Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 01.12.2007.

Vojne pobune

Nakon što je poručnik Firisov donio vijest o pobuni na 'Storoževoju', zapovjednik podmornice B-49 prenio ju je dalje svojim nadređenima. Vijest o pobuni cijele brodske posade i brodu koji je krenuo na svoj pohod prema Lenjingradu, mnogim je časnicima koji su tu noć bili na operativnom dežurstvu u raznim pomorskim i vojnim zapovjedništvima zvučala kao nečija neslana šala. Gotovo nevjerojatno zvučao je podatak da je trebalo gotovo četiri sata dok ta informacija nije kanalima KGB-a stigla do zapovjednika sovjetske mornarice admirala Gorškova. Misleći da se radi o nečijoj glupoj šali uzrokovanoj votkom, uspostavljena je veza s pomorskom bazom u Rigi. Od tamo su dobili obavijest da je 'Storoževoj' bez najave isplovio sa svoga veza prema Baltiku. Na radiopozive na brodu se nitko nije odazivao. U 0250 Sablin se javio na izravni radiopoziv admirala Gorškova i priopćio mu vijest da je fregata 'Storoževoj' postala 'slobodni i nezavisni teritorij izvan sastava totalitarnog brežnevljevog SSSR-a'. Admiralu Gorškovu nije preostalo ništa drugo nego da o nastaloj situaciji izvijesti tadašnjeg ministra obrane SSSR-a maršala Andreja Grečka (poznatog po krvavom gušenju prosvjeda istočnonjemačkih radnika 1953. – po Athumanunhu). Ovaj pak je u gluho doba noći probudio najmoćnijeg čovjeka sovjetske države - Leonida Brežnjeva. Prema tvrdnjama iz sovjetskih izvora, Brežnjev je osobno zapovjedio da se brod po svaku cijenu mora zaustaviti, a ukoliko to ne bude moguće, onda se moraju iskoristiti sva sredstva da se brod napadne i potopi prije nego uspije isploviti u međunarodne, ili pak teritorijalne vode susjednih zemalja (vjerojatno Švedske ili Finske – po Athumanunhu). Nitko zapravo nije znao kakve su Sablinove namjere. Informacija koju je prenio Fetisov mnogima je zvučala nevjerojatno. Pa tko bi pametan u jeku najžešćeg hladnog rata i pomislio dizati revoluciju, uz to otimajući tako veliki ratni brod. Prve političke i vojne analize prednost su davale mogućnosti da je posada broda pokušavala kolektivno prebjeći na Zapad preko neutralne Švedske. Takav zaključak se nametao zbog zapadnih i sjeverozapadnih pravaca kojima je 'Storoževoj' morao ploviti da bi izlaskom iz Riškog zaljeva zaobišao estonske otoke Saaremaa i Hiiumaa. Takvu negativnu političku i propagandnu pljusku SSSR-u trebalo je po svaku cijenu spriječiti. U potjeru za 'Storoževojem' prvo su krenuli izvidnički zrakoplovi i patrolni brodovi. Do okončanja akcije u nju će biti uključeno ukupno 15 brodova i više od 60 zrakoplova. S zrakoplovnih uzletišta u baltičkoj zoni uzletjeli su izvidnički zrakoplovi tipa 'Iljušin IL-38 May' i odmah krenuli pretraživati Baltičko more prema švedskom otoku Gotlandu. No, takva pretraga nije urodila plodom, jer se 'Storoževoj' jednostavno nije nalazio na kursu prema Švedskoj. On se stvarno nalazio na sjeverozapadnom i sjevernom kursu, relativno blizu izlaza iz Riškog zaljeva, na kursu prema Lenjingradu. Tek kada se dobro razdanilo izvidnički zrakoplovi su locirali i identificirali fregatu 'Storoževoj'. Svi pozivi izvidničkih zrakoplova da promijeni kurs i vrati brod u Rigu nisu urodili plodom. Sablin se na sve njih oglušio i nastavio ploviti kursom prema Lenjingradu. Tada je maršal Grečko dao odobrenje da u lov na fregatu polete bombarderi. Prema 'Storoževoju' su krenule dvije eskadrile bombardera tipa 'Tupoljev Tu-16 Badger' i 'Jak-28 Brewer'. Vjerojatno svjestan da mu Brežnjev i Politbiro KP ni u kojem slučaju neće dopustiti uploviti u rijeku Nevu i baciti sidro pored legendarne krstarice Aurora, Sablin je zapovjedio brodskom časniku zaduženom za vezu da na civilnim frekvencijama emitira pripremljeni proglas sovjetskim građanima s pozivom na ustanak i revoluciju. Brodski radio vezisti taj su proglas doista i emitirali, ali šifriranim kodom i na vojnim frekvencijama. Sablinov proglas tako su uspjeli čuti i razumjeti samo u sovjetskim vojnim krugovima. Tako je Sablin i ne znajući za tu prijevaru bio izdan već drugi put toga dana. KGB je pokušao zaigrati na posljednju kartu. Pokušao je razjediniti posadu. Ponuđen je oprost svima koji odmah prekinu s pobunom. Nije bilo odgovora na tu ponudu. Fregata 'Storoževoj' je i dalje grabila nesmanjenom brzinom prema Leninjgradu. U tim trenucima ministar obrane Andrej Grečko izdao je zapovijed zapovjedniku zrakoplovstva da njegovi zrakoplovi napadnu brod. Drama na Baltiku u tim trenucima dosegnula je svoj prvi vrhunac. Naime, neinformirani piloti zrakoplova nisu znali o čemu se radi, mislili su da se radi o rutinskoj vježbi gađanja. No, na označenim koordinatama pred sobom su ugledali svoj brod, u teritorijalnim vodama, koji je vijao vojnopomorsku zastavu SSSR-a i s brojnim članovima posade po otvorenim palubama koji su im prijateljski mahali. Unatoč izričitoj i nedvosmislenoj zapovijedi za napad, piloti nisu poslušali. Prvi i drugi bombarderski val samo su nadletjeli brod. U stožeru zrakoplovstva zavladao je tajac i nevjerica. Brežnjev i njegov 'gerijatrijski sastavljen Politbiro' odmah su izvješteni. Odmah su posumnjali da se radi o pobuni širih razmjera, jer eto sad je i zrakoplovstvo otkazalo poslušnost.

01.12.2007. u 22:15 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< prosinac, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...



Flag Counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!