i Juga
Virginia – država 'majka' predsjednika
Virginia je bila osma država po redu koja se priključila Konfederaciji. Virginia je država, odnosno njezino područje, gdje su prvi britanski kolonizatori utemeljili koloniju na američkom tlu (bilo je to područje starosjedioca američkog (indijanskog) plemena Powhatan (narod Algonquian), pa će Vas Athumanunh podsjetiti i na romantičnu ljubavnu priču princeze Powhatana predivne Pocahontas i bijelog doseljenika Britanca Johna Rolfea).
No, dobro. Virginia je pod oružje za Konfederaciju poslala 155 000 vojnika, dočasnika i časnika. Glavni grad Virginie Richmond bio je ujedno i glavni grad Konfederacije, te je u njemu bila smještena 'Bijela kuća CSA', a bio je udaljen jedva nekih 160 kilometara od Washingtona, glavnog grada Unije USA.
Virginia i njezin glavni grad Richmond bili su izuzetno strateški važni i značajni za cijelu Konfederaciju. Richmond je naime bio jedini pravi industrijski grad cijele Konfederacije, a Virginia je uz industrijsku proizvodnju i svojim strateškim resursima bila ta koja je diktirala ciljeve Američkog građanskog rata.
Dakle, USA je trebala samo zauzeti Richmond i Virginiu, ostale države Konfederacije ostale bi bez strateških resursa za vođenje rata. No, to je jako dobro bilo poznato i CSA, pa su se tu i vodile žestoke bitke za obranu Virginie. Sam glavni zapovjednik CSA vojske general Robert E. Lee cijelo je vrijeme rata sa svojim stožerom bio nazočan kod vojske Virginie i cijeloj Istočnoj bojišnici Američkog građanskog rata.
Prekrasna i romantična dolina Shenandoah bila je nazivana 'buketom Konfederacije' i bila je izravno povezana s Richmondom. U toj dolini tukle su se strašne i vrlo krvave bitke Američkog građanskog rata. U Virginiji odigrala se i prva veća bitka iz vojne kampanje nazvana Manassas, odnosno poznatija pod nazivom 'Bitka kod Bull Runa'.
'Odnesite me natrag u Virginiu'
Sve bitke koje su se odigrale na području Virginie vojska USA gubila je redom, ali posljednja bitka Američkog građanskog rata, bitka kod Appomattoxa, ipak je završila pobjedom USA vojske i to je dovelo do okončanja Američkog građanskog rata.
Za kraj Athumanunh će zapisati i ovo: Virginia je zemlja u kojoj je rođena Isabella Maria Boyd, poznatija pod konspirativnim imenom špijunke Konfederacije 'Belle Boyd'. Ova ljepotica, 'secesijska Kleopatra' ili možda 'sirena Shenandoah' prikupljala je vješto podatke za potrebe Konfederacije. Bila je više puta uhvaćena i uhićivana, ali se uvijek izvlačila i poživjela sve do 1900.
Toj lijepoj špijunki i svim špijunkama svih ratova i bitaka, kapu skida i sam Athumanunh koji je vidio zastrašujuću divotu bitke i ostao živ, no, da li bi odolio čarima 'Belle' nije baš siguran ... zato pjesma 'Oh, my darling Clementine' ide upravo Njima (nadam se da ovo neće pročitati i Reyamanunha).
oh my darling Clementine
Tennessee – zemlja dragovoljaca
Tennessee je bila posljednja od država koje su se pridružile Konfederaciji. Odnosno, Athumanunh će zapisati da je Tennessee bila posljednja (jedanaesta) zvjezdica na zastavi Konfederacije, ali će i dodati – Tennessee je 'košarica kruha' Konfederacije. Naime, nigdje nije bilo tako plodne zemlje i takvih uvjeta za poljoprivredu kao što je to u Tennesseeu.
Tennessee je i jedina država Konfederacije u kojoj je bilo najmanje robova u odnosu na ukupnu populaciju, pa je stoga i bilo razumljivo da je velika većina bijelaca bila protiv odcjepljenja od Unije. No, Tennessee je i jedina država (osim Virginie) koja je vidjela najviše bitaka na svom ozemlju, odnosno, opet će Athumanunh zapisati – nije bilo ni jednog iole značajnijeg grada, prometnog čvorišta, rijeke, doline jezera ... kod kojeg nije došlo do bitke snaga CSA i USA.
Shiloh hill
Tennessee je pod oružje za Konfederaciju poslao 135 000 vojnika, 31 000 vojnika bijelaca za Uniju i oko 7 000 crnih vojnika odbjeglih robova. U Tennesseeu se tukla i najdramatičnija, a time i najkrvavija bitka, bitka kod Shiloha. Zanimljivost za Tennessee je i ta što je iz nje potekao general Nathan Bedford Forrest koji je u početku glasao protiv odcjepljenja, a kasnije se borio protiv Unije.
Mississippi – magnolija uz veliku rijeku
Mississippi je bila druga po redu država koja je pristupila Konfederaciji. Sa svojim strateškim položajem uz veliku rijeku Mississippi, područje države Mississippi podjednako je bilo značajno za USA i CSA, pa su se tu uglavnom i tukle velike bitke za velike gradove i važna prometna čvorišta.
Sam predsjednik Konfederacije Jefferson Davis, bio je iz Mississippija gdje je bio i sam vlasnik velike plantaže pamuka. Generali Konfederacije poput Barksdalea, Poseya, Adamsa Van Dorna, Lowrya, Humphreysa, također su bili iz Mississippia, a kao takvi dokazali su se u svim bitkama koje su vodili.
Mississippi je pod oružje podigao 80 000 vojnika časnika i dočasnika i bio je država gdje je više od pola populacije bilo roblje (uz Južnu Karolinu). Gradovi Korint, Oxford, Jackson, Natchez, Vicksburg, Greenville ... veliki su gradovi kod kojih i za koje su se vodile bitke na Zapadnom dijelu ratišta Američkog građanskog rata.
Uz 80 000 bijelaca koji su ratovali na strani Konfederacije tek 500 njih pridružilo se postrojbama Unije. Više od 17 000 crnih vojnika, odbjeglih robova s plantaža Mississippia, ratovalo je na strani Unije.
Teksas – usamljena zvijezda Zapada
Teksas se pridružio Konfederaciji kao sedma država (zvijezdica) i postao značajan za opskrbu vojske Konfederacije, a posebice za konjaništvo. Teksas je Konfederaciji dao oko 70 000 vojnika, dočasnika i časnika. Teksas je ustrojio 45 konjaničkih pukovnija, 23 pješačke pukovnije te 5 pukovnija teškog topništva i još oko 30 bitnica lakog topništva.
Mnogi teksaški vojnici, dočasnici i časnici bili su veterani američko-meksičkog rata i imali su značajno i potrebito bojno iskustvo, što pak je postrojbe Teksašana svrstavalo u kvalitetne vojnike uvijek rado viđene u bitkama. Teksašani se nisu povlačili 'tek tako' i 'samo tako', a duh Alama živio je još uvijek svjež i poletan te snažno kolao kroz krv Teksašana koji su slobodu voljeli više nego sebe.
žuta ruža Teksasa
Iako je od 600 000 tadašnjih Tekašana njih oko 100 000 bilo u robovlasničkom odnosu, biti rob u Teksasu nije bilo isto kao i u ostalim državama Konfederacije. Teksašani su na robove gledali nekako drugačije, njihovi robovi bili su gotovo slobodni, ali Athumanunh će ipak zapisati – rob je rob i nije dobro ljude tretirati kao roblje.
oh, Susana
No, dobro. Teksaška brigada koja je sudjelovala u svim većim bitkama Američkog građanskog rata pretrpjela je i najveće gubitke. Hrabrost, slavu i ne odstupanje ni za milimetar Teksašani su dokazali bezbroj puta, ali u bitci za Antietam gdje su se sudarili s elitnim konjaništvom US Crni šeširi i pretrpjeli strahovite gubitke, ali nisu popustili, te u bitci za Gettysburg gdje su hrabro jurišali na Houckov greben i Little Round Top donijele su im neizbrisivu slavu i vječnost.
djevojke iz Teksasa
Louisiana – država pelikana
Louisiana se pridružila Konfederaciji kao šesta po redu. Strateška važnost Louisiane za Konfederaciju ogledala se u tomu što je grad New Orleans bio značajna luka na rijeci Mississippi i predstavljao vrata u Meksički zaljev.
Louisiana je pod oružje za Konfederaciju pozvala oko 60 000 vojnika, mornara, dočasnika i časnika i gotovo sve postrojbe poslala izvan granice u pomoć ostalim državama Konfederacije. Za obranu strateške luke za cjelokupnu Konfederaciju Louisiana se oslanjala na samo dvije utvrde. fort Jackson i St. Philip.
Dok su vojnici iz Louisiane na drugim bojišnicama pokazivali hrabrost i odlučnost, pješačka bojna nazvana 'Tigrovi Louisiane' po svojoj nevojničkoj stezi i divljanju tijekom bitaka izazivala je nelagodu kod Sjevernjačkih, ali i Južnjačkih časnika. Kod civila Sjevera, ali i Juga 'Tigrovi Louisiane pak su jednostavno izazivali strah.
Vojnici koji su branili narečene utvrde u Louisiani bili su slabo opremljeni i naoružani, neiskusni i gotovo neobučeni za vojničke dužnosti te vrlo upitne hrabrosti. Naime, njih oko 3000 zajedno s časnicima i dočasnicima predalo se bez borbe i ispaljenog metka, topničke salve i to samo četrnaest ratnih brodova USN koji su doplovili do New Orleansa.
Tako je New Orleans 1862. pao u ruke Uniji, a za zapovjednika okupacijskih snaga postavljen je US general Benjamin Butler. Ovaj general po Athumanunhu nije uopće imao vojničkog 'šlifa' za okupaciju, pa je ubrzo zaradio nadimak 'Zvijer', a kasnije i 'Žlica'. Naime on je pretjerivao u jelu, pilu i razvratnom nevojničkom životu.
Proglasio je zakon kojim bi se sve žene Louisiane (New Orleansa), a za koje bi on utvrdio da su riječju, kretnjom ili samo i pomislile uvrijediti US časnika, dočasnika, vojnika ili mornara, jednostavno proglasile razvratnim prostitutkama i njemu dovodile na suđenje (Athumanunh će zapisati 'povodile').
Ovakvo ponašanje jednog visokog časnika, generala, USA, opet će dovesti do pojave 'neo-konfederata', ali u ovom slučaju ovdje su burno reagirali francuski, nizozemski, britanski i španjolski konzuli i žalili se osobno Lincolnu. General Butler odmah je smijenjen, ali poradi svoje političke uloge postavljen je za zapovjednika garnizona u Sjevernoj Karolini.
No, dobro, zarekao sam se da neću pisati o tim 'kompliciranim i složenim' stvarima, pa se vraćam na jednostavne vojničke. Dakle, kako su regularne postrojbe Louisiane bile daleko na drugim bojištima, a okupacija Unije postala nesnošljiva pojavili su se gerilci (ovo nisu vojnici, partizani, gerilci ili kako se već nazivali nisu pripadnici regularne vojske bez obzira što se možda bore i za pravednu stvar – otpor okupaciji, ali iza svojih opravdanih ciljeva imaju i osobne ne mali broj puta pljačkaške ciljeve).
Gerilci u Louisiani nisu priznavali vlast Konfederacije i nisu se željeli staviti u službu vlade Konfederacije te su ubrzo postali problem Konfederaciji, ali i Uniji. Unija je na svaki napad gerilaca kažnjavala civile, pa je vlada Konfederacije bila prisiljena ustrojiti nove postrojbe za borbu protiv gerilaca i obranu od postrojbi Unije.
Ustrojene su tako postrojbe Louisiane od dragovoljaca i njihov broj je ubrzo narastao do 10 000 (po prvi put ovdje u vojsku Konfederacije ulazi i 800 vojnika 'crne boje kože' koji su osjetili kao slobodnjaci teror US generala Butlera – naime Butler je slobodne robove 'vraćao' bijelim vlasnicima uz nadoplatu)
bitka kod Anitietama
Žestoka bitka koja se razvila između vojske CSA i USA za grad Aleksandriju napokon je slomila volju Louisianaca i oni su samo željeli mir. Bitka za Aleksandriju odvijala se uz uporabu civilnih građevina i civila kao zaštite i za vojnike CS, ali i za vojnike US što nema nikakvog vojničkog smisla.
< | svibanj, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!