Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

četvrtak, 18.09.2008.

Vojni stožeri kroz povijest

Francuski tip stožera

Dakle, tijekom povijesnog razvoja modernog stožernog sustava i modela svi su se tadašnji europski vojni stožeri temeljili na švedskom sustavu vojnog stožera kojeg je utemeljio Gustav Adolf. No, ipak sve su se tadašnje europske države (vojske) trudile da u sustav i organizaciju stožera unesu i neko svoje karakteristično obilježje, ali sve su to na kraju bile samo inačice koje su se temeljile na švedskom stožernom sustavu. To se zapravo dogodilo zato što je sastav vojnih snaga švedskog kralja Gustava Adolfa bio nekako europsko-internacionalan. Pod zastavom švedskog vojskovođe borili su se mnogi njemački gradovi-državice što će kasnije omogućiti rađanje modernog teutonskog militarizma. Isto tako i 'britanska kruna' bila je dobro zastupljena u sastavu vojnih snaga Šveđana sa pukovnijama kojima su zapovjedali Hepbern, Mekej, Stargejt i Lamson, a koje će kasnije u povijesti biti zapamćene kao 'škotska brigada' kojom je zapovijedao ser Džon Hepbern. Isto tako je švedski sustav ušao i u francusku vojsku kada je 1639. Rišelje preuzeo ostatke te Gustavove vojske. Te postrojbe postat će ubrzo elitne postrojbe francuske vojske kojima će zapovijedati Bernar od Saks-Vajmara koji će opet kasnije biti učitelj maršala Tirena, a sve će to i svi će oni ostaviti svoj obod i utjecaj na francuske vojne znanstvenike i teoretičare. No, dobro, doba koje nastaje nakon smrti Gustava Adolfa neko je novo doba u povijesnom razvoju stožera, pa bi bilo možda dobro podsjetiti na neke značajnije činjenice u radu stožera toga doba. Naime, u pukovnijskom stožeru postoji časnik kvartirmajstor koji je u početku 'časnik tabornik', a kasnije dobiva i zadaće izviđanja i obavještajne službe. Pukovnijski bojnik (današnji glavni operativni časnik) izdavao je zapovijedi nižim časnicima i provodio nadzor nad pripadanjima za satnije, a bio je i odgovoran za stegu i unutarnju službu (dežurstvo, straža, požarstvo, redarstvo) u taboru (vojarni). To pak su dužnosti koje još i danas obnašaju glavni operativni časnik i pobočnik zapovjednika. Glavni stožer zapovjedništva imao je načelnika izviđača koji bi odgovarao današnjem obavještajnom stožernom časniku. Sve u svemu taj stožerni sustav ipak nije pokazao punu realizaciju logičkih razlika između operativnih, logističkih i administrativnih poslova, a samim time nije ni bilo kanaliziranih dužnosti stožernih časnika koje iziskuje moderan vojni stožer. Upravo poradi toga sredinom 17. stoljeća švedski sustav pretrpjet će u Francuskoj neke značajnije promjene. Te promjene uveo je Rišelje, a ogledale su se u tomu što su administrativne dužnosti stavljen pod upravu intendanta koji je djelovao preko svojih komesara koji su vršili isplatu plača vojnicima, dijelili pripadanje u streljivu, hrani i opremi, te provodili opskrbu postrojbi. Pojavom intendanta i njegovih komesara polako se počeo gubiti utjecaj kvartirmajstora koji su se još uvijek zadržali u njemačkoj i britanskoj vojsci. U to povijesno doba Francuskom vojskom zapovijedao je kralj, a u njegovoj izočnosti tu ulogu preuzimao je maršal Francuske (konstabl). Maršalu (konstablu) bili su podređeni generali. Zapovjednicima su bili dodjeljivani glavni časnici (feldmaršali) koji su se tada nazivali 'marechal de camp'. Tako su ti 'marechal de camp' postali načelnici stožera, a operativne dužnosti obnašali su 'marechal de bataille' koji je bio podređen 'marechal de camp'. Istodobno pojavljuju se u francuskom tipu stožera stožerni časnici koji se nazivaju 'marechal general de logis' koji se brinu za provedu hodnji, uređenje tabora, reguliraju prijevoz i opskrbu postrojbi. S manjim nebitnim razlikama bio je ustrojen i vojni stožer tadašnje Španjolske. Dakle Francuzi su zamijetili da postoje razlike između svakodnevne opskrbe postrojbi (streljivom, hranom i opremom) od drugih logističkih poslova, pa su uveli intendanta koji se bavio financijama i opskrbom, a otuda onda dolazi i opskrbni časnik koji postoji u stožerima vojske SAD koji je samostalan u odnosu na logističkog časnika stožera.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!